CRTE LINOSTI I NJIHOVA TAKSONOMIJA TRI TEMELJNA PITANJA

CRTE LIČNOSTI I NJIHOVA TAKSONOMIJA

TRI TEMELJNA PITANJA: n Kako definirati crte ličnosti? n Koje su osnovne crte ličnosti? n Kako izraditi sveobuhvatnu taksonomiju crta ličnosti?

Kako definirati crte ličnosti? 1. Crte ličnosti kao internalne i kauzalne dispozicije: - crte ličnosti su internalna svojstva koja uzrokuju ponašanje - pojam internalnost označava da pojedinac prenosi svoje potrebe i želje u različite situacije - kauzalnost se odnosi na uzročno-posljedičnu vezu crta ličnosti i ponašanja nekog pojedinca - postojeće crte ličnosti ne moraju se uvijek manifestirati u ponašanju - isključena mogućnost postojanja drugih uzroka ponašanja

2. Crte ličnosti isključivo kao deskriptori ponašanja - crte ličnosti koriste se samo za opisivanje karakteristika ponašanja - ne pretpostavlja se njihova internalost i kauzalnost - ne zaključuje se o uzrocima ponašanja unaprijed - mogućnost situacijskog uzroka nekog ponašanja - u okviru ovog teorijskog statusa crta ličnosti javlja se pristup učestalosti ponašanja (the act frequency approach)

n Pristup učestalosti ponašanja polazi od pretpostavke da su crte ličnosti zapravo kategorije koje objedinjuju ponašanja. Uključuje tri elementa: 1. nominacija ponašanja (act nomination) – procedura kojom se određuje kategorija u koju određeno ponašanje spada 2. procjena prototipa (prototypicality judgement) – odnosi se na određivanje tipičnih ponašanja koja pripadaju u pojedinu kategoriju 3. bilježenje ponašanja (recording of act performance) – prikupljanje podataka o izvedbi ponašanja, samoizvještajima ili izvještajima bliskih osoba

n Prednosti: - ističe bihevioralni fenomen na koji se crta ličnosti referira - pomaže pri identifikaciji pravilnosti u ponašanju - olakšava proučavanje nekih crta ličnosti (npr. impulzivnost) n Nedostatci: - nejasni detalji “tehničke” provedbe pristupa (npr. koliko je informacija o kontekstu potrebno navesti? ) - neprikladan za kategorizaciju ponašanja koja izostanu ili koja se ne iskažu (npr. osoba je hrabra, ali ne dođe u priliku u kojoj će to pokazati) - poteškoće s obuhvaćanjem kompleksnih crta ličnosti kojima su svojstvene oscilacije (npr. narcisoidnost)

Koje su osnovne crte ličnosti? Tri su pristupa identifikaciji osnovnih crta ličnosti: 1. 2. 3. Leksički pristup Statistički pristup Teorijski pristup * navedeni pristupi mogu se kombinirati

1. Leksički pristup - zasniva se na leksičkoj hipotezi koja kaže da su sve važne individualne razlike kodirane u riječima pojedinih jezika - leksički pristup započeo je 1930 – ih, pionirskim radom Allporta i Odberta koji su u rječniku pronašli 17 953 naziva crta ličnosti i podijelili ih u četiri liste: 1. stabilne – npr. inteligentan; 2. privremena stanja, raspoloženja i aktivnosti – uznemiren 3. socijalna evaluacija - iritantan; 4. metaforične, fizičke, dvojbene - plodan

Kriteriji za određivanje osnovnih crta ličnosti su: broj sinonima (što je atribut važniji, bit će više riječ koje će ga opisivati) kulturalna univerzalnost (ako je atribut važan, većina će kultura imati riječ za njega) Poteškoće leksičkog pristupa: - Mnogi su termini dvosmisleni, izrečeni u metaforičkom smislu, opskurni ili teški (pa ih dosta ljudi ne razumije) - Za opisivanje nečije ličnosti, ljudi ne koriste samo pridjeve (na čijoj se analizi temelji ovaj pristup) već i imenice i priloge Leksički pristup izvrsna je polazišna točka analize, međutim, analiza se ne bi smjela temeljiti isključivo na njemu.

2. Statistički pristup - nad prikupljenim podacima provodi se statistički postupak, najčešće faktorska analiza - faktorskom analizom identificiraju se grupe čestica koje kovariraju međusobno, ali ne i s ostalim grupama čestica - time se može ustanoviti koje od čestica imaju neka zajednička svojstva - faktorskom analizom dobije se uvid u tzv. faktorsko opterećenje, odnosno koeficijent koji pokazuje u kolikoj mjeri neki faktor sudjeluje u varijanci određene varijable ili u kolikoj je korelaciji neka varijabla s faktorom - prednost tako obrađenih rezultata je u redukciji broja kategorija - zbog problema “garbage in, garbage out” treba posebnu pozornost posvetiti početnoj selekciji čestica koje će biti uključene u analizu

3. Teorijski pristup - polazište ovog pristupa je teorija prema kojoj se određuje koje su varijable važne (npr. ako je polazišna teorija Maslowljeva, kritično će biti izmjeriti individualne razlike u samoaktualizacijskim težnjama) - za razliku od statističkog pristupa, teorijskim se prejudicira važnost varijabli, odnosno unaprijed se odabiru osnovne crte ličnosti - njegova snaga/slabost podudara se sa snagom/slabošću teorije od koje polazi

Kako izraditi sveobuhvatnu taksonomiju crta ličnosti? Eysenck: Hijerarhijski model ličnosti n Cattell: 16 faktorski sistem ličnosti n Kružni model ličnosti n Pet-faktorski model n

Eysenck: Hijerarhijski model ličnosti - osnovne crte ličnosti su: Psihoticizam Ekstraverzija – introverzija Neuroticizam – emocionalna stabilnost supercrta uže crte navike *mobilnost unutar strukture specifična djelovanja

agresivnost tvrdoglav hladnoća kreativnost egocentričnost PSIHOTICIZAM neempatičnost antisocijalnost impersonalnost impulzivnost

društvenost Sklonost riziku aktivnost poduzetnost živahnost EKSTRAVERZIJA bezbrižnost dominantnost asertivnost traženje uzbuđenja

anksioznost emocionalnost depresivnost zlovoljnost osjećaj krivnje NEUROTICIZAM sramežljivost iracionalnost Nisko Samopoštovanje napetost

n Eysenck je vjerovao da su ove crte ličnosti nasljedne i da imaju svoju fiziološku pozadinu, odnosno da postoji dio mozga ili centralnog živčanog sustava koji odgovara određenoj crti ličnosti. Nedostatci: - nasljednost ovih crta ličnosti pokazala se umjerenom, kao i mnogih drugih - smatra se da Eysenckovom taksonomijom mnogo važnih crta ličnosti nije obuhvaćeno

Cattell: 16 PF - Cattellovi faktori ličnosti formirani su na temelju različitih podataka, dobivenih samoizvještajima i laboratorijskim testiranjem - njegova taksonomija crta među najbrojnijima je u psihologiji ličnosti, što mnogi navode kao kritiku - problem replikacije faktora

Cattell: 16 faktora ličnosti: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. A: Interpersonalna toplina B: Inteligencija C: Emocionalna stabilnost E: Dominantnost F: Impulzivnost G: Konformizam H: Odvažnost I: Osjetljivost L: Sumnjičavost M: Imaginacija N: Oštroumnost O: Nesigurnost Q 1: Radikalnost Q 2: Samodovoljnost Q 3: Samodisciplina Q 4: Napetost

Kružni model ličnosti n Timothy Leary, Jerry Wiggins je krenuo od leksičke hipoteze, i pretpostavio da se jedan dio individualnih razlika odnosi i na način na koji se ljudi ponašaju jedni prema drugima; te razlike opisane su tzv. interpersonalnim crtama ličnosti. Ostale razlike opisane su crtama ličnosti vezanima za temperament (pobudljiv) , karakter (moralan), materijalnosti (škrt), ponašanje (pobožan) te psihičke (pametan) i fizičke (zdrav) karakteristike.

n Interpersonalni odnosi u Wigginsovom su modelu definirani pomoću dvije osi: status (dominantan – submisivan) te stav (love) (prijateljski - neprijateljski) Uz pomoć kružnog modela može se odrediti međusobna veza različitih crta ličnosti unutar modela: Susjednost – varijable su prostorno bliske i pozitivno korelirane Bipolarnost – locirane su na suprotnim stranama kruga i negativno korelirane Ortogonalnost – nalaze se na 90°, nepovezane su Nedostatci: - mali broj dimenzija brojne crte ličnosti su neobuhvaćene

Pet – faktorski model ličnosti Originalno baziran na kombinaciji leksičkog i statističkog pristupa, pet – faktorski modela sastoji se od : 1. 2. 3. 4. 5. Ekstraverzija Ugodnost Savjesnost Emocionalna stabilnost Otvorenost

n Prvu verziju pet- faktorskog modela, ali ne i njegovu strukturu, iznio je Fiske (1949. ) n Tupes i Christal (1961. ) dobili su pet - faktorski model: ekstraverzija, ugodnost, savjesnost, emocionalna stabilnost, kultura, a kasnije je taj model replicirao Norman n u svom modernom obliku mjeri se na dva glavna načina samorangiranje na riječima te samorangiranje na rečenicama n Najsistematičniju analizu pridjeva koji označavaju crte ličnosti napravio je Goldberg, dok su Costa i Mc. Crae (1989. ) analizom rečenica došli do Velikih pet faktora: ekstraverzije, neuroticizma, ugodnosti, savjesnosti i otvorenosti

n Empirijski dokazi za Pet – faktorski model repliciran od drugih istraživača - postojan tijekom vremena - dokazan i na drugim jezicima - ista faktorska struktura za muškarce i žene - n Identitet petog faktora - još uvijek postoje neslaganja o njegovom sadržaju i replikabilnosti - različiti autori imenuju ga kao intelekt, imaginaciju, kulturu, otvorenost itd. n Pretpostavke o sveobuhvatnosti modela još su preuranjene

n Ekstraverzija: + pričljivost, asertivnost, aktivnost, energičnost, dominantnost, druželjubivost - mirnoća, povučenost, sramežljivost, rezerviranost n Ugodnost + koriste pregovaranje, povlačenje iz konflikata i situacija koje su neharmonične, za cilj imaju harmoničnu socijalnu interakciju i kooperativan obiteljski život, ugodna djeca rjeđe su žrtve vršnjačkog zlostavljanja - na drugoj strani ugodnosti je agresivnost, bezosjećajnost, a takvi se ljudi često nalaze u socijalnim konfliktima n Savjesnost + vrijedne i napredne osobe, puno rade, točne su i pouzdane, visok prosjek ocjena, bolje zadovoljstvo poslom i sigurnost na poslu, predani/obvezujući socijalni odnosi, izbjegavaju kršenje pravila, imaju stabilnije i sigurnije romantične veze -niska savjesnost povezana je sa rizičnim seksualnim ponašanjem i varanjem partnera

n Emocionalna stabilnost + odnosi se na način na koji se ljudi nose sa preprekama i stresorima - ljudi nisko na emocionalnoj stabilnosti, a visoko na neuroticizmu imaju više uspona i padova u socijalnom životu, seksualno su anksiozni n Otvorenost + osobe visoko na otvorenosti sklone su većem pamćenju snova, imaju više proročanskih, budnih i živih snova, te snova u kojima rješavaju probleme