BARRETTOVA taksonomija kao okvir za razvijanje i provjeravanje

BARRETTOVA taksonomija kao okvir za razvijanje i provjeravanje učenikovih čitalačkih kompetencija Barrett’s taxonomy of Cognitive Difficulty of Questions 1968. Cited in Reading in a foreign language; Alderson & Uquart, Longman. 1984.

stjecanje novih znanja i proširivanje spoznaja Što je čitanje poticaj na razmišljanje o stvarnom životu poticaj za razumijevanje ljudskog karaktera poticaj za dobivanje govornog i pismenog izražavanja poticaj gromoglasnog smijeha, ali i suza izgrađivanje sustava vrijednosti za prepoznavanje kvalitetne literature bijeg u neku drugu stvarnost, razvijanje mašte doživljaj sudbina koje nikada nećete biti razvijane sposobnosti koncentracije, pažnje, pamćenja, mišljenja, logičkog zaključivanja razvijanje kritičkog mišljenje bogaćenje rječnika, razvijanje senzibiliteta za ljepotu jezika upoznavanje forme pismenog izražavanja poticaj za razvijanje vlastite pismene kreativnosti bogaćenje svog emocionalnogi svijeta zanimljivo i korisno provođenje svog slobodnog vremena

Ima mnogo odgovora, ali ono osnovno svakako je, kako je to ljudski proces usvajanja značenja iz pisanih tekstova. Čitanje je vještina i sposobnost koju je potrebno razvijati stalno jer nam je potrebna za aktivno sudjelovanje u svim oblicima života(društvenom, kulturnom, političkom). Učenici, uglavnom, imaju nerazvijene radne navike, čitaju rijetko, ili uopće ne čitaju. Jedan od razloga leži i u činjenici što ne razumiju ono što čitaju. Razvoj čitalačke sposobnosti i čitalačke pismenosti je doživotan proces. Za nas, nastavnike, važno je uputiti učenike u strategiju čitanja kako bi poboljšali razumijevanje onoga što čitaju.

5 najpoznatijih aspekata čitalačke pismenosti i kritičkog mišljenja 1. Razvijanje širokog općeg razumijevanja (tema teksta). 2. Pronalaženje informacija (likovi, mjesto, vrijeme). 3. Razvijanje interpretacije (potpuno razumijevanje pročitanog). 4. Promišljanje o sadržaju teksta (procjena informacija). 5. Promišljanje o obliku teksta (procjena kvalitete).

Napiši pitanja prema ovom tekstu tako da im povećavaš težinu – vježba 1. (posuđeno od Henryja) Bio je jedan bračni par. Bili su mladi, zaljubljeni i sretni, iako su imali malo novca. Mladić je imao lijep džepni sat na koji je bio vrlo ponosan bez obzira što sat nije imao lanac za objesiti. Njegova supruga je imala lijepu dugu plavu kosu, koja je dosezala sve do struka. Izgledala je kao zlato, kada je svjetlucala na suncu. Jedne badnje večeri otišli su odvojeno u grad. Sljedećeg jutra, žena je nosila kapu, što je bilo neobično za nju. Zašto nosiš kapu? pitao ju je muž. Zato što imam poklon za tebe, nasmijala se i odgovorila. Onda je skinula kapu, pokazavši kako je njena kosa ošišana vrlo kratko. Prodala sam kosu kako bih ti nešto kupila. Posegnula je u unutrašnjost kape i izvukla lijepi lanac za sat svog supruga. Zašto si tako uzrujan? upitala je, vidjevši kako su se suze pojavile u očima njenog supruga. On je odgovorio: Zato što sam prodao svoj sat kako bih kupio ove češljeve za tvoju divnu kosu.

Razumijevanje teksta i pitanja- vježba 2. (pročitaj tekst i odgovori na pitanja) Jučer sam vidjela novog pacijenta kako užurbano hoda duž hodnika. Izgledao je vrlo uznemireno, tako da ga nisam slijedila već sam ga nježno zazvala. Možda će se kasnije osjećati bolje i moći ću tada razgovarati s njim. Koji je problem opisan? Je li se događaj zbio u vanjskom ili unutarnjem prostoru? Je li pisac ovog došađaja pokušao doći blizu pacijenta? Što misliš što je pisac rekao kad ga je zazvala? Što može biti posao autora ovog teksta? Što misliš zašto ona želi razgovarati s pacijentom?

Barrettova taksonomija pomoći će nam kod kreiranja ishode za poučavanje/ispitivanje čitanja kao procesa. Osnovne postavke Barrettove taksonomije (Barrett’s Taxonomy of Cognitive Difficulty of Questions) su: Literal comprehension (doslovno značenje) Reorganisation (organizacija teksta) Inferential comprehension (implicitno značenje, zaključivanje) Evaluation (vrednovanje) Appreciation (subjektivni pristup, razumijevanje)

Neke od ključnih fraza koje se koriste u taksonomiji 1. Prepoznavanje: Nađi. . . Pokaži mi. . . Smjesti. . . Prepoznaj. . . Zaključi. . . Pročitaj tako da. . . Prisjeti se: Reci mi. . . Popisi. . . Prisjeti se. . . Opiši. . . Što uzrokuje. . . Koji dio priče opisuje 2. Organizacija: usporedi. . . suprotnost. . . popis. . . Parafraze. . . klasificiraj. . . podijeli. . . Zaključak. . . „Kakva je. . . razlika" „kako je. . . Isto kao" 3. Implicitno značenje: Pretvarati se. . . Pretpostavitie. . . Mogao. . . Kako bi. . . Što bi se moglo dogoditi ako. . . Ako pretpostavimo, što bi moglo. . . Koje bi mogle biti posljedice ako…Koje su posljedice upletenosti. . . 4. Evaluacija: Treba li. . . Misliš li. . . Slažeš li se. . . Vjeruješ li. . . Je li u redu da… 5. Razumijevanje: Poznaješ li ikoga kao. . . Što si mislila kada. . . (Ne)Voliš. . . Što (nisi) volio. . .

Bloom –Barrett taksonomija Bloom Barrett dosjetiti se (znanje) doslovno značenje shvatiti (razumijevanje) organizacija teksta primijeniti (primjena) implicitno značenje, zaključivanje analizirati (analiza) vrednovanje prosuđivati (evaluacija) subjektivni pristup, razumijevanje stvarati (sinteza)

1. LITERAL COMPREHENSION (doslovno značenje) Doslovno shvaćanje usmjereno je prema idejama i informacijama koje su vidljivo navedene u odabranom tekstu. Svrhe čitanje kao i nastavnikova pitanja postavljena su na način koji će izazvati reakcije prikladne ovoj razini. Jednostavan zadatak ovog nivoa može biti prepoznavanje ili prisjećanje jednostavnih činjenica ili događaja. Složeniji zadatak ove razine može biti prepoznavanje ili prisjećanje niza činjenica ili događaja. Učenik može pronaći, podcrtati, opisati, pokazati … Na ovoj razini se od učenika ne traži samostalno zaključivanje. Ciljevi i pitanja na ovoj razini mogu imati sljedeća obilježja (prikazano na desnoj strani slajda). Prepoznavanje i izvlačenje (podcrtavanje): detalja glavne ideje slijeda usporedbe uzroka i posljedice odnosa karakternih osobina

1. RAZINA Primjeri nekih pitanja DETALJI • Tko je ovo? Nađi: mjesto, vrijeme, prostor … • Pronađi ime_____ • Uočavaj detalje dok čitaš. GLAVNA IDEJA • Pronađi što ____ namjerava učiniti? • Podcrtaj glavnu ideju u tom dijelu teksta • Što se dogodilo tijekom ili dok …. SLIJED • Čitaj kako bi pronašao: Što ___ je prvo uradio ? • Što xy čini kao sljedeći korak? USPOREDBA • Potraži ideje u tekstu koje se suprostavljaju jedna drugoj? • Jesu li ____ isto? • Nađi metafore. Nađi sličnosti. UZROK I POSLJEDICA • Pročitaj i pronađi: ako _____ stvari___; • Tko? Što? Gdje? Kada? KARAKTERIZACIJA • Pronađi riječi i fraze koje opisuju lik. • Podcrtaj mjesta koja opisuju karakterne osobine. • Pronađi nadimke.

2. Reorganisation (Organizacija teksta) Organizacija teksta traži od učenika analiziranje, sintetiziranje i / ili organiziranje ideje ili informacije iskazane u odabranom tekstu. Na ovoj razini učenici mogu nabrajati, uspoređivati, razvrstati itd. Kako bi se dobio željeni učinak učenik može koristiti izjave, piščeve misli, doslovno ili ih parafrazirati. Zadatci za organizaciju teksta su: (prikazani na desnoj strani slajda) Organizacija teksta znači: klasificirati, klasifikacija skicirati, dati u glavnim crtama sažetak, sažimanje sintezirati, sinteza

2. razina Primjeri nekih pitanja KLASIFICIRATI (ključ • Koji od navedenih su ____ ? • Klasificiraj sljedeće prema______. • Koji od sljedećih ____ ne pripada? SKICIRATI, IZDVOJITI (od učenika se traži • Podijeli tekst na dijelove. • Smjesti ulomak u kontekst djela. • Dovrši sljedeći pregled… ovog zadatka je klasificiranje, razvrstavanje, događaja, ljudi, mjesta, događaja u određene kategorije ili vrste) organizacija teksta , kompozicija) SAŽETAK (od učenika se traži sažimanje teksta tako što koristi citate ili parafrazira piščeve tvrdnje. Sažimanje zahtjeva prepoznavanje biti teksta, informacija) SINTEZIRATI (čitatelj treba prikupiti sve podatke iz različitih dijelova teksta i objediniti ih u jedan odgovor) • Prepričaj priču svojim riječima. • Što se sve dogodilo do sada? • • Prebroji ______ Je li _____ bilo dovoljno ______? Koliko se puta ____ dogodilo? Shvati _____.

3. Inferential comprehension (implicitno značenje, zaključivanje) Zaključivanje: popratnih pojedinosti Na ovoj razini učenik mora koristiti ideje i informacije iz vlastitog iskustva kako bi došao do zaključivanja o značenju teksta koje nije direktno navedeno. glavna ideja Čitatelju je potrebna sposobnost čitanja „između redaka”, predviđanja, uočavanja aluzija, ironije prenesenog značenja kao i sposobnost samostalnog zaključivanja. uzroka i posljedice odnosa Učenikovo osobno čitateljsko iskustvo od osobite je važnosti. Ono što ovu razinu razlikuje od prethodne je činjenica kako odgovori na pitanja nisu direktno navedeni u tekstu. figurativnog izražavanja, preneseno značenje slijed događanja usporedbe karakternih osobina rezultata, ishoda

3. RAZINA Primjeri nekih pitanja POJEDINOSTI (traže se • Je li on shvatio______? pojedinosti, detalji koji • Je li otkriće planirano ili slučajno? (Postavljanje ovakvog podupiru glavnu ideju) pitanja na ovoj razini zapravo dovodi do diskusije – primjer teksta za ovakvo pitanje: Plovio je zapadno prema Grenlandu, ali zbog jakih oluja otišao je izvan kursa plovidbe i došao do nepoznate zemlje. • Kako je uspio sporazumijevati se s domorocima? • Kakvo je bilo vrijeme? • Mislite li _____?

GLAVNA IDEJA (učenik pronalazi glavnu ideju, glavno značenje, temu teksta ili dijela teksta) • Koja je glavna ideja ove/ovog___? • Razgovaraj o značenju ____? • Pročitaj ulomak i odaberi najbolji naslov za njega (ako je ulomak duži može se podijeliti na nekoliko cjelina i svaka se imenuje). • O čemu govori ova/ovaj ____? • Odgovori na ovu zagonetku. (kada želimo više od samog značenja riječi) • Napiši rečenicu u kojoj ćeš sažeti bit ulomka. • Što je glavna misao ove priče? SLIJED DOGAĐANJA (ovdje se od učenika, čitatelja očekuje da na temelju navedenog slijeda događanja samostalno zaključi što se sve moglo dogoditi (osim onog što je rečeno u tekstu) • Dani od ___do _____ su izostavljeni u ovom izvješću. Predložite događaje koji su se mogli dogoditi tih dana. • Što se moglo dogoditi da ____ nije otišao _____? • Što se dogodilo između _______i _______? • Stavite zbivanja u logički slijed.

USPOREDBA (ovdje-tamo; onda – sada; on –ona; ona – ona; on –on; usporedbe obično nisu navedene u tekstu već ih čitatelj sam stvara) • • UZROK I POSLJEDICA (čitatelj stvara pretpostavke na temelju poznavanja i razumijevanja karaktera likova, njihovog djelovanja u određenom vremenu i prostoru; zaključuje o namjeri pisca zašto je ubacio određene ideje, imena, riječi; zašto – zato se često koristi u ovoj kategoriji) Zašto je Marko Polo rekao: "Uzmite ovu knjigu i otkriji zašto bi je trebao pročitati. ” (Odgovor zahtijeva zaključak zašto bi ljudi morali pročitati knjigu koju uzmu) • Zašto je to bilo nužno za ______? • Tko bi _____? • Kako su ______ znali____? • Zašto je pisac uključio _______? • Što je rezultat takvog ______? • Što bi se moglo dogoditi ako _____? • Što te navelo na pomisao _____? • Je li ____ zato što ______? • Zašto je korisno imati? Usporedite _____ kao potpunost i važnost ili kao detalj. Kako _____ nalikuje ______? Usporedite _______ s ______? Jesu li _________ povezane?

KARAKTERIZACIJA (ovdje se od čitatelja traži iznošenje svojih pretpostavki o karakteru likova) • Napravi popis njegovih karakternih osobina. • Što nam _____ dokazuje o njihovim stavovima prema _____? 3. Što možeš reći o njoj? 4. Je li _____ vrlo mudar? 5. Kakva je osoba _____? 6. Koje riječi će opisati _____? 7. Što je _____ stav o _____? REZULTATI, ISHODI (čitatelj mora predvidjeti rezultat ili posljedicu događanja ili nečijeg ponašanja na temelju pročitanog teksta; ova razina pretpostavlja kako čitatelj razumije motivaciju likova, logičan slijed radnje i dr. ) • • • Misliš li kako će _____? Što misliš da će se dogoditi? Hoće li im on pomoći? Netko može nagovijestiti _______? Pročitaj _______ i pogodi što će se dogoditi? PRENESENO ZNAČENJE • Kakav je ton ove rečenice? (ovdje se od čitatelja traži objašnjenje • Objasni značenje ove fraze: Stajao je na mostu prenesenog značenja koje pisac daje između dva svijeta. u tekstu)

4. Evaluation (vrednovanje) Pitanja na ovoj razini zahtijevaju od čitatelja odgovore koji ukazuju na to da on ili ona može napraviti vrednovanje pročitanog teksta s drugim tekstovima koje je čitao ili prema nekom drugom vanjskom kriteriju npr. nastavnik, pisani izvori. Suština ili bit ove razine su stavovi i procjene. Dokazivanje za ili protiv. Procjena mišljena je ključ ove razine. Kod vrednovanja čitatelj se oslanja i na vlastito znanje i iskustvo kako bi oblikovao svoj stav. Evaluacija ili vrednovanje sadrže sljedeće elemente (desna strana slajda) Vrednovanje ili procjena: stvarnosti ili mašte činjenica ili mišljenja osnovanost ili valjanost prosudba primjerenosti, vrijednosti i prihvatljivosti

4. RAZINA Primjeri nekih pitanja STVARNOST ILI MAŠTA (obuhvaća procjenu • • • stvarnosti ili mašte u tekstu) Što bi se moglo dogoditi ukoliko _____? Je li moguće ____? Što je dovelo do _______, a sto do _____? Što utiče na tvoje mišljenje o ______? Koliko nerealnih likova možeš naći u ____? Postoji li ____ (takvo što)? Zašto je korisno imati _____? Kako je moguće _____? Koji likovi dolaze iz stvarnog svijeta? Zašto? Je li ____ dokazana činjenica ili plod mašte?

• Misliš li kako _____ ima ikakve veze s (od čitatelja se traži _____? prosudba objektivnog ili • Koje je neobične ideje ______ iznio? subjektivnog ; iznošenje • Koje ideje izgledaju sasvim korektne? osobnog stava ili činjenica; • Što su od navedenog stavovi, a što činjenice? čitatelj treba procijeniti je li • Na temelju činjenica koje su izrečene, je li pisac iznio dovoljno dokaza ____ izgleda prihvatljivo? za svoje tvrdnje; pitanja na • Je li pisac naveo dovoljno dokaza za svoje ovoj razini traže od čitatelja tvrdnje? analizu i procjenu autorovih • Jesu li piščeve ideje utjecale na tvoj stav? namjera na temelju poznavanja teme) ČINJENICA ILI MIŠLJENJE

• (ovdje se treba iznijeti prosudba valjanosti • ili točnosti tvrdnje ili opisa ili … ; čitatelj • mora procijeniti valjanost, točnost podataka • i može li ih povezati s onim što je doznao iz drugih izvora; pitanja na ovoj razini traže od • čitatelja usporedbu različitih izvora • informacija po tome koliko su ti podatci usklađeni, točni /netočni, • OSNOVANOST ILI VALJANOST Nastavi provjeravati ______. Je li _____ stvarno takvo? Zašto je ______ istinito/laž? Jesu li adekvatne informacije date o _____? Je li _____ stvarno ______? Pronađi dokaz iz drugih izvora kako je _____ stvarno takvo? Koje ideje su ti prihvatljive, a koje su ideje u koje više ne vjeruješ? • Jesu li piščeve informacije točne?

PROSUDBA PRIMJERENOSTI ILI VRIJEDNOSTI (na ovoj razini od čitatelja se očekuje iznošenje prosudbe vrijednosti nekog postupka ili moralnog stava; drži se kako se na toj razina ne bi trebalo ograničavati samo na prosudbi glavnog lika, niti na sami tekst. Je li lik u pravu ili ne u svom postupku? Je li njegovo ili njeno ponašanje opravdano, moralno? Pitanja na ovoj razini moraju se bazirati kao i odgovori na moralnom kodeksu čitača ili njegovim mjerilima vrijednosti. Također, u neknjiževnim ili informativnim tekstovima čitatelj procjenjuje etičnost političkih, društvenih mehanizama kao i autorov stav prema temi. ) • • • Koji dio priče najbolje opisuje glavnog lika? Sviđa li ti se ____ karakter? Je li njegovo ponašanje društveno prihvatljivo? Što ti misliš o njegovom pogledu na ______? Što je bilo loše za _______? Osuđuješ li Skupovu škrtost? Osuđuješ li Anu karenjinu zato što je napravila preljub? Osuđuješ li Anu Karenjinu zato što je ostavila sina? Držiš li opravdanim osuđivati nekoga zato što sluša drukčiju glazbu od tebe?

5. Appreciation (subjektivni pristup, razumijevanje) Subjektivno razumijevanje je najviša razina čitanja. Ona predstavlja emocionalnu i estetsku reakciju na tekst. Ovdje se govori o literarno – estetskim kompetencijama čitatelja. Čitatelj može iskazati svoje osjećaje i doživljaj teksta u skladu sa svojim osobnim estetskim/literarnim ukusom. Na ovoj razini čitatelj primjećuje i estetske vrijednosti teksta ili koja je svrha uporabe prenesenog značenja. Čitatelj je već razvio emocionalnu i estetsku osjetljivost na tekst i na njega reagira. Čitatelj može verbalizirati svoje osjećaje i doživljaje vezane uz tekst. Na ovoj razini možemo govoriti o ljubitelju pisane riječi tj. o razvijenosti ljubavi prema čitanju. Razumijevanje: emocionalni odgovor na sadržaj/ emocionalna reakcija identifikacija s karakterom ili situacijom reakcija na autorov način pisanja/reakcija na stil pisanja slikovitost/fikurativnost teksta

5. RAZINA Primjeri nekih pitanja EMOCIONALNA REAKCIJA • • Od učenika/čitatelja traži se iskazivanje emocionalne reakcije na pročitani tekst izrazima kao što su dosadan, uzbudljiv, strah, prezirom, zabavan, ravnodušnost, nada Jesi li iznenađen? Zašto ti se (nije)svidio ovaj ulomak? Je li ulomak bio interesantan? Smiješan? Koji dio priče nalaziš najinteresantnijim? Koje je osjećaje u tebi pobudila ova priča? Ima li priča sretni kraj? U kom si dijelu priče najviše uživao? Odvoji svoje najdraže pasuse ili dijelove novele?

IDENTIFIKACIJA S LIKOM ILI SITUACIJOM (Na ovoj razino potrebno je postavljati pitanja koja će kod čitatelja izazvati reakciju: /ne)simpatiju, suosjećanje, ravnodušnost, empatiju na događaje u djelu ili na sudbinu likova. ) • • • Koje riječi će opisati osjećaje ____? Kako su se osjećali kada su____? Hoće li _____ biti teško za _____? Koje osjećaje budi u tebi sudbina Lovre? Što bi ti uradio na njegovom mjestu? Misliš li kako će slijediti dobiveni savjet? Napiši kraj ove priče? Napiši razgovor između _____ i ____. Poveži s vlastitim životom? Kako je _______ govorio kada je ______?

• Zašto je _____ dobar izraz? • Pokažite kako _____ je glas zvučao kad je (Čitatelj bi trebao govorio _____. pokazati reakciju na stil pisanja: uporaba riječi, • Koje personifikacije, alegorije, je pisac koristio? fraze, ustroj rečenice, • Koje riječi pisac koristi da bi prikazao odnos značenje riječi; na ovoj između ____ i _______? • Kako je pisac izrazio ideju o _______? razini čitatelj bi trebao • Na koji način koristi riječ _______ za pokazati uvažavanje piščevih vještina u izboru oslikavanje ____? • Opiši kako Lovrin glas zvuči kada govori riječi, vještini korištenja o ______. REAKCIJA NA STIL PISANJA tih riječi. )

FIGURATIVNOST TEKSTA/SLIKOVITOST (Najviša razina, čitatelj svoje osjećaje, koje je u njemu pobudio tekst, može izraziti riječima, ali i crtežom, pokretom. Kod postavljanja pitanja treba biti oprezan kako bi se mogao uočiti piščev izbor riječi, stil postupaka i sve ono što kod čitatelja izaziva osjećaj, predodžbe i sl. Na ovoj razini čitatelj je sposoban prepoznati figurativnost piščeva izraza jer ima razvijen čitalački senzibilitet, razvijen osjećaj vizualizacije, zamišljanja ali i osjećaj uživanja koji donosi pročitani tekst. ) • Dramatiziraj priču. • Pokušajte izgovoriti tekst onako kako bi ga izgovorio ______. • Pronađi riječ koja ti pomaže zamisliti sliku. • Kako se osjećaš čitajući ovaj ulomak? • Zamisli svu tu atmosferu oko sebe. Osjećaš li se (ne)ugodno • Što je u tebi izazvala uporaba _______ riječi? • Koje emocije u tebi pobuđuju ove usporedbe?

Razvijanje čitalačkih kompetencija i postizavanje razina prema Barettovoj taksonomiji traži vrijeme i vježbu. Najbolje je vježbati na tekstovima koji predstavljaju ulomak nekog djela. Glede postojanja internetskih analiza djela, kao i opširnih pogovora, neke razine, poglavito one više, nije moguće provjeriti bez teksta (učenik može pronaći odgovore bez čitanja djela). Nastavnik ih može prihvatiti, ali može tražiti i dodatna objašnjenja i tako steći pravi uvid u pročitanost djela. Razine Barettove taksonomije pomažu nam u spoznaji koju razinu čitanja razvijamo kod učenika; postavljanje ishoda čitanja kao i lakšeg vrednovanja. Ova taksonomija razbija stereotip školskih lektira kako u obradi tako i u vrednovanju (Barettova taksonomija i Bloomova taksonomija).

Primjeri uporabe Barettove taksonomije u nastavi književnosti (uvježbavanje čitalačkih sposobnosti)

PLAUT ŠKRTAC – M. DRŽIĆ SKUP 1. RAZRED (4 ŠKOLSKA SATA) Tema: škrtost je škrtost Plaut - ulomak iz čitanke -pitanja za provjeru razumijevanja čitanja - Individualni rad - rad u paru -rad u skupini Držić -- ulomak iz čitanke -pitanja za provjeru razumijevanja čitanja - Individualni rad - rad u paru -rad u skupini

1. razina PLAUT Škrtac DRŽIĆ Skup Između koga se vodi dijalog? Nad čim jadikuje Kamilo? Tko je Euklion, a tko Likonik? S kim Kamilo započinje razgovor? Što Likonik priznaje Euklionu? Što Kamilo priznaje Skupu? Što Likonik moli Eukliona? Pomišljaju li na istu”stvar” u svom razgovoru? Pomišljaju li oni na istu „stvar” u svom razgovoru? Na što misli Kamilo kada govori Skupu? Na što misli Likonik, a na što Euklion? Što potiče Eukliona, a što Likonika? Pronađi u tekstu riječi koje ti pomažu odrediti osobine Eukliona i Likonika. Na što pomišlja Skup kad mu Kamilo priznaje krivicu? Što potiče Kamila, a što Skupa? Pronađi riječi u tekstu koje ti pomažu odrediti karakterne osobine Kamila i Skupa.

2. razina (rad u skupini- cijeli tekst) prije odgovora na pitanja učenici su prošli cijeli tekst zajedno kako bi dobili sliku cjelokupnog djela Plaut Škrtac Držić Skup Navedi imena roditelja i djece u ovoj komediji. Odredi tko je gospodar , a tko sluga, tko bogat, a tko siromašan. Izdvoji dijelove teksta (kompoziciju) Smjesti ulomak u kontekst dijela. Kratko prepričaj odabrani ulomak. Čime je bio opsjednut Euklion, a čime Likonik? Čime je bio opsjednut Skup, a čime kamilo?

3. razina (cijeli tekst) Plaut Škrtac Drćiž Skup Je li Euklion bio svjestan svoje škrtosti? Je li Skup bio svjestan svoje škrtosti? Po čemu si zaključio kako Megador nije kao i Euklion? Po čemu si zaključio kako Zlati Kum nije kao i Skup? Karakteriziraj lik Eukliona. Karakteriziraj lik Skupa. Što misliš što je bila glavna namjera Plauta kada je pisao ovo djelo? Što misliš što je bila glavna namjera M. Držića kada je pisao ovo djelo? Misliš li kako su se događaji odvijali baš ovim slijedom ili je možda bilo još događanja?

4. razina Plaut Škrtac Smatrate li Euklionovo ponašanje opravdanim? Držić Skup Smatrate li Skupovo ponašanje opravdanim? Ima li njegova škrtost opravdanost?

EVALUACIJSKI LISTIĆ Jesu li ti tekstovi Plauta i M. Držića bili teški za razumijevanje: a) lagan: 24 b) donekle težak: 4 c) težak i zahtjevan : 0 Je li ti bilo jasno što se od tebe očekuje u individualnom radu, radu u paru i u skupnom radu? a) nije mi bilo jasno: 0 b)uglavnom mi je bilo jasno: 4 c) sve mi je bilo jasno: 24 Što ti se naviše svidjelo u ovakvom načinu rada? To što sam mogao svoje mišljenje podijeliti s drugima; pitati nekog iz skupine ako nisam dobro razumio; zabavljali smo se osobito u skupnom radu i izradi plakata; nisam razmišljao o ocjeni; lakše ovako učim… Što ti se nije svidjelo u ovakvom načinu rada? Nemam zamjerki; sve mi se svidjelo: tekst nije bio težak iako ne volim čitati stare tekstove… Kako bi vrednovao svoj rad? a) nedovoljan: 0 b)dovoljan: 4 c)dobar: 16 d)vrlo dobar: 4 e)odličan: 0 Držiš li kako ti ovakav način čitanja može pomoći unaprijediti tvoje vještine čitanja s razumijevanjem? – 24 učenika je odgovorilo DA Je li te ovakav način rada ponukao na čitanje cijelog djela? ne: 6 da: 14 možda: 4

PRIJAN LOVRO, August Šenoa - utjecaj ženskih likova na Lovrinu sudbinu 2. školska sata radni materijali (ulomci iz pripovijetke) • pitanja za provjeru razumijevanja čitanja • individualni rad • frontalni rad • diskusija

1. razina – doslovno značenje Rad na tekstu- prepoznavanje ili prisjećanje - bez teksta Rad na tekstu * Učenik traži ideje ili tvrdnje koje su direktno navedene u tekstu(jedna ili više njih) Kakvu bi pripovijetku željela pripovjedačeva sugovornica? Pronađi u tekstu kako pripovjedač karakterizira pisce svog vremena. Pronađi razloge koji, po pripovjedačevom mišljenju, su osnovni nedostatak suvremene pripovijetke. Kako bi zapravo pisci trebali pisati.

2. razina- organizacija teksta Isti tekst – uvod Učenici će sintezirati, sažeti podatke koji su izravno navedeni u tekstu. Izdvoji dijelove teksta (kompozicija). Napiši sažetak ovog ulomka.

(susret Lovre i Malvine) 3. razina - implicitno značenje (zaključivanje) Jeste li očekivali kako će se Lovro zaljubiti? Što mislite kakve će to posljedice ostaviti? (susret Lovre i Minke) Jeste li iznenađeni ovakvim Lovrinim postupkom? Mijenja li to u vama sliku o njemu? (susret s Anđelijom- bez kraja) Očekujete li sretan završetak ove priče? Zaslužuje li Lovro sreću nakon svega?

4. razina (vrednovanje) 5. razina (subjektivno razumijevanje) Što je Lovro iskazao svojim samoubojstvom? Opravdavaš li njegov čin? Koje je osjećaje u tebi pobudila Lovrina sudbina?

EVALUACIJSKI LISTIĆ Jesu li ti ulomci iz pripovijetke Prijan Lovro bili teški za razumijevanje: a) lagan: 27 b) donekle težak: 0 c) težak i zahtjevan : 0 Je li ti bilo jasno što se od tebe očekuje u individualnom radu i u diskusiji? a) nije mi bilo jasno: 0 b)uglavnom mi je bilo jasno: 0 c) sve mi je bilo jasno: 27 Što ti se naviše svidjelo u ovakvom načinu rada? To što sam mogao svoje mišljenje podijeliti s drugima; zabavljali smo se dok smo komentirali pitanja; to što nisam morao čitati cijelu lektiru; čitanje lektire na satu; lakše ovako učim… Što ti se nije svidjelo u ovakvom načinu rada? Nemam zamjerki; sve mi se svidjelo: tekst nije bio težak iako ne volim čitati stare tekstove… Kako bi vrednovao svoj rad? a) nedovoljan: 0 b)dovoljan: 7 c)dobar: 15 d)vrlo dobar: 4 e)odličan: 1 Držiš li kako ti ovakav način čitanja može pomoći unaprijediti tvoje vještine čitanja s razumijevanjem? – 24 učenika je odgovorilo DA Može li te ovakav način rada ponukati na čitanje cijelog djela? ne: 6 da: 14 možda: 4

ZLOČIN I KAZNA, F. M. Dostojevski radni materijal (sadržaj s interneta) čitanka (ulomci) pitanja za provjeru razumijevanja čitanja individualni rad u paru skupni rad diskusija 6 školskih sati

1. ulomak – pitanja (individualni rad) 1. razina 1. U kakvom se ambijentu kreće glavni junak na početku ulomka? 2. Kako se osjeća dok prolazi pored gazdaričinih vrata. 3. Izgled junaka? 4. Opiši izgled kuće u kojoj živi lihvarica. 5. Kako izgleda Aljona Ivanovna? 6. Opiši prostor njezinog stana. 2. razina 1. Pisac kaže kako je Raskoljnikov dužan gazdarici i kosom na glavi. Objasni. 2. Na koji način Raskoljnikov iskazuje svoje misli? 3. Prati razgovor između Raskoljnikova i Aljone. Opiši proces lihvarenja.

3. razina (pitanja) 1. Zašto gazdarica uvijek ima širom otvorena vrata svoje kuhinje? 2. Koje misli i emocije iskazuje Raskoljnikov u ovom dijelu teksta: Na ovakvo djelo… brbljam. . ništa jeo. 3. O čemu razmišlja dok se penje stubištem prema stanu lihvarice? 4. Boji li se susreta s njom? Zašto? 5. Kakav učinak na Raskoljnikova ima zvuk zvona? 6. Kako se Raskoljnikov osjeća(psihičko stanje)tijekom razgovora s Aljinom, a kako nakon odlaska od nje?

2. ulomak (rad u paru) – pitanja- 3. razina 1. Kakvo je značenje tri sata nakon ponoći za Raskoljnikovu? 2. U kakvom se psihičkom stanju nalazi Raskoljnikov? Opiši i objasni. 3. Što na sebi Raskoljnikov pomahnitalo traži? 4. Što to žarko želi skriti? O čemu propituje samog sebe?

3. ulomak- 4. razina (individualni rad) 1. Podjela ljudi prema Raskoljnikovu? Slažeš li se s tom podjelom? Objasni. 2. Iskaži svoj stav o pravu na zločin. 3. Može li vjera pomoći čovjeku da se preobrazi? Iskaži svoje mišljenje.

Primjeri pitanja za sadržaj epiloga (različite kognitivne složenosti)- skupni rad 1. razina Na koliko godina robije je osuđen Raskoljnikov? Zašto mu je kazna ublažena? Što se dogodilo s njegovom majkom i sestrom? Što se dogodilo s Razumihinom? Što se dogodilo sa Sonjom? Pokušaj prepoznati glavnu ideju epiloga? 2. razina Odredi kompoziciju epiloga. Napiši sažetak epiloga prema kompozicijskim dijelovima

3. razina Zašto Sonja odlazi s Raskoljnikom u Sibir? Što nam o Raskoljnikovu govore detalji iz njegove prošlosti? Kako se Raskoljnkov ponaša u kaznionici? Čime je zaokupiran? Što misliš zašto ne prihvaća Sonjino prisustvo i kada se to mijenja? 4. razina Što sanja Raskoljnikov? Što misliš što ovaj san najavljuje? Smatraš li Raskoljnikova junakom ili zločincem? (individualni odgovor)

5. razina(individualni rad) Je li te iznenadio „sretni“ kraj. Koje je emocije u tebi pobudila sudbina Raskoljnikova? Što bi ti učinio da si bio na mjestu Raskoljnikova?

Izvori: 1. Englehart, M, E. Furst, W. Hill, D. Krathwohl: Bloom taxonomy of the Cognitive Domain 2. Lestyarini, Beniati: The Barret taxonomy of Cognitive and affective Dimensions of Reading Comprehension 3. Kitty, Johnson: Critical Thinking and Questions 4. Marčan, Tanja: Čitalačke kompetencije učenika: kako ih unaprijediti i provjeravati primjenom Barrettove taksonomije zdenkabl 2016.