Mjerenje ostvarenja ciljeva HUPa i rezultata reformi Zagreb
Mjerenje ostvarenja ciljeva HUP-a i rezultata reformi Zagreb, 7. lipnja 2016.
Legenda: 0 -33, 3 -66, 6 -100 2
Što je HUP Skor? Područja / ciljevi HUP je 2013. usvojio 13 ciljeva za 13 bitnih područja 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Za 12 od 13 ciljeva/područja HUP mjeri ostvarenje rezultata 73 pokazatelja - od toga 54 usporedivih s EU-10 - od 0 (min) do 100 (max) - mogućnost pada i ako stojimo EU 10: Estonija, Litva, Latvija, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Rumunjska, Bugarska 3 Povećanje produktivnosti i konkurentnosti Fiskalna konsolidacija Reforma javne administracije Smanjenje opterećenja gospodarstva Uklanjanje investicijskih i poslovnih barijera Reforma pravosuđa Reforma tržišta rada Reforma obrazovnog, zdravstvenog i mirovinskog sustava i teritorijalnog ustroja 9. Povećanje efikasnosti javnih poduzeća 10. Povećanje ponude kapitala 11. Poboljšanje poduzetničke klime 12. Poticanje investicija 13. Socijalni dijalog (ne mjeri se)
Logika mjerenja relativnih odnosa (konkurentnost) Stopa rasta realnog BDP-a u Hrvatskoj i EU 10 2005. -2015. 10. 7 6. 2 4. 2 3. 5 11. 9 11. 1 7. 3 7. 2 4. 8 3. 8 5. 2 % 0. 4 2005 2006 2007 8. 5 7. 6 5. 2 5. 1 2. 4 2. 1 2. 6 2008 2009 3. 5 3. 1 1. 0 -1. 7 2010 -0. 3 2011 -3. 8 0. 9 1. 3 2012 -2. 2 2013 -2. 7 -1. 1 3. 7 2. 4 4. 2 2. 8 [VALUE] -0. 4 2015 -5. 4 -7. 7 -14. 8 Max EU-10 Min EU-10 HRV Prosjek EU-10 4
8 PODRUČJA • Produktivnost i konkurentnost • Opterećenje gospodarstva • Investicijske i poslovne barijere • Pravosuđe • Tržište rada • Obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav • Ponuda kapitala • Poticanje investicija 4 • Fiskalna konsolidacija • Javna administracija • Javna poduzeća • Poduzetnička klima 0
6
U čemu smo trenutno najbolji: INDIKATORI 033, 3 2015. 2014. 39 42 33, 366, 6 23 23 66, 6100 11 8 73 73 • Rast produktivnosti rada • Broj dana za pokretanje posla i izdavanje građevinskih dozvola • Trošak pokretanja posla • Trošak prisilne naplate • Fleksibilnost određivanja plaća • Odnos javnih poduzeća s dobiti naspram onih s gubitkom • Obuhvat kreditnog registra i kreditnih informacija • Relativno mali strah od poduzetničkog neuspjeha U čemu smo trenutno najlošiji: • Investicijska aktivnost (udjel u BDP) • Ukupni fiskalni deficit • Stope aktivnosti i nezaposlenosti • Cijene energenata • Učinkovitost pravosuđa u zaštiti privatnog sektora od administracije • Zaduženost i kapitalizacija tvrtki • Dostupnost rizičnog kapitala • Održivost mirovinskog sustava • Naplata u slučaju nesolventnosti • Trošak izdavanja građevinskih dozvola i registracije vlasništva • Broj procedura za plaćanje poreza
Ispitivanje javnog mnijenja: Odnos prema reformama Zagreb, 7. lipnja 2016. Promocija plus
1. Poduzetnička klima 4. 2% 3. 6% 2. 5% 2. 6% 10% 3. 6% 4. 4% 3. 4% 1. 2% 20% 7. 6% 6. 9% 7. 6% 6. 7% 30% 11. 9% 10. 5% 10. 1% 15. 9% 40% 20. 7% 22. 0% 27. 9% 32. 6% 50% VI/2013. II/2014. V/2015. V/2016. 41. 0% 60% 52. 6% 48. 4% Pitanje: Vrlo se često može čuti ili pročitati da je u našoj zemlji loša poduzetnička kriza. Slažete li se s takvom tvrdnjom (Tvrdnja glasi: U Hrvatskoj je loša poduzetnička klima)? 0% Potpuno se slaže Uglavnom se Niti se slaže niti Uglavnom se ne slaže Nikako se ne Nema stajalište o slaže tome
2. Poduzetnici: problem ili rješenje Pitanje: U vrijeme velike krize kroz koju prolazimo u posljednjih šest godina izdvojila su se dva oprečna stajališta o domaćim poduzetnicima. Prema jednom poduzetnici su sa svojim investicijama i zapošljavanjem glavno rješenje za izlazak iz krize, dok su prema drugom oni glavni problem u ovoj našoj krizi. Koje je stajalište o poduzetnicima Vama osobno bliže? 0% 10% 20% 30% Nema stajalište o temi 50% 60% 70% 65. 3% 61. 7% 62. 3% 63. 1% Glavno rješenje Glavni problem 40% 23. 8% 26. 1% 24. 5% 20. 7% 10. 9% 12. 2% 13. 2% 16. 2% VI 2013. II 2014.
3. Prepreke poslovanju Pitanje: Koji su najveći problemi za poslovanje poduzeća u našoj zemlji? Visoki porezi i doprinosi Nelikvidnost - neplaćanje Nesposobna Vlada RH Korupcija Neefikasna javna uprava Kruto radno zakonodavstvo Nejasna strategija razvoja zemlje Politička nestabilnost/opće stanje u. . . Komplicirana birokracija/papirologija Visoki neporezni nameti Lokalni moćnici (korumpirani i. . . Siva ekonomija/nelojalna konkurencija Loši zakoni, česte promjene zakona Neefikasno sudstvo Nepostojanje kontrole uvoza roba u. . . Radna snaga (radne navike, . . . Pogrešna privatizacija Financiranje poduzetništva (skupi. . . Javna nabava - namještanje Odnos političara prema poslodavcima Obrazovni sustav Neodgovorni sindikati Nerealan tečaj kune (precjenjena kuna) Odnos medija prema poslodavcim Nelojalna konkurencija Ostalo Ne zna 4. 1% 3. 9% 3. 4% 3. 3% 3. 1% 2. 0% 1. 7% 1. 6% 1. 2% 0. 5% 0. 4% 0. 2% 1. 0% 7. 0% 6. 4% 6. 0% 12. 1% 14. 0% 16. 5%
V/2011. V/2012. Visoki porezi i doprinosi Korupcija VI/2013. II/2014. Nelikvidnost - neplaćanje Neefikasna javna uprava 7. 0% 6. 4% 6. 0% 16. 5% 14. 0% 12. 1% 8. 8% 7. 6% 8. 0% 7. 4% 5. 5% 5. 0% 4. 1% 9. 1% 12. 6% 14. 0% 9. 8% 14. 7% 17. 7% 19. 1% 22. 3% 3. 6% 2. 6% 11. 1% 10. 8% 1. 7% 5. 7% 11. 7% 18. 2% 19. 9% 11. 3% 11. 4% 20. 9% 25. 1% 3. 1. Prepreke poslovanju – 2011. – 2016. V/2015. V/2016. Nesposobna Vlada RH Kruto radno zakonodavstvo
4. Reforme 4. 1. Potreba za reformama Pitanje: U posljednje se vrijeme često govori o potrebi provedbe reformi u našoj zemlji u brojnim područjima. Trebaju li našoj zemlji reforme? 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% Da, izrazito nam trebaju 68. 8% Da, ali ne više nego drugim/sličnim zemljama Ne trebaju nam / to je samo politička parola Ne trebaju, samo ljudi trebaju više raditi Ne znam / nemam stajalište 12. 4% 10. 2% 7. 1% 1. 5%
4. 2. Tri tvrdnje i odnos prema reformama Tvrdnja 1: Hrvatski građani i društvo se ne žele mijenjati, jer je većini ovako dobro. Potpuno se slažem 12. 5% Uglavnom se slažem 24. 0% Niti se slažem niti ne slažem 12. 8% Uglavnom se ne slažem 20. 2% Nikako se ne slažem Ne znam / nemam stajalište 29. 9% 0. 6%
4. 2. Tri tvrdnje i odnos prema reformama Tvrdnja 2: Reforme se u našoj zemlji ne provode jer nedostaje vizije kod vodećih političkih ljudi, niti hrabrosti za provedbu promjena. Potpuno se slažem 63. 7% Uglavnom se slažem Niti se slažem niti ne slažem 23. 2% 6. 5% Uglavnom se ne slažem 2. 8% Nikako se ne slažem 2. 6% Ne znam / nemam stajalište 1. 2%
4. 2. Tri tvrdnje i odnos prema reformama Tvrdnja 3: Svi u našoj zemlji žele reforme ali ako neće utjecati na njih niti njihova prava. Potpuno se slažem 55. 1% Uglavnom se slažem Niti se slažem niti ne slažem Uglavnom se ne slažem Nikako se ne slažem Ne znam / nemam stajalište 28. 9% 6. 0% 4. 4% 2. 4% 3. 2%
4. 3. Najpotrebnija reforma: 2016. vs. 2015. 18. 5% 17. 4% Javna uprava 7. 6% Obrazovanje 9. 9% Pravosuđe 5. 1% Politički i izborni sustav 1. 2% Zdravstvo Javna poduzeća Mirovinski sustav Socijalni sustav 0. 4%1. 7% 0. 2%1. 6% 0. 0%1. 5% Gospodarstvo 1. 4% 1. 1% 1. 2% Bankarski sustav, HNB Ostalo Ne znam 6. 5% 5. 9% 5. 3% 4. 0% 2. 1% 4. 5% Radno zakonodavstvo Sve treba mijenjati 7. 9% 2. 8%4. 1% Poljoprivreda Porezna reforma 13. 2% 11. 1% 10. 7% Teritorijalni ustroj zeml. . . Decentralizacija zemlje 14. 9% 12. 5% 0. 7% 0. 4% 0. 9% 4. 8% V/2015. 17. 9% V/2016.
4. 4. Kočničari reformi Pitanje: Tko je glavni krivac za neprovođenje reformi u zemlji, odnosno za njihovu blokadu ili odustajanje? Sve dosadašnje vlade 31. 1% Vlada (sadašnja) 18. 4% Političari i političke stranke 16. 2% Interesni lobiji u sudstvu, . . . 12. 6% Prethodna Vlada (Milanović) 7. 5% Opći ambijent 3. 1% Nasljeđena svijest iz socijalizma 3. 0% Mediji koji služe interesnim. . . 2. 0% Puno toga 1. 3% Sindikati 1. 0% Poslodavci, poduzetnici, . . . 0. 6% Udruge (nevladine, građanske, . . . 0. 5% Ostalo Ne znam 1. 0% 1. 6%
4. 5. Odnos prema reformama u praksi – tri primjera 4. 5. 1. Zdravstvo Pitanje: Jedna od reformi koja je izazvala najviše interesa je reforma zdrastva. Je li održiva postojeća razina prava i kvalitete usluga u zdravstvu bez promjena u tom sustavu? Da, uz bolju organizaciju sustava Da, uz korištenje unutarnjih rezervi Ne, ali predložene promjene mogu pomoći 47. 4% 3. 2% 5. 2% Ne, ali predložene promjene nisu rješenje 23. 8% Ne, treba provesti još značajnije promjene 13. 7% Ne, treba privatizirati dio zdravstvenih usluga 3. 1% Ne znam / nemam stajalište 3. 6%
4. 5. Odnos prema reformama u praksi – dva primjera 4. 5. 2. Kurikularna reforma obrazovanja Pitanje: Podržavate li dovršetak kurikularne reforme obrazovanja prema planu i programu ekspertne skupine na čelu s Borisom Jokićem? Potpuno podržavam 50. 9% Uglavnom podržavam 21. 1% Niti podržavam, niti ne podržavam 9. 0% Uglavnom ne podržavam 8. 0% Nikako ne podržavam Ne znam/nemam stajalište Ne želim odgovoriti 9. 1% 1. 4% 0. 5%
5. Očekivanja (optimizam građana) Pitanje: Prema Vašem mišljenju kakvo će biti gospodarsko stanje u našoj zemlji za godinu dana? 100% 2. 5% 2. 9% 3. 3% 4. 4% 1. 5% 1. 1% 2. 0% 1. 3% 1. 2% 90% 15. 8% 18. 8% 27. 0% 26. 1% 30. 0% 80% 70% 60% 27. 0% 32. 9% 23. 0% 50% 33. 9% 40% 32. 7% 31. 7% 29. 4% 31. 2% 19. 9% 20% 10% 21. 0% 13. 3% 14. 7% 14. 8% 11. 7% V/2011. VI/2013. II/2014. V/2015. 0% Ne znam/ne mogu predvidjeti Isto kao sada Znatno bolje nego sada Malo lošije nego sada V/2016. Malo bolje nego sada Puno lošije nego sada
4. Očekivanja (optimizam građana) 4. 2. Index optimizma: pregled po valovima 120. 0 101. 5 109. 0 104. 1 95. 3 100. 8 84. 1 80. 0 60. 0 40. 0 20. 0 VI/2011. V/2012. VI/2013. II/2014. V/2015. V/2016.
Radnička cesta 52/1, 10000 Zagreb e hup@hup. hr w www. hup. hr
- Slides: 23