Mjerenje ostvarenja ciljeva HUPa i rezultata reformi Preliminarni

Mjerenje ostvarenja ciljeva HUP-a i rezultata reformi Preliminarni skor 2018. Zagreb, 21. studeni 2018.

Što je HUP Skor? Područja / ciljevi HUP je 2013. usvojio 13 ciljeva za 13 bitnih područja 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Za 12 od 13 ciljeva/područja HUP mjeri ostvarenje rezultata (ne aktivnosti!) 73 pokazatelja - od toga 61 usporediv s EU-10 - od 0 (min) do 100 (max) - mogućnost pada i ako stojimo EU 10: Estonija, Litva, Latvija, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Rumunjska, Bugarska Indikatori iz svih relevantnih izvora (DZS, MFIN, EUROSTAT, HNB, ECB, UNCTAD, DOING BUSINESS, WEF, SVJETSKA BANKA itd. ) 2 Povećanje produktivnosti i konkurentnosti Fiskalna konsolidacija Reforma javne administracije Smanjenje opterećenja gospodarstva Uklanjanje investicijskih i poslovnih barijera Reforma pravosuđa Reforma tržišta rada Reforma obrazovnog, zdravstvenog i mirovinskog sustava i teritorijalnog ustroja 9. Povećanje efikasnosti javnih poduzeća 10. Povećanje ponude kapitala 11. Poboljšanje poduzetničke klime 12. Poticanje investicija 13. Socijalni dijalog (ne mjeri se)

U kućicama su međunarodno usporedivi skorovi na temelju užeg skupa indikatora (61) 73 indikatora, 12 područja 36 U odnosu na zadnje mjerenje skor ispravljen za 2 boda prema gore zbog povoljne revizije fiskalnih podataka Legenda: Preliminarni skor 2018. 0 -33, 3 -66, 6 -100 3

Solidan rezultat fiskalne konsolidacije Jedna važna negativna promjena: Pad skora investicijskih i poslovnih barijera (s 35 na 23) - građevinske dozvole - osnivanje poduzeća Kronični problemi ostaju: -Opterećenje gospodarstva -Tržište rada -Obrazovni, zdravstveni, mirovinski… -Pravosuđe Efikasnost javnih poduzeća zavarava REZULTAT 0 -33, 3 -66, 6 -100 2017. 2016. 5 7 4 8 4

Pomak je vidljiv na razini pojedinih indikatora ali je također vidljivo da je pomak mali Dominacija crvenih indikatora, kojih i dalje ima više nego žutih i zelenih zajedno, pomaci (4) su iz žutog u zeleno “Promjene su pozitivne, ali spore i situacija je uglavnom loša u strukturnom smislu. ” 5

Usporedba 11 novih članica EU prema 11 područja: suze padalice hrvatskih reformi Linija prioriteta Hrvatska 6

KRITIČNA PODRUČJA I IDENTIFIKACIJA PRIORITETA

KRITIČNA PODRUČJA PRIORITETI

Kako smo napredovali u području fiskalne konsolidacije Skor daje cjelovitu sliku tri bitne promjene: 1. Pad deficita daje najveći doprinos poboljšanju stanja 2. Smanjenje premije rizika također daje doprinos, ali ni izbliza takav kao saldo 3. Indikatori državnih prihoda i rashoda najmanje doprinose skoru - to je povezano s najvećim problemom, opterećenjem gospodarstva 9

Opterećenje gospodarstva (skor = 19)

Prioritet 1: smanjenje opterećenja gospodarstva 2, 5 pp Cca 10 mlrd HRK Izvor: www. mfin. hr, vlastiti izračun Rast opterećenja imao je strukturnu narav i porezna reforma na to nije bitno utjecala Treba se vratiti tamo gdje smo bili kada smo brže rasli

Prioritet 2: Tržište rada • • • Visoke stope nezaposlenosti Niske stope zaposlenosti i aktivnosti Brzo smanjenje stope dugotrajne nezaposlenosti • Značajno rasterećenje rada – propuštena prilika za “dvije muhe jednim udarcem” • Doprinos rješenju problema tržišta rada + smanjenje opterećenja (prioritet 1) • Ali za to su nužne reforme u državnom sektoru i disciplina na rashodnoj strani proračuna

Prioritet 3: Obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav • Obrazovanje je kritično! • Reforma sustava • Cjeloživotno obrazovanje, liberalizacija tržišta obrazovnih usluga, poticaji • Vrlo slabi novi pokazatelji očekivanog doživljenja u zdravlju (mit je da su Hrvati zdravi) • Poboljšanja: • Zaustavljen je rast broja umirovljenika i pad omjera osiguranika i umirovljenika 13

Još po dvije važne teme + 1. Poboljšanja u produktivnosti – konkurentnosti 2. Poboljšanja ponude kapitala 1. Neočekivana pogoršnja vezana uz Doing Business 2019 2. Pravosuđe

Poboljšanja • Rast BDP-a, zaposlenosti i pad jediničnog troška rada (naknade naspram produktivnosti) • Oporavak korporativnog kreditiranja i naročito pad kamatnih stopa na kredite poduzećima I dalje kronični nedostatak rizičnog kapitala •

Pogoršanja i loše situacije koje traže reakciju • Problemi s dobivanjem građevinskih dozvola i pokretanjem posla, reflektira se i na skor javne administracije (Doing Business) • Kronično niske stope naplate, visoki troškovi i trajanje postupaka stečaja i likvidacije

Što se ne smije izgubiti iz vida 1. Sustav javnih i državnih poduzeća treba se smanjiti, restrukturirati, profeisonalizirati, depolizitirati, privatizirati –na taj način će početi veća ulaganja 2. Problemi s poduzetničkom klimom ne proizlaze iz kulture i mentaliteta nego prvenstveno iz slabih institucija

ZAKLJUČAK POTVRĐEN JE PRVI ZNAČAJNIJI POMAK OD POČETKA MJERENJA HUP SKORA, ALI HRVATSKA JE I DALJE NA ZAČELJU NOVE EUROPE, OČITO JE DA ZEMLJA NEMA KAPACITET ZA DOVOLJNO BRZ GOSPODARSKI RAST I KONVERGENCIJU