Prof dr Jasminka Gradaevi Sijeri Privilegirani status dravljana

Prof. dr Jasminka Gradaščević Sijerčić „Privilegirani status državljana država članica izvan EU” Izborni predmet: Radne migracije u pravu EU Sarajevo, 06. 12. 2016. godine

Sadržaj 1. Radne migracije pojedinaca sa statusom građanina EU/državljana jedne od država članica na unutrašnjem tržištu 2. Status osoba čija prava proizilaze iz međunarodnih sporazuma-državljani Europskog ekonomskog prostora

1. Radne migracije pojedinaca sa statusom građanina EU/državljana jedne od država članica na unutrašnjem tržištu Sui generis položaj građana EU-državljana članica EU oslonjen na slobodu kretanja. Sloboda kretanja čvrsto uvezana sa fundamentalnim pravilom zabrane diskriminacije na osnovu državljanstva vertikalno ali i horizontalno dejstvo.

Normativni okvir u pravnom sistemu EU slobode kretanja radnika • Uredba 492/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. aprila 2011. o slobodi kretanja radnika u Uniji, (SL L 141/1. 27. 5. 2011. , str. 1); • Uredba (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. aprila 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (SL L 166, 30. 4. 2004. , str. 1). • Uredba 465/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. maja 2012. o izmjeni Uredbe 883/2004 o koordinaciji sistema socijalne sigurnosti i Uredbe 987/2009 o utvrđivanju postupka provedbe Uredbe 883/2004 (Tekst značajan za EEP i za Švicarsku) (SL L 149, 8. 6. 2012. , str. 4). Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. septembra 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (SL L 225, 30. 9. 2005. ). Uredba Komisije (EU) 623/2012 od 11. jula 2012. o izmjeni Priloga II. Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija (SL L 180, 12. 7. 2012. )

Normativni okvir u pravnom sistemu EU slobode kretanja radnika • • Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. aprila 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih porodica na slobodno kretanje i boravište na području države članice, kojom se izmjenjuje Uredba 1612/68 i stavljaju izvan snage direktive: 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ (SL L 158, 30. 4. 2004).

Sloboda kretanja, nastanjivanja i boravka –nacionalni tretman svakom građaninu EU Pojam radnika u pravu EU Sloboda kretanja daje radniku pravo da : 1)prihvaćanje stvarnih ponuda zaposlenja, 2)slobodu kretanja u svrhu zaposlenja pravo( na napuštanje države porijekla i pravo ulaska u druge države) 3)pravo boravka radi obavljanja profesionalne aktivnosti, 4)pravo ostanka u državi prijema po prestanku zaposlenja. Ograničenja slobode kretanja: javna uprava, javni poredak, javna bezbjednost, javno zdravlje,

Pojam radnika u pravnom sistemu EU Evropski sud u svojoj praksi, oslonom na ciljeve koji su postavljeni u kreiranju tržišta rada, pojam komunitarnog radnika vezao za sve pojedince koji se bave nesamostalnim radom bez obzira na poslove i pravni osnov njihovog angažmana u državi članici različitoj od one čiji je državljanin (radnici koji su uposleni privremeno, radnici s nepunim radnim vremenom, nezaposleni radnici, pojedinci čije je mjesto rada izvan EU ali ugovori o radu su sklopljeni na području EU. . ). Uspostavljena su tri mjerila za određivanja pojma radnika u pravu EU: rad za drugoga subordinacija plaćenost(zarada).

Uvjeti za sticanje slobode kretanja radnika Državljanstvo države članice (isključiva nadležnost država članica da propisuju uvjete za sticanje državljanstva) Državljani država članica EEA(Europskog privrednog prostora)–na osnovu ugovora sa EU Profesionalna aktivnost radnika “stvarna i efektivna”

Sadržina slobode kretanja U užem smislu –kao sloboda kretanja radnika U širem smislu kao sloboda kretanja članova porodice radnika, sloboda kretanja studenata, istraživača, penzionera

Sloboda kretanja radnika Utemeljenje nacionalnog tretmana (jednak tretman radnika migranata sa radnicima državljanima države prijema) Pravo ulaska(osobna karta/pasoš/ekvivalentni dokument/; uspostavljanje Šengenskog informacionog sistema) Pravo boravka- uključuje i pravo boravka radi traženja zaposlenja(ne kraće od šest mjeseci) prisutni statistički razlozi praćenja i kretanja radnika Priroda aktivnosti ekonomska, profesionalna aktivnost za poslodavca. Pojam profesionalne aktivnosti se tumači veoma široko(slučaj Van Roosmalen pojam samozaposlene osobe sveštenik); Priznavanje diploma: nova Direktiva 2005/36, koja je na snazi od 20. 10. 2007. godine objedinila pravila priznavanja prisutna u prethodnih 15 direktiva Boravišna isprava- deklatorni karakter

Sloboda kretanja radnika u okviru prava po osnovu socijalne sigurnosti Socijalna sigurnost sine qua non slobode kretanja osoba; Sadrži norme koje uspostavljaju koordinaciju prava socijalne sigurnosti ali i jednakosti postupanja između muškarca i žena u oblasti socijalne sigurnosti.

Ograničenja u materiji slobode kretanja osoba Ograničenja u pogledu ulaska i boravka na teritoriji države članice Ograničenja u pogledu pristupa određenim poslovima Privremena ograničenja (uslijed proširenja EU).

Ograničenja u pogledu ulaska i boravka na teritoriji države članice Razlozi vezani za zaštitu: javnog poretka, javne sigurnosti, javnog zdravlja ako postoji stvarna i ozbiljna prijetnja, te ako su poduzete mjere proporcionalne ciljevima koji se žele postići. Mjere derogacije mogu biti zasnovane samo na ponašanju pojedinaca na koga se odnose(slučaj Van Dyann): “kršenje zakona u datom slučaju je takvog intenziteta da predstavlja stvarnu i dovoljnu prijetnju koja pogađa suštinski interes zajednice” Lista A i B Lista bolesti ili nesposobnosti koje mogu da dovedu u opasnost javni poredak, javnu bezbjednost ili javno zdravlje.

Ograničenja u pogledu pristupa određenim poslovima Derogacija pravila o slobodnom kretanju u domenu javne uprave. Od kraja 80 ih sve više se afirmiše “funkcionalni pristup”. Sudska praksa: ograničenja vezana za neposredno i posredno sudjelovanje u obavljanju javnih službi, ako za cilj imaju zaštitu općeg interesa države ili nekih drugih javnih vlasti. Legitimna derogacija vezana za: službenike oružanih snaga, policije i drugih snaga reda, sudije, poresku upravu, centralnu banku, dipolmaciju i druge poslove u ministarstvima, lokalne ili velike javne ustanove. Nije legitimna derogacija u oblasti: javnog zdravstva, obrazovanja, distribucije vode, gasa i električne energije, javnog saobraćaja, telekomunikacija, istraživačke djelatnosti.

Privremena ograničenja -ograničenja u prijelaznim razdobljima za državljane EU država nakon proširenja 2004 - Usvojeni prijelazni aranžmani u skladu sa Ugovorom o pristupanju za slobodno kretanje radnika Aranžmani se odnose na državljane novih država članica centralne i istočne Evrope: države članice mogu zadržati restrikcije u periodu od 2+3+2 godine Zadržavanje restrikcija punih sedam godina vezano za dokazivanje da “postoje veliki poremećaji na tržištu radne snage ili prijetnje da do njih dođe. ”

Rezime Prema pravnim propisima EU, radnik koji seli u drugu državu članicu ima određena prava. Ta prava podrazumijevaju : • pravo na rad bez radne dozvole (osim radnika iz novih država članica koje su obuhvaćene tranzicijskim razdobljem), • jednakost postupanja u zapošljavanju kao s državljanima članice u kojoj se rad obavlja, • pravo na jednake socijalne pogodnosti kakve imaju i državljani članice u kojoj se radnik zapošljava, • pravo članova porodice da se pridruže radniku i da primaju porodične naknade , • potpuna koordiniranost sistema socijalne sigurnosti (penziona prava i doprinosi za socijalnu sigurnost), • uzajamno priznavanje kvalifikacija.

2. Status osoba čija prava proizilaze iz međunarodnih sporazuma Državljani država članica Europskog ekonomskog prostora (Island, Lihtenštajn, Norveška, dalje : EEP) Državljani Švicarske Turski državljani

2. 1. Sporazum o EEP Europski ekonomski prostor nastao je sporazumom potpisanim 1992. godine između tadašnjih 12 država članica EU: Belgije, Danske, Francuske, Grčke, Holandije, Irske, Italije, Luksemburga, Njemačke, Portugala, Španije i Velike Britanije te tadašnjih šest zemalja članica EFTA e: Austrije, Finske, Islanda, Norveške, Švedske i Švicarske. Sporazum o Europskom ekonomskom prostoru stupio je na snagu 1. januara 1994. , a obuhvatao je 17 od ukupno 18 zemalja koje su ga potpisale. Švicarska nije ratificirala Sporazum zbog njegovog odbijanja na referendumu. U međuvremenu su tri članice EFTA e postale članice EU (Austrija, Finska i Švedska), 1995. godine. Sporazumu je pristupio Lihtenštajn, a 2004. i 2007. godine 12 novih država članica EU. Sporazumom o Europskom ekonomskom prostoru omogućeno je zemljama EFTA/EEA da se uključe u unutrašnje tržište EU na osnovu primjene dijela acquis communautaire a koji se odnosi na njega.

EEP Pravna osnova član 217. Ugovora o funkcioniranju EU (sporazumi o pridruživanju). Svrha EEP : proširiti unutarnje tržište EU a na države članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA). To su države koje ne žele pristupiti EU u ili to još nisu učinile.

Područje primjene EEP je više od sporazuma o slobodnoj trgovini jer se njime sva prava i obaveze unutarnjeg tržišta EU a šire na države članice EFTA e (s iznimkom Švicarske). EEP obuhvata četiri slobode unutarnjeg tržišta (slobodno kretanje robe, osoba, usluga i kapitala) i s njima povezane politike (tržišno natjecanje, promet, energiju te ekonomsku i monetarnu suradnju). Sporazum sadrži horizontalne politike koje su usko povezane s te četiri slobode, a to su: socijalna politika (što uključuje zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, radno pravo i jednako postupanje prema muškarcima i ženama); politika zaštite potrošača, okoliš, statistika pravo trgovačkih društava; te niz popratnih politika poput onih u vezi s istraživanjima i tehnološkim razvojem koje se, iako nisu utemeljene na pravnoj stečevini EU a ili pravno obavezujućim aktima, provode u okviru suradnje.

Područje primjene EEP Sporazumom o EEP u ne uspostavljaju se obavezujuće odredbe u svim sektorima unutarnjeg tržišta ili drugim politikama obuhvaćenima ugovorima o EU u. Konkretno, obavezujuće odredbe ne odnose se na: zajedničku poljoprivrednu politiku i zajedničku ribarstvenu politiku (iako sporazum sadrži odredbe o trgovini poljoprivrednim proizvodima i proizvodima ribarstva), carinsku uniju, zajedničku trgovinsku politiku, zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, područja pravosuđa i unutarnjih poslova (iako su sve države članice EFTA e dio šengenskog područja) ili Ekonomsku i monetarnu uniju (EMU).

Prenošenje Nakon što se akti EU a uključi u Sporazum o EEP u, mora se prenijeti u nacionalno zakonodavstvo država članica EFTA e i EEP a (ako tako nalaže nacionalno zakonodavstvo). Za prenošenje u nacionalno zakonodavstvo može biti dovoljna samo odluka vlade, ali može biti vezano i za odobrenje parlamenta. Prenošenje u nacionalno zakonodavstvo formalna je zadaća, a u trenutku njihova prenošenja dopuštene su se jedino tehničke izmjene. Nekim odredbama propisano je i da bi zemlje EFTA e trebale biti uključene u pripremanje akata EU a.

Nadzor Nakon što se zakonodavstvo o unutarnjem tržištu proširi na države članice EFTA a prijenos i primjenu prati Nadzorno tijelo EFTA e i Sud EFTA e. Nadzorno tijelo EFTA e vodi pregled stanja unutarnjeg tržišta prateći provođenje zakonodavstva u državama EGP a.

Uloga parlamenata Europski parlament i nacionalni parlamenti država članica EFTA e i EEP uključeni su u praćenje Sporazuma o EEP u. Članom 95. Sporazuma osniva se Zajednički parlamentarni odbor EEP a, koji se sastaje dvaput godišnje. Europski parlament i nacionalni parlamenti EEP a a izmjenjuju se kao domaćini tog odbora, kojim naizmjenično svake godine predsjedava zastupnik u Europskom parlamentu ili zastupnik u parlamentu neke od država EEP a. Svo zakonodavstvo EU a koje se odnosi na EEP razmatra Zajednički parlamentarni odbor EEP a, čiji članovi imaju pravo postaviti usmena i pisana pitanja predstavnicima Vijeća EEP a i Zajedničkog odbora EEP a te izraziti svoje stavove.

DIO III. SLOBODNO KRETANJE OSOBA, USLUGA I KAPITALA POGLAVLJE 1. RADNICI I OSOBE KOJE OBAVLJAJU SAMOSTALNU DJELATNOST (Sporazum o EEP, Sl. L 03. 01. 1994. ) Član 28. 1. Zajamčena je sloboda kretanja radnika između država članica EZ a i država EFTA e. 2. Navedena sloboda kretanja podrazumijeva ukidanje svake diskriminacije na temelju državljanstva između radnika iz država članica EZ a i država EFTA e u pogledu zapošljavanja, plaće i drugih uvjeta rada i zapošljavanja.

Čl. 28. 3. Uz ograničenja opravdana razlozima javnog poretka, javne sigurnosti ili javnog zdravlja ona podrazumijeva pravo: (a) prihvatiti stvarno ponuđeno zaposlenje; (b) slobodno se u tu svrhu kretati unutar područja država članica EZ a i država EFTA e; (c) boraviti na državnom području države članice EZ a ili države EFTA e u svrhu zapošljavanja u skladu s odredbama kojima je uređeno zapošljavanje državljana te države koje su utvrđene zako nom, drugim propisima ili administrativnim mjerama; (d) ostati na državnom području države članice EZ a ili države EFTA e u kojoj su zaposleni. 4. Odredbe ovog člana ne primjenjuju se na zapošljavanje u javnoj službi.

Član 29. Radi omogućavanja slobode kretanja radnika i osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost, ugovorne stranke u području socijalne sigurnosti, kako je predviđeno Prilogom VI. , za radnike i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost te uzdržavane članove njihove porodice posebno osiguravaju: (a) zbrajanje svih razdoblja koja se uzimaju u obzir prema zakonima nekoliko zemalja, radi stjecanja i zadržavanja prava na naknadu i izračunavanja iznosa naknade; (b) isplatu naknada osobama s boravištem na područjima ugovornih stranaka.