FINANSIJSKA TRITA I INSTITUCIJE Ekonomski fakultet u Zenici

FINANSIJSKA TRŽIŠTA I INSTITUCIJE Ekonomski fakultet u Zenici maj 2014. g.

VENTURE CAPITAL KOMPANIJE p p Izvori za mlade kompanije; Poslovni pothvati i izvori finansiranja; Rast obima ulaganja u “ventures”; Netradicionalni izvori finansiranja;

VENTURE CAPITAL KOMPANIJE p p p Nesigurnost i asimetrične informacije u “venture” ulaganjima; Investiranje u vlasničke udjele; Dugoročno ulaganje; Visoki očekivani povrati; Aktivan uticaj ulagača kroz odlučivanje i poslovne odnose; Doziranje sredstava u skladu s napretkom “venture” projekta;

VENTURE CAPITAL KOMPANIJE p p p Investiranje u perspektivne kompanije koje obećavaju visok povrat u budućnosti; Osnovna imovina na početku ulaganja je ideja; Rizik se reducira diverzifikacijom;

VENTURE CAPITAL KOMPANIJE p p Investitori za “venture” ulaganja uglavnom penzioni fondovi, korporacije i bogati pojedinci (strpljivi investitori); Ulagači – zatvoreni investicioni fondovi i komanditna društva; Dugoročna ulaganja; Ograničen broj ulagača i iznosa – novac se ne može povlačiti nazad;

VENTURE CAPITAL KOMPANIJE p • • Životni vijek ulaganja: Fund raising; Investiranje (najčešće “seed investment”); Izlazak iz investicije u momentu kada može biti finansirana alternativnim kapitalom; Modaliteti izlaska iz investicije: Inicijalna ponuda dionica; Spajanja i pripajanja; Najviši stepen rizika ulaganja i povrati u prosjeku veći od 20% godišnje;

FINANSIJSKE KOMPANIJE p p p Posrednici na tržištu novca; Posrednici u kreditiranju potrošnje (uz obročnu otplatu); Posrednici u kreditiranju “na malo”; Potpuno neregulirana oblast kreditiranja; Spremnost na preuzimanje većeg rizika od banaka;

FINANSIJSKE KOMPANIJE p • • Rizici kojima su izložene finansijske kompanije: Rizik neplaćanja (kompenziraju višim kamatnim stopama); Rizik likvidnosti (ne postoji sekundarno tržište za plasmane finansijskih kompanija);

FINANSIJSKE KOMPANIJE p • • • Vrste: Kreditori kompanija – veća inovativnost u odnosu na banke (neregulirani segment finansijskog tržišta); Kreditori trgovine; Kreditori stanovništva;

FINANSIJSKE KOMPANIJE p • • • Oblici kreditiranja kompanija: Faktoring; Leasing; Krediti na temelju zaliha;

FINANSIJSKE KOMPANIJE p • • • Kreditiranje stanovništva podrazumijeva: Kreditiranje potrošnje; Lošiji kolateral od onog koji zahtijevaju banke; Višu kamatnu stopu;

FINANSIJSKE KOMPANIJE p • • Finansiranje trgovine: Krediti za kupovinu roba/usluga određenog proizvođača; Brza usluga i jednostavne procedure (“na licu mjesta”); Finansijske kompanije u vlasništvu proizvođača; Niže kamatne stope od bankarskih;

INVESTICIJSKE BANKE p p Suverena uloga u velikim poslovnim transakcijama; Posreduju u prikupljanju sredstava; Utiču na spajanja i pripajanja kompanija; Osnovni prihod – naknade od uspješno okončanih poslova;

INVESTICIJSKE BANKE p • • Osnovne usluge investicionih banaka: Podrška u inicijalnoj ponudi dionica; Spajanja (mergers); Pripajanja (acquisitions); Privatni brokeri za bogate pojedince;

INVESTICIJSKE BANKE p • • Savjeti investicionih banaka kod inicijalne ponude dionica: Oblik emisije; Vrijeme emisije; Cijena dionica / obveznica; Dokumentacija i komunikacija sa ovlaštenim državnim institucijama;

INVESTICIJSKE BANKE p • • • Uloga investicionih banaka kod inicijalne ponude dionica: Savjetodavna; Otkup emisije; Marketing emisije; Odgovornost prema tržištu; Preuzimanje rizika za uspjeh emisije vrijednosnih papira;

INVESTICIJSKE BANKE p 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) SPAJANJA I PRODAJE KOMPANIJA (Mergers & acquisitions): Utvrđivanje vrijednosti kompanija; Povjerljivost; Ponude; Due diligance; Prodaja; Procedure spajanja kompanija; Prijateljsko i neprijateljsko preuzimanje kompanija;

BROKERI p p • • • Brokeri – posrednici u izvršavanju naloga investitora (rade za račun nalogodavaca); Osnovni prihodi brokera su naknade i ne snose rizik; Usluge brokera: nalozi, čuvanje vr. papira i kreditiranje kupaca; Tipovi naloga koje izvršavaju brokeri: Izvršni nalog (Market order); Uvjetni nalog (Limit order); Prodaja na kratko (Short sell order);

BROKERI I DILERI p p p Dileri (market makers); Osnovni prihodi dilera proizilaze iz razlike u cijeni kupljenih i prodatih vr. papira (preuzimaju rizik); Izuzetna uloga u likvidnosti tržišta;

INVESTICIONI FONDOVI p p p Transformiraju uloge malih investitora u velike transakcije vr. papirima; Koriste prednosti nižih troškova i diverzifikacije portfolia; U USA 8. 200 investicionih fondova – u F Bi. H 11;

INVESTICIONI FONDOVI p p p p Fondovi koji ulažu u dionice; Fondovi koji ulažu u obveznice; Hibridni fondovi; Fondovi tržišta novca; Otvoreni i zatvoreni fondovi; Transformacija PIF-ova u IF-ove u Bi. H i problemi funkcioniranja fondova; Hedge fondovi;

UPRAVLJANJE RIZIKOM NA FINANSIJSKIM TRŽIŠTIMA

RIZIK Odstupanje stvarnog od očekivanog rezultata (prinosa na dionice, obveznice, zapise. . ); p Proizilazi iz neizvjesnosti ishoda budućih događaja; p Upravljanje rizikom: odlučivanje o preuzimanju, ublažavanju ili minimizaciji rizika; p

RIZIK p - Direktni izvori rizika: Cijene, Kamatne stope i Devizni kursevi.

RIZIK Osnovni instrumenti za reduciranje rizika (derivati – izvedeni vrijednosni papiri): 1) Opcije 2) Terminski ugovori 3) Swapovi p

OPCIJE Ugovori koji njihovim vlasnicima daju pravo na kupovinu ili prodaju imovine koja je predmetom tih ugovora po fiksnoj cijeni na određeni dan ili za određeno vrijeme; p Mogućnost, ali ne i obaveza za vlasnika; p U slučaju izvršenja - obligacija za izdavaoca p

OPCIJE p p Premija – cijena koja je plaćena za opciju u trenutku kupovine; Cijena izvršenja (exercise ili striking price) – cijena fiksirana u opciji po kojoj njezin vlasnik može kupiti, odnosno prodati vezanu imovinu; Datum isticanja (expiration date) – datum prestanka važenja prava iz opcije; datum dospjeća; Emitent opcije (writer) – prima premiju od kupca opcije i obavezuje se na izvršenje prava;

OPCIJE p p p Pri novcu (at the money) – neutralna pozicija; U novcu (in the money) – izvršenje opcije; Izvan novca (out of the money) – istek opcije;

Tipovi opcija p Europske opcije – mogu se izvršiti samo na dan dospjeća p Američke opcije – izvršenje u bilo koje vrijeme do dospjeća

Call opcija p p Vlasniku daje pravo kupovine neke imovine po unaprijed određenoj cijeni na određeni dan ili u određenom periodu; Kupiti tamo gdje je jeftinije;

KUPAC call opcije Tokovi zarada (gubitaka) premija Cijena vezane imovine

PRODAVAC call opcije Tokovi zarada (gubitaka) premija Cijena vezane imovine

Pozicije call opcije p p p In the money – CI manja od SC; At the money – CI jednaka SC; Out of the money – CI veća od SC;

Put opcija p p Vlasniku daje pravo prodaje vezane imovine po unaprijed određenoj cijeni u određenom periodu ili na tačno određen dan; Prodati tamo gdje je skuplje;

KUPAC put opcije Tokovi zarada (gubitaka) premija Cijena vezane imovine

PRODAVAC put opcije Tokovi zarada (gubitaka) premija Cijena vezane imovine

Pozicije put opcije p p p In the money – CI veća od SC; At the money – CI jednaka SC; Out of the money – CI manja od SC;

Pozicije opcija na tržištu Duga (long) - KUPOVINA Kratka (short) - PRODAJA Kada ko zarađuje?

FORWARD I FUTURES UGOVORI p p Forward ugovori su ugovori dviju strana kojima se one obavezuju da će sudjelovati u transakciji u neko buduce vrijeme; Problem rizika i izvršenja forward ugovora;

FORWARD I FUTURES UGOVORI p p Futures je forward ugovor sa standardiziram uslovima, sa dogovorenim uslovima razmjene dobara, koji prate dnevne procedure u kojima gubitak jedne strane nadoknađuje druga strana iz ugovora; Eliminiran problem nelikvidnosti i izostanka izvršenja;

FORWARD I FUTURES UGOVORI p 1. 2. 3. Najčešće korišteni FF ugovori se odnose na: Treasury bills (blagajničke zapise), Treasury bonds (obveznice vlade) Eurodollar CDs (eurodolarski certifikati o depozitu).

FORWARD I FUTURES UGOVORI FORWARD FUTURES Veličina ugovora Prilagođen Standardizirana Datum dospijeća Prilagođen Standardiziran Učesnici Banke, korporacije, brokeri Banke, brokeri, korporacije. Špekulativno trgovanje od strane investitora moguće. Sigurnosni depozit Kreditna linija Potrebni mali sigurnosni depoziti Mjesto trgovanja Širom svijeta, putem Centralni berzanski telefona parket

FORWARD I FUTURES UGOVORI FORWARD FUTURES Kliring Odvija se između individualnih banaka i brokera. Odvija se preko berzanske kliring kuće. Regulacija Samoregulirajuće Commodity Futures Trading Commission; National Futures Association. Izvršenje Većinom prilikom stvarne isporuke. Moguć offset uz određeni trošak. Većinom offset, rijetko isporuka.

SWAP p p p Ugovor o razmjeni novčanih tokova; Valutni swap; Kamatni swap;

HEDŽING p p Hedžing jeste transakcija čija je svrha da smanji, ili u nekim slučajevima, potpuno eliminiše rizik; Zašto firme uopće koriste hedžing?

HEDŽING 1)Hedžing “na kratko” i hedžing “na dugo” (Short Hedge and Long Hedge) • Hedžing “na kratko” znači da se štitimo od rizika zauzimajući kratku poziciju na fjučers tržištu (prodajom futures ugovora). • Hedžing “na dugo” znači da se štitimo tako što zauzimamo dugu poziciju na fjučers tržištu (kupovinom futures ugovora). • “Anticipatory hedge” može podrazumijevati zauzimanje i kratke i duge pozicije.

HEDŽING 2) Baza predstavlja razliku izmedju spot cijene i cijene futuresa, tj Baza = Spot cijena (S) – Cijena futuresa (f)

HEDŽING Duga pozicija na spot tržištu Kratka pozicija na futures tržištu ∏(short hedge)=ST - S (sa spot tržišta) – (f. T – f) ( sa fjučers tržišta) ∏= efekat strategije S= spot cijena danas f= fjučers cijena danas ST= spot cijena pri isteku f. T=fjučers cijena pri isteku

HEDŽING p Na dan isteka futures ugovora cijena ugovora je jednaka spot cijeni tj. ST =f. T p Prema tome efekat hedžinga “na kratko” (prodaja futures ugovora) je f-S

HEDŽING Kratka pozicija na spot tržišu Duga pozicija na futures tržištu ∏(long hedge)= -ST+S(sa spot tržišta) + (f. T – f) (sa fjučers tržišta)

HEDŽING p Na dan isteka futures ugovora cijena ugovora je jednaka spot cijeni tj. ST =f. T p Prema tome efekat hedžinga “na dugo” (kupovina futures ugovora) je S-f

HEDŽING Današnje stanje Rizik Odgovarajući hedžing Posjedujem sredstvo Pad cijene Hedžing “na kratko” Planiramo kupiti sredstvo Rast cijene Hedžing “na dugo” Planiramo izdati obveznice Rast kamatne stope Hedžing “na kratko”

HEDŽING p p p Rizik ne postoji ako transakcije traju do perioda dospijeća; Bazni rizik jeste neizvjesnost u vezi sa kretanjem baze u periodu do dospijeća; Promjena baze je daleko manje varijabilna nego promjena spot cijene;

HVALA NA PAŽNJI!!! I DANAS I PROTEKLIH MJESECI