FINANSIJSKA ISTRAGA I ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI STEENE KRIVINIM

FINANSIJSKA ISTRAGA I ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI STEČENE KRIVIČNIM DJELOM - NAUČENE LEKCIJE - Marija Vučko, Zamjenica ravnateljice USKOK-a, Voditeljica Odjela za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom

UVODNO: Nešto o regulativi RH vezanoj za oduzimanje imovinske koristi: Ø sve materijalne odredbe sadrži Kazneni zakon Ø sve procesne odredbe sadrži Zakon o kaznenom postupku RH više nema posebni zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi Ø prestao važiti 27. srpnja 2017. Ø sve bitne odredbe posebnog zakona prenesene su u Zakon o kaznenom postupku

FINANCIJSKA ISTRAGA U RH nema instituta „financijska istraga“ – provode se imovinski izvidi (kada postoji osnovana sumnja provode se u okviru istrage, a kada postoje samo osnove sumnje provode se samostalno) Ø imovinsku korist pribavljenu kaznenim djelom tužitelj je dužan utvrđivati ne samo kada ona predstavlja obilježje kaznenog djela, već i kada to nije, kao i kada postoje osnove za primjenu proširenog oduzimanja – (propisano ZKP-om) Kada donijeti odluku o provođenju financijske istrage?

FINANCIJSKA ISTRAGA Preduvjet za uspjeh fin. istrage je pristup podacima. tužitelji USKOK-a imaju direktan pristup najznačajnijim bazama podataka (Porezne uprave, MUP-a, FINA-e, Zemljišnika/katastra), te sporazum o suradnji s niz institucija Ø izuzetak od bankarske tajne Ø izmjenama ZKP-a iz 2013. u tužiteljstvima formirani odjeli za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom Ø Rezultat: učinkovito otkrivanje imovine i predlaganje privremenih mjera osiguranja!

FINANCIJSKA ISTRAGA Cilj finansijske istrage je ne samo pronaći imovinu koja je rezultat počinjenja k. djela, već ukoliko takve imovine više nema, pronaći drugu imovinu iz koje se može naplatiti imovinska korist Da li je moguće osiguranje i oduzimanje imovinske koristi iz zakonite imovine, odnosno imovine koja nije rezultat počinjenja k. djela?

FINANCIJSKA ISTRAGA Moguće je i dopušteno, iz sljedećih razloga: • KZ- nitko ne može zadržati korist pribavljenu k. djelom • ZKP - ako je osuđeni u vrijeme donošenja osuđujuće presude raspolagao, uništio ili sakrio imovinu za koju postoji sumnja da je pribavljena k. d. obvezat će ga na naplatu novčane protuvrijednosti – dakle od momenta donošenja osuđujuće presude zahvat u zakonitu imovinu je nedvojbeno dozvoljen • U konačnici i oštećeni se u izvršnom postupku ima pravo namirivati iz zakonite imovine

FINANCIJSKA ISTRAGA VRHOVNI SUD RH, odluke broj Kž-Us-79/11, Kž-Us 81/11, Kž-US-90/11, Kž-34/15: „Privremena mjera može se odrediti na svim stvarima i pravima počinitelja i povezanih osoba koje mogu biti predmet ovrhe, a koje su u vlasništvu, posjedu ili pod kontrolom počinitelja kaznenog djela ili povezane osobe i to neovisno o načinu na koji su i vremenu kada su oni te stvari i prava stekli, a ne samo na stvarima, odnosno pravima koje bi predstavljale imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom „.

FINANCIJSKA ISTRAGA „osoba od koje se oduzima imovinska korist odgovara cjelokupnom svojom imovinom pa se mjera osiguranja može odnositi na bilo koji dio imovine, i kao osiguranje može poslužiti svaka stvar ili pravo koji mogu biti predmetom ovrhe „ „niti vrijeme stjecanja, a niti porijeklo, kao niti način i vrijeme stjecanja, nisu od utjecaja na mogućnost određivanja privremenih mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi”

PRIVREMENE MJERE OSIGURANJA ODUZIMANJA IMOVINSKE KORISTI Kada je najranije moguće predložiti mjere osiguranja? • ni jedan od zakona BIH ne predviđa mogućnost predlaganja mjera prije pokretanja kaznenog postupka U kojem momentu je k. postupak pokrenut? • Nije precizirano zakonima u Bi. H (postoji stav da je k. postupak pokrenut naredbom o pokretanju istrage, iz čega proizlazi da se mjere osiguranja mogu predložiti nakon donošenja naredbe

PRIVREMENE MJERE OSIGURANJA ODUZIMANJA IMOVINSKE KORISTI ZKP RH - mogu se odrediti i prije pokretanja kaznenog postupka • kazneni postupak započinje: - pravomoćnošću rješenja o provođenju istrage - potvrđivanjem optužnice ako istraga nije provedena ROK TRAJANJA MJERA - do potvrđivanja optužnice mogu trajati najdulje 2 godine, a nakon toga 60 dana od dostave obavijesti o pravomoćnosti odluke kojom je oduzeta imovinska korist PROBLEM – rok od 2 godine prekratak!

PRIVREMENE MJERE OSIGURANJA ODUZIMANJA IMOVINSKE KORISTI Presuda ESLJP Džinić/RH – „pravična ravnoteža između zahtjeva općeg interesa zajednice i zahtjeva zaštite osnovnih prava pojedinca” mora postojati proporcionalnost između mjera osiguranja i svrhe koja se njome želi postići ü ograničiti imovinska prava samo do iznosa navodno stečene imovinske koristi ü ostaviti mogućnost korištenja predmetne imovine uz minimalno ograničavanje vlasnika u ostvarivanju svojih prava ü

PRIVREMENE MJERE OSIGURANJA ODUZIMANJA IMOVINSKE KORISTI ESLJP je u odnosu na prihvatljivost priv. mjera osiguranja i oduzimanja imov. koristi i eventualnu povredu prava na zaštitu vlasništva iz člana 1. Prvog protokola uz EKLJP zaključio da je isto prihvatljivo (Raimondo/Italije i Silickiene/Litvanije): ü ako je cilj konfiskacije spriječiti priskrbljivanje prednosti za okrivljenika ili kriminalnu organizaciju kojoj on pripada, a na štetu društva; ü proporcionalnost konfiskacije navedenom osnovnom cilju, ü postojanje jednakosti oružja kao jednog od elemenata načela pravičnog postupka

ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI OD TREĆIH ü KZ RH - imovinska korist oduzet će se i od osobe na koju je prenijeta ako nije stečena u dobroj vjeri ü VRHOVNI SUD RH, Kž-41/12 - prvostupanjskom presudom je utvrđeno da je okrivljeni sebi i drugim osobama pribavio imovinsku korist, a korist je oduzeta samo od okrivljenika što je suprotno KZ-u. Iz činjeničnog opisa nije vidljivo koliki iznos je naknade isplaćen drugima, a što je odlučna okolnost ne samo u pogledu obveze oduzimanja imovinske koristi od one osoba koja ju je faktički stekla, već i u pogledu pravne kvalifikacije kaznenog djela, radi čega je izreka nerazumljiva.

ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI OD TREĆIH VRHOVNI SUD RH, Kž-Us-41/12 -4 - utvrđeno da je optuženik kao načelnik općine pribavio korist i sebi i drugim osobama (svojim zamjenicima) u ukupnom iznosu od 71. 000 kn, a ukupni iznos koristi, protivno KZ-u, oduzet samo od njega. - „Imovinska korist oduzima se upravo od one osobe koja ju je počinjenjem kaznenog djela stekla ili je na nju prenesena, pa je ovakvom odlukom prekoračena ovlast koju sud ima po zakonu. ”

ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI OD TREĆIH PRIMJER ODBIJANJA ODUZIMANJA IMOVINSKE KORISTI OD TREĆIH, ŽS Zagreb (K-us- 78/09, prosinac 2011. ) –„oduzima se imovinska korist koju su kaznenim djelom stekla djeca okrivljene, i to od sina iznos od 1, 1 mil kuna, a od kćeri iznos od 680. 000 kuna, što je dijelom osigurano privremenom mjerom koja je upisana na nekretninama koje su kupljene u inkriminirano vrijeme“.

ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI OD TREĆIH Obrazloženje: „opt. nema imovine koja bi bila upisana na nju, a k. djelom je stekla veliku korist. Jedini logični zaključak je da je tako stečenu imovinsku korist prenijela na svoju djecu koji su taj novac iskoristili da bi kupili nekretnine. U sporno vrijeme nitko od njih nije imao novaca iz zakonitih prihoda. Neistinito otac iskazuje da je svojoj djeci prepustio TD koje je poslovalo s dobiti, kada iz podataka Porezne uprave proizlazi da je isto poslovalo s gubitkom. Ni otac nije imao velika primanja. Sud stoga zaključuje da su nekretnine stečene u zloj vjeri od novca koje je djeci poklanjala majka te je odlučeno da su obvezni na ime protupravno stečene imovine u državni proračun uplatiti novčane iznose u protuvrijednosti nekretnina pod prijetnjom ovrhe. ”

ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI OD TREĆIH VRHOVNI SUD RH, Kž-11/12 od siječnja 2013. – ukinuo presudu i predmet vraćen na ponovno suđenje. Iz obrazloženja: „zbroj oduzete koristi premašuje iznos koristi koja se stavlja na teret činjeničnim opisom, uslijed čega je primijenjeno prošireno oduzimanje. Međutim djeca nisu pozvana na raspravu, nije im dostavljena presuda čime im je onemogućeno sudjelovanje u postupku što je protivno ZKP-u. ” Sud ističe da djeca moraju biti nazočni ne samo tijekom rasprave već imaju prava propisana ZKP-om, kao i pravo žalbe.

ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI OD TREĆIH U ponovljenom suđenju ŽS Zagreb, K-US-6/13 - iz lipnja 2013. – oduzima imov. korist samo od okrivljene, te odbija prijedlog da se oduzme imovina od djece jer nije dokazano da bi sredstva za kupnju nekretnina bila od protupravne imovinske koristi od predmetnog djela (povjerovao iskazima oca i djece da novac nije davala majke) Iz obrazloženja: ü djeca i otac tvrdili da je novac iz poslovanja TD, ü analiza uspješnosti poslovanja tog društva koju je dao USKOK je objektivno točna, društvo negativno poslovalo ü međutim vlasnicima TD na raspolaganju stoje mnogobrojni načini izvlačenja dobiti iz TD,

ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI OD TREĆIH ü da li je vlasnik (otac) svoje prihode stjecao legalnim poslovanjem ili npr. elementima sive ekonomije ili na posve nelegalan način i te prihode darivao svojoj djeci u konkretnom slučaju je sasvim irelevantno, ü relevantno je samo da li je majka svoju protupravno stečenu imovinsku korist i to samo i isključivo stečenu kaznenim djelom iz ove optuženice prenijela na djecu,

ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI OD TREĆIH VRHOVNI SUD RH, Kž-Us-138/13, siječanj 2016. potvrđuje presudu i odbija žalbu USKOK-a Iz obrazloženja: nisu dovedeni u razumnu sumnju zaključci suda koji su izvedeni. Međusobno u suštini suglasni iskazi i dokumentacija koja je doprinijeta u spis je prihvatljiva činjenična osnova za legalnost prihoda na osnovu kojih je stečena imovina čije je oduzimanje predloženo. DAKLE: UVIJEK SE MOŽE REĆI DA JE NEZAKONITI PRIHOD IZ NEZAKONITE DJELATNOSTI NEKOG DRUGOG A NE ONOGA KOME SE SUDI….

ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI OD TREĆIH ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU SUD RH, Kž-Us-94/13 K-Us-26/11, VRHOVNI Ø iznos mita isplaćen je na račun pravne osobe, koja nije okrivljena, niti je okrivljena odgovorna osoba tog društva Ø tijekom postupka ispitana je odgovorna osoba i predstavnik pravne osobe na navedene okolnosti

ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI OD TREĆIH Ø Županijski sud je u presudi kojom je okrivljenog proglasio krivim utvrdio da je iznos mita imovinska korist koju je okrivljeni pribavio počinjenjem k. djelo te da je ista imovina RH. Ujedno je naložio pravnoj osobi da predmetni iznos u roku od 15 dana uplati u korist državnog proračuna. Ø Presuda je dostavljen zastupniku pravne osobe, koji je izjavio žalbu. Ø Vrhovni sud navodi da je odluke o oduzimanju imovinske koristi rezultat pravilno utvrđenog činjeničnog stanja i pravilne primjene zakona.

ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI OD TREĆIH VRHOVNI SUD RH, Kž-383/12, lipanj 2014. (prvostupanjski sud oduzeo imovinsku korist od treće osobe) Ø treća osoba izjavila žalbu s argumentacijom da nema osnova za oduzimanje imovinske koristi jer je za tu istu korist već donesena pravomoćna presuda u drugom kaznenom postupku koji se vodio protiv nje kao okrivljenika, a u kojem je optužba odbijena

ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI OD TREĆIH Vrhovni sud odbija žalbu i navodi: Ø „imovinska korist oduzet će se i kad se po bilo kojem pravnom temelju nalazi kod treće osobe, a nije stečena u dobroj vjeri, odnosno ako je ona prema okolnostima pod kojima je ostvarena znala ili je mogla znati i bila dužna znati da je ta korist ostvarena kaznenim djelom. Ø Sud je u uvjetima ispunjenja ovih zakonskih pretpostavki obvezan izreći oduzimanje imovinske koristi. Ø Presudom na koju se žalitelj poziva odbijena je optužba protiv njega nakon odustanka državnog odvjetnika, međutim tom presudom nije pravno a niti meritorno odlučeno da bi žalitelj bio pravomoćno oslobođen ili osuđen zbog navedenog kaznenog djela, pa njegov prigovor da je o oduzimanju imovinske koristi pravomoćno odlučeno nije osnovan. ”

HVALA NA PAŽNJI!