STRUKTURA EVOLUCIJA I INSTITUCIJE EU Katedra za europsko

STRUKTURA, EVOLUCIJA I INSTITUCIJE EU Katedra za europsko javno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu

MOTIVI EUROPSKE INTEGRACIJE Sigurnost i mir i želja da se Njemačka drži pod kontrolom integriranjem unutar Europe Stvaranje zajedničkog tržišta Gospodarsko blagostanje Samostojnost u odnosu na nove svjetske supersile (SAD/SSSR) Stvaranje demokratskog identiteta Europe i alternative totalitarizmu i nacionalizmu - Koji motivi su ostali isti a koji su promijenjeni, koji ciljevi su ostvareni?

RAZDOBLJA NAPRETKA I KRIZA 1950 -te – sredine 1960 -ih – počeci (EZUČ → napuštanje EOZ-a i EPZ-a → EEZ i Euratom) Sredina 1960 -tih – 1986 – kriza (“Kriza prazne stolice”/ Empty Chair Crisis/ 1965. → luksemburški kompromis /Luxembourg compromise/1966. → Jedinstveni europski akt 1987. ) 1986 – 1993 – uspjeh (Ugovor iz Maastrichta – stvaranje EU) 1993 – 2005 – širenje i konsolidacija 2005 – 2009 – ustavna/kriza identiteta (propast Ustavnog ugovora referendumima u Fr. i Nizoz. → Lisabonski ugovor 12. 6. 2008. odbačen na u Irskoj) 2009 - … - Lisabonski ugovor na snazi

POČECI Poslijeratno razdoblje Churchillov govor, 1948: “Prvi korak u ponovnom osnivanju europske obitelji mora biti partnerstvo između Francuske i Njemačke…. Struktura Sjedinjenih europskih država, ako će biti solidno i pravilno izgrađena, smanjit će važnost materijalne snage pojedinih država. Manje države bit će jednako vrijedne kao i velike i gradit će svoje dostojanstvo na doprinosima zajedničkom cilju. ” Schumanova deklaracija “Europa neće biti izgrađena odjednom, ili prema jedinstvenom planu. Bit će izgrađena kroz konkretna ostvarenja kojima će se prvo stvoriti de facto solidarnost. Približavanje europskih nacija zahtjeva eliminaciju dugogodišnjih sukoba između Francuske i Njemačke. Svaka poduzeta akcija mora se u prvom redu ticati te dvije zemlje. ” Nadzor nad proizvodnjom ugljena i čelika povjeren nadnacionalnoj Visokoj vlasti (High Authority)“Tako uspostavljena solidarnost u proizvodnji učinit će da rat između Francuske i Njemačke postane ne samo nezamisliv, već i materijalno nemoguć. ”

POČECI (2) • Europska zajednica za ugljen i čelik Pariški ugovor (1952. ) ▫ Francuska, Njemačka, Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg ▫ • Europska ekonomska zajednica, Euratom Rimski ugovori 1958. ▫ Članak 2 Ugovora o EEZ: ▫ “Zajednica će imati kao zadatak, uspostavom zajedničkog tržišta i postupnim ujednačavanjem ekonomskih politika država članica, promovirati u cijeloj zajednici harmonični razvoj ekonomskih aktivnosti, stalni i uravnoteženi napredak, porast stabilnosti, ubrzani rast životnog standarda i užu suradnju između države koje joj pripadaju. ”

KRIZA (PRVI PUT) neslaganje između Komisije i Francuske oko poljoprivredne politike, Francuska povlači predstavnika u Vijeću 1965: kriza prazne stolice Luksemburški sporazum: pravo veta u nedefiniranim situacijama

FAZA ENTUZIJAZMA • 1986. Jedinstveni europski akt Jače supranacionalne ovlasti europskim institucijama ▫ Mogućnost reguliranja unutarnjeg tržišta kvalificiranom većinom, ne samo jednoglasno ▫ • • 1989. pad berlinskog zida 1992. Ugovor iz Maastrichta: stvara „Europsku uniju” i strukturu u tri stupa 1. stup: EZ/EURATOM ▫ 2. stup: Zajednička vanjska i sigurnosna politika ▫ 3. stup: Policijska i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima ▫ • Konsolidacija, širenje ovlasti: Ugovori iz Amsterdama (1997. ) i Nice (2001. )

UGOVOR O USTAVU ZA EUROPU POTPISAN JE 29. LISTOPADA 2004. /CONSTITUTIONAL TREATY/

UGOVOR O USTAVU ZA EUROPU ODBILI SU 29. SVIBNJA 2005. FRANCUSKI GRAĐANI I 1. LIPNJA 2005. NIZOZEMSKI GRAĐANI

NAKON PROPASTI USTAVNOG UGOVORA 13. prosinca 2007. usvojen Lisabonski ugovor: Iz teksta izbačena državotvorna retorika – nestaje zastava, himna, neki nazivi kao Ministar vanjskih poslova ili europski zakon Sadržaj, iako drugačije raspoređen, uglavnom isti Vraćena stara tehnika amandmana na amandmane

REZULTAT: ISTI SADRŽAJ U NEJASNIJEM PAKETU Ipak, to je omogućilo državama članicama da ratificiraju Lisabonski ugovor bez održavanja referenduma, osim u Irskoj …

IRSKA: 12. LIPNJA 2008.

IRSKO “ne” Nije posljedica nepopularnosti EU u Irskoj (Eurobarometer 69, lipanj 2008 – 82% irskih glasača izjavilo je da je Irska imala koristi od članstva u EU) Što je s funkcioniranjem institucija? – 42% irskih “ne” glasača i 33% “da” glasača smatralo je da institucije EU neće biti blokirane u radu

OPCIJE 1) Ponovni pregovori Politička volja? Promjena teksta zahtijevala bi nove ratifikacije 2) Odustajanje od promjena 3) Novi irski referendum

RJEŠENJA 1) Dodatne povlastice za Irsku – 76% irskih “ne” glasača i 38% “da” smatralo je da će glas protiv omogućiti irskoj vladi ponovne pregovore o “izuzecima” od primjene Osnivačkih ugovora a) 1 Povjerenik po DČ-i (6% “ne” glasača) Čl. 17(5) EU: “Od 1. studenog 2010, Komisija će se sastojati od broja članova, uključujući Predsjednika i Visokog predstavnika, koji će odgovarati dvije trećine broja država članica, osim ako Europsko vijeće, nastupajući jednoglasno, ne odluči promijeniti ovaj broj. ” Status quo može ići u koristi snage Komisije, ali ne i njene učinkovitosti u odlučivanju

RJEŠENJA b) Irska vojna neutralnost (6%) c) Zaštita poreznog sustava–(6%) d) Istospolni brakovi, abortus, eutanazija (2%) e) Izbjegavanje navale imigranata (1%)

IRSKA NA POPRAVNOM ISPITU: 2. LISTOPADA 2009. 67% ZA

UGOVORNA STRUKTURA NICA - LISABON Ugovor o Europskoj uniji /Treaty on the EU - TEU/ Ugovor o Europskoj zajednici /Treaty on the EC - TEC Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju/ Treaty establishing the Euratom/ Ugovor o Europskoj uniji /Treaty on the EU- TEU/ Ugovor o funkcioniranju EU /Treaty on the Funcioning of the EU – TFEU/ Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju/ Treaty establishing the Euratom/

OSNIVAČKI UGOVORI /FOUNDING TREATIES/ 1951. Europska zajednica za ugljen i čelik/ European Coal and Steel Community – ECSC/ (ugovor istekao 2002. ) 1957. Europska ekonomska zajednica/ European Economic Community – EEC/ 1957. Europska zajednica za atomsku energiju /European Atomic Energy Community – Euratom/ 1992. Europska unija /European Union – EU/

KAKO SE MIJENJAJU OSNIVAČKI UGOVORI EU Međuvladina konferencija/ intergovernmental conference – IGC/ - šefovi država i vlada članica EU usuglase i potpišu tekst amandmana Amandmani stupaju na snagu jedino ako ih ratificiraju sve države članice Postupak ratifikacije – relevantni Ustavi pojedinih članica

IZMJENE OSNIVAČKIH UGOVORA Jedinstveni europski na snazi 1. srpnja 1987. akt / Single European Act/, 1986. Maastricht/ Treatz of na snazi 1. studenog 1993. M. /, 1992. Amsterdam/ Treaty na snazi 1. svibnja 1999. Nica/ of A. /, 1997. Treaty of N. / 2001. - na snazi 1. veljače 2003. Lisabon /Treaty of L. / 13. prosinca 2007. - na snazi 1. prosinca 2009.

“VALOVI PROŠIRENJA” EU /ENLARGEMENT WAVES/ 1951 Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska (EZUČ) (1957 EEZ i EURATOM) 1973 Danska, Irska i Velika Britanija 1981 Grčka 1986 Portugal i Španjolska 1995 Austrija, Finska i Švedska 2004 Cipar, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija, Slovačka, 2007 Bugarska i Rumunjska 2013 Hrvatska ?

EUROPSKA UNIJA DO LISABONA EUROPSKA UNIJA ciljevi, institucije, načela EUROPSKA ZAJEDNICA naddržavna Organizacija /supranational/ ZAJEDNIČKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA (CFSP) međudržavni oblici suradnje /intergovernmental/ POLICIJSKA I I PRAVOSUDNA SURADNJA U KAZNENIM STVARIMA /PJC) međudržavni oblici suradnje EZUČ (istekao) EUROATOM Prostor slobode, sigurnosti i pravde/ AFSJ/

EUROPSKA ZAJEDNICA / EUROPEAN COMMUNITY/ (I. STUP)1/ ST PILLAR/ Europska zajednica slobodno kretanje roba, radnika, usluga i kapitala, poljoprivreda vize, azil, migracije prijevoz tržišno natjecanje, oporezivanje i harmonizacija gospodarska i monetarna politika zapošljavanje zajednička trgovinska politika carinska suradnja socijalna politika, obrazovanje kultura javno zdravlje zaštita potrošača transeuropske mreže industrija gospodarska i društvena povezanost istraživanje i tehnološki razvoj okoliš razvojna suradnja Euratom

ZAJEDNIČKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA / COMMON FOREIGN AND SECURITY POLICY/ (II. STUP)2/ ND PILLAR/ Vanjska politika suradnja, zajednička stajališta i mjere, očuvanje mira, ljudska prava, demokracija, pomoć državama ne-članicama Sigurnosna politika pitanja vezana uz sigurnost EU, razoružanje, financijski aspekti obrane, dugoročno sigurnosni okvir Europe

POLICIJSKA I PRAVOSUDNA SURADNJA U KAZNENIM STVARIMA/ POLICE AND JUDICIAL COOPERATION IN CRIMINAL MATTERS (III. STUP)3/ RD PILLAR/ sprečavanje i suzbijanje rasizma i ksenofobije sprečavanje i suzbijanje organiziranog i drugog kriminala, osobito terorizma, trgovanja osobama i kaznenih djela protiv djece, nezakonite trgovine drogom i nezakonite trgovine oružjem, korupcije i prijevara

PRAVO EUROPSKE UNIJE DO LISABONA Pravo Europskih zajednica (I. stup) Pravo II. stupa Pravo III. stupa

KARAKTERISTIKE PRAVA EUROPSKE ZAJEDNICE prijenos suverenih prava država članica na Zajednicu poseban pravni sustav izravan učinak nadređenost prava Zajednice

KARAKTERISTIKE PRAVA II. I III. STUPA Zajedničko djelovanje država članica na međudržavnoj razini nema prijenosa suverenih prava država članica na EU; države članice i dalje su isključivo odgovorne za politike iz oba stupa odredbe nemaju izravni učinak odredbe nisu nadređene nacionalnom pravu suradnja se samo u određenoj mjeri oslanja na institucije Zajednice

NAJVAŽNIJE IZMJENE U LISABONSKOM UGOVORU Struktura EU – nestaju stupovi (osim izdvojenosti ZVSP), nestaje EZ Jasnija vertikalna podjela ovlasti Institucionalne promjene Promjene u načinu i instrumentima odlučivanja

EU PO LISABONU Institucije EU ZVSP Područja nadležnosti bivše EZ + PPS II I III

PROMJENE U STRUKTURI EU I. i III. stup dosadašnje EU spajaju se i to tako da se III. stup podvrgava nadnacionalnim metodama I. stupa EZ prestaje postojati kao zasebna pravna osoba (Euratom i dalje postoji) EU dobiva pravnu osobnost i postaje novi subjekt međunarodnih odnosa

INSTITUCIJE EU

POTREBA INSTITUCIONALNE REFORME Institucional. nedostaci (Maastricht/Amsterdam/Nica) - Potreba institucionalne reforme radi širenja i produbljivanja EU - Poboljšanje: učinkovitosti postupka odlučivanja, predstavljanja EU prema van, transparentnosti, legitimnosti EU, postizanja ciljeva EU Nadnacionalna vs. međuvladina/međudržavna metoda - Nadnacionalna metoda Komisija - Međuvladina/međudržavna metoda Vijeće

INSTITUCIJE Europska komisija Europski parlament Vijeće EU (Vijeće ministara) Europsko vijeće Sud EU Revizorski sud Odbor regija Gospodarski i socijalni odbor Europska središnja banka Europska investicijska banka Agencije, pomoćna tijela…

KOGA ĆE OBAMA ZVATI? Europskog predsjednika? Predsjednika Europske komisije? Visoku predstavnicu za vanjsku i sigurnosnu politiku? Iris Goldner Lang ? ? ?

EUROPSKA KOMISIJA Čl. 17(1) EU: “Komisija će promicati opći interes Unije i poduzimati odgovarajuće inicijative u tu svrhu. ” Uloga: pravo inicijative – pokretač EU integracije - Kontrola poštivanja prava EU (“čuvarica Ugovora”) - Predstavlja EU na međunarodnoj sceni - pregovarač međunarodnih sporazuma - 28 Povjerenika izabranih na 5 godina, neovisni Kompromis – je li potrebno 28 povjerenika? Svaki Povjerenik na čelu jedne ili više Općih uprava

PREDSJEDNIK EUROPSKE KOMISIJE • • • Važna uloga na unutarnjem i vanjskom planu Prije Lisabona: bira potpredsjednike i može smijeniti Povjerenike nakon pristanka kolegija Nakon Lisabona: blago ojačana uloga – ne treba mu pristanak kolegija za imenovanje potpredsjednika i otpuštanje Povjerenika Konkurentne ovlasti (nakon Lisbona): 1) Predsjednik Europskog vijeća 2) Visoki predstavnik José Manuel Barroso -> Jean-Claude Juncker

VIJEĆE MINISTARA Uloga: središnje tijelo s pravom odlučivanja u EU (zakonodavna funkcija) Zastupa interese država članica Sastav: 1 predstavnik iz svake DČ-e na ministarskoj razini (npr. GAC, Ecofin) Predsjedništvo: rotiranje svakih 6 mjeseci Glasanje u Vijeću: – – – kvalificiranom većinom 255 od 345 + većina država članica (+ 62% stanovništva kao blokirajući mehanizam); od 1. 11. 2014: 55% država, 65% stanovništva običnom većinom jednoglasno

EUROPSKO VIJEĆE • Sastanak na vrhu (“summit”) Definira razvojne i opće političke smjernice EU ▫ Šefovi država i vlada DČ-a ▫ Sastaje se barem dvaput godišnje (u praksi 4 puta godišnje) ▫ • • Čl. 15(2) EU: “Europsko vijeće se sastoji od šefova država ili vlada DČ-a zajedno sa svojim Predsjednikom i Predsjednikom Komisije. Visoki predstavnik Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku sudjelovat će u radu Europskog vijeća. ” Nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona: formalno postaje institucija ovlašteno na donošenje pravno obvezujućih odluka

PREDSJEDNIK EUROPSKOG VIJEĆA Bira ga Europsko vijeće kvalificiranom većinom na 2, 5 g Reakcija na slabosti rotirajućeg depersonaliziranog Predsjedništva Vijeća ministara Uloga Predsjednika: vođenje sastanaka Europskog vijeća; osiguranje njegovog funkcioniranja; podnošenje izvješća EP-u, osiguranje vanjskog predstavljanja Unije u području ZVSP “na njegovoj/njezinoj razini i u tom svojstvu” Herman van Rompuy -> Donald Tusk

PREDSJEDNIK KOMISIJE VS. PREDSJEDNIK EUROPSKOG VIJEĆA Verhofstadt (College of Europe, 18. 11. 2002. ): “Može li jedna osoba izražavati konsenzus Europe kada Europa rijekto postigne konsenzus o gorućim međunarodnim pitanjima? . . . Predsjednik EU ne čini mi se prikladnim izborom za europsku buduću institucionalnu strukturu. ” Prodi (EP, 5. 12. 2002. ): “Takva bi pozicija otvorila rascjep u našoj institucionalnoj strukturi. ” Utjecaj Predsjednika Europskog vijeća ovisi o pojedincu koji ima tu funkciju Komisija na gubitku

VISOKI PREDSTAVNIK UNIJE ZA VANJSKE POSLOVE I SIGURNOSNU POLITIKU = § • • Ministar vanjskih poslova Unije (Ustavni ugovor) Amsterdam: Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku (Art. 18(3) EU) Obveze (čl. 18 EU): 1) Vođenje ZVSP 2) Odgovoran za vanjske odnose u Komisiji 3) Osigurava dosljednost vanjskog djelovanja Unije Uloge: 1) Predsjeda Vijećem za vanjske poslove 2) Potpredsjednik Komisije Imenuje ju Europsko vijeće Catherine Ashton -> Federica Mogherini

EUROPSKI PARLAMENT Zakonodavno tijelo EU 751 zastupnik Minimum 6, maksimum 96 po državi članici Izravni izbor svakih 5 godina po nacionalnim kvotama (mandat 2014. – 2019. ) HR: 11 zastupnika Koga oni zastupaju?

EUROPSKI PARLAMENT Zastupnici grupirani po stranačkoj, a ne nacionalnoj pripadnosti Najveća stranka: EPP, slijede S&D; ALDE… Predsjednik: Martin Schulz (do siječnja 2017. )

SUD EUROPSKE UNIJE Uloga: – Nadzor primjene prava EU – Tumačenje pravnih odredaba EU – Daljnje oblikovanje pravnog sustava EU • • Sjedište u Luksemburgu Treba ga razlikovati od Europskog suda za ljudska prava (dio Vijeća Europe, sjedište u Strasbourgu) Po jedan sudac iz svake DČ-e izabran na 6 godina uz mogućnost ponovnog imenovanja - Sud - Opći sud - Službenički sud - Specijalizirani sudovi 8 nezavisnih odvjetnika pri Sudu

ZAKLJUČAK Zašto institucionalne promjene & jesu li one dobre? Ugovor iz Lisabona- institucionalna poboljšanja? 1) Daljnja integracija (produbljenje i proširenje) 2) Učinkovitost postupka odlučivanja opća učinkovitost 3) Transparentnost & demokracija legitimnost EU 4) Predstavljanje EU Predsjednik, Visoki predstavnik ili Predsjednik Komisije? Svaka institucionalna promjena može promijeniti institucionalnu ravnotežu + između DČ-a – u čiju korist? 1) Komisija nadnacionalni/integracijski interesi 2) Vijeće/DČ-e međuvladini/nacionalni interesi 3) EP veća transparentnost i demokracija, ali ne nužno i učinkovitost u postupku odlučivanja