EUROPSKO UPRAVNO PRAVO POJAM I IZVORI Doc dr

EUROPSKO UPRAVNO PRAVO – POJAM I IZVORI Doc. dr. sc. Lana Ofak Katedra za upravno pravo Pravni fakultet u Zagrebu

EUROPSKO UPRAVNO PRAVO Čije je pravo europsko? Udruživanje europskih država u međunarodne (regionalne) organizacije Vijeće Europe* Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE)* Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OSCE)* Europska unija Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD)* Europsko udruženje slobodne trgovine (EFTA) Europski gospodarski prostor (EEA) Srednjoeuropsko udruženje slobodne trgovine (CEFTA) Hrvatska nije članica u: CEFTA, OECD

EUROPSKO PRAVO U ŠIREM SMISLU obuhvaća pravne sustave regionalnih organizacija europskih država u sklopu europskih organizacija usvajaju se razni pravni akti (konvencije, rezolucije i sl. ) koji čine europsko pravo u širem smislu

EUROPSKO PRAVO U UŽEM SMISLU pravo Europske unije (kao jedne od međudržavnih organizacija koje postoje na području Europe) razlika EU od drugih međunarodnih organizacija 1. većinsko odlučivanje (odluka obvezuje i državu koja se protivila njenom donošenju) 2. izravan učinak prava 3. nadređenost prava

EUROPSKO UPRAVNO PRAVO Složenost europskog upravnog prava u odnosu na upravno pravo država članica EU (domaće, nacionalno upravno pravo) 1. Složena struktura europske uprave direktna (izravna) provedba europskog prava = putem europskih institucija (tijela, agencija) � neizravna (posredna) provedba europskog prava = putem nacionalnih tijela � 2. Trostran odnos između građana, europske uprave i nacionalnih uprava

POJAM UPRAVE U DRŽAVAMA ČLANICAMA Pojam uprave ovisi o društveno-političkom uređenju određene zemlje Ne postoji opće primjenjiva definicija uprave 1. 2. - Dva osnovna gledišta pojma uprave Organizacijsko* ili formalno Funkcionalno ili materijalno pozitivno stajalište negativno stajalište*

POJAM UPRAVE U EUROPSKOJ UNIJI prema funkcionalnom kriteriju europska uprava se određuje kao provedba prava Europske unije u pojedinačnim slučajevima ili konkretnim situacijama prema organizacijskom gledištu – tradicionalna dioba vlasti ne može se lako prenijeti na supranacionalnu razinu Europske unije Komisija – obavlja bitne upravne zadaće (ali ne isključivo i samo ona!)

20 POGLAVLJAREGISTRA VAŽEĆEG ZAKONODAVSTVA EUROPSKE UNIJE 01 Opća, financijska i institucionalna pitanja 02 Carinska unija i slobodno kretanje robe 03 Poljoprivreda 04 Ribarstvo 05 Sloboda kretanja radnika i socijalna politika 06 Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga 07 Prometna politika 08 Politika tržišnog natjecanja 09 Porezi 10 Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala 11 Vanjski odnosi 12 Energetika 13 Industrijska politika i unutarnje tržište 14 Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata 15 Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja 16 Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura 17 Pravo poduzeća 18 Zajednička vanjska i sigurnosna politika 19 Područje slobode, sigurnosti i pravde 20 Europa građana

IZRAVNA I NEIZRAVNA PROVEDBA EUROPSKOG PRAVA Izravna provedba putem institucija Unije (rjeđe) Karakteristike Adresati provedbe: države članice i pojedinačne osobe Pravni oblici provedbe: odluke, uredbe, direktive Neizravna provedba putem institucija država članica Karakteristike Adresati provedbe: pojedinačne osobe (građani Unije) Pravni oblici provedbe: nacionalni pravni mehanizmi prema kojima nacionalna tijela inače djeluju

PODRUČJA IZRAVNE PROVEDBE PRAVA 1. - Unutarnja provedba prava (u okviru institucija i tijela Unije) prema zaposlenicima i tijelima Unije službe potrebne za samo funkcioniranje Unije 2) - - Vanjska provedba prava (prema državama članicama i pojedincima - pravnim i fizičkim osobama) zaštita tržišnog natjecanja zaštita unutarnjeg tržišta odobravanje državnih potpora provedba zajedničkih politika (socijalna, regionalna…) “kažnjavanje” država članica

NEIZRAVNA PROVEDBA PRAVA 1. 2. Veći dio europskog upravnog prava provodi se putem nacionalnih tijela Nacionalna tijela mogu djelovati na osnovi: akata Unije nacionalnih propisa kojima se provode (implementiraju) akti Unije - Neka područja neizravne provedbe europskog prava: zajednička poljoprivredna politika zaštita okoliša zaštita unutarnjeg tržišta

ZAJEDNIČKA PROVEDBA EUROPSKOG PRAVA Zajednička provedba uključuje i tijela Unije i tijela država članica (mješoviti postupci) Nadnacionalna faza postupka i nacionalna faza postupka - - Neka područja zajedničke provedbe prava zajednička poljoprivredna politika strukturni fondovi

INFORMACIJSKI CENTAR ZA EUROPSKO PRAVO http: //euinfo. pravo. hr/

IZVORI EUROPSKOG UPRAVNOG PRAVA 1. 2. 3. 4. Osnivački ugovori i drugi ugovori između država članica (primarni izvori) Akti institucija Unije (sekundarni izvori) Praksa Suda EU Opća načela prava

IZVORI EUROPSKOG UPRAVNOG PRAVA 1. 2. 3. 4. Primarni izvori Akti država članica Ugovori o osnivanju Europskih zajednica i Europske unije izmjene i dopune tih ugovora protokoli koji su pridodani tim ugovorima ugovori o pristupanju novih država članica - 1. 2. 3. 4. 5. Sekundarni izvori Akti institucija Unije mogu biti: zakonodavni i nezakonodavni akti ovisno o postupku donošenja Uredbe Direktive Odluke Preporuke Mišljenja

ZAKONODAVNI AKTI Akti koji se donose u zakonodavnom postupku (redovan postupak (suodlučivanja) ili poseban postupak) Donosi ih Europski parlament i/ili Vijeće Ostala tijela ne mogu ih donositi Zakonodavni akti mogu se usvojiti u obliku: • Uredbe • Direktive • Odluke

NEZAKONODAVNI AKTI – DELEGIRANI I PROVEDBENI Delegirani akti Komisiji se može delegirati ovlast za dopunu ili izmjenu nebitnih elemenata zakonodavnog akta Tu ovlast ostvaruje donošenjem delegiranih akata Provedbeni akti potrebni za izvršenje akata Unije (osiguranje jednakih uvjeta provedbe) Donosi ih Komisija Samo iznimno ih donosi Vijeće ministara

NEZAKONODAVNI AKTI • • • - I nezakonodavni akti mogu se usvojiti u obliku: Uredbe Direktive Odluke u nazivu se dodaje pridjev “provedbena” ili “delegirana” da ih se može lako razlikovati od zakonodavnih akata

UREDBE Imaju opću primjenu Obvezujuće su u cijelosti Izravno su primjenjive u svim državama članicama “europski zakoni”

DIREKTIVE Obvezuju države članice kojima se upućene u pogledu rezultata kojeg trebaju postići ostavljaju državi članici izbor metode i oblika provedbe (ostvarenja cilja)

ODLUKE Odluka obvezuje u cijelosti one kojima je upućena Može biti upućena državama članicama, ali i fizičkim i pravnim osobama Donose se kao općenormativni akti, ali i kao pojedinačni akti

PRAKSA SUDA EU KAO IZVOR PRAVA Primjenjuje li Sud EUdoktrinu presedana? Iz prakse Suda EUmože se zaključiti kako se pri donošenju odluka koristi common law metodom stare decisis (da sudovi moraju poštovati presedane) te se redovito poziva na svoje prijašnje odluke Države članice imaju obvezu poštivati i provoditi odluke Suda EU

OPĆA PRAVNA NAČELA KAO IZVOR PRAVA Skup pravnih pravila koji spadaju u primarne izvore prava Unije Ne moraju biti napisana pravila Izvodi ih Sud EU kroz svoju praksu “Sud mora osigurati da se prilikom tumačenja i primjene Ugovora poštuje pravo”

OPĆA PRAVNA NAČELA KAO IZVOR PRAVA Načelo pravne sigurnosti Načelo proporcionalnosti (razmjernosti) Načelo zaštite temeljnih ljudskih prava Načelo jednakog postupanja (zabrana diskriminacije) Broj načela nije konačan!

RAZVOJ EUROPSKOG UPRAVNOG PRAVA Postojeći pisani izvori europskog upravnog prava (opći dio) su nedostatni Većinom se odnose samo na pojedina tematska područja koja su u nadležnosti Unije Europsko upravno pravo razvilo se kreativnom praksom Suda EZ Predmet Algera iz 1957. – u nedostatku pisanih pravila na razini Unije Sud mora riješiti spor primjenom općih pravnih načela (priznatim u pravnom poretku EU, pravnim porecima državama članicama, pravnoj literaturi)

LITERATURA KORIŠTENA U PRIPREMI PREZENTACIJE Omejec, Jasna, Vijeće Europe i Europska unija: institucionalni i pravni okvir, 2008. , 124 -133. Borković, Ivo, Upravno pravo, 2002. (poglavlje o određenju pojma uprave i upravnom pravu u oblasti europskih zajednica) Ćapeta, Tamara; Rodin, Siniša, Osnove prava Europske unije, 2010. , str. 3 -19. Ćapeta, Tamara i drugi autori, Reforma Europske unije: Lisabonski ugovor, 2009. , str. 119 -140. Šikić, Marko; Ofak, Lana, Pravna zaštita od nerješavanja upravne stvari u pravu Europske zajednice, u: Hrvatska pravna revija (časopis), siječanj 2009. , str. 19 -20. Đerđa, Dario, Upravni postupci u Europskom pravu, u: Hrvatska pravna revija (časopis), travanj 2009. , str. 53 -62. Herdegen, Matthias, Europsko pravo, 2002. , str. 3 -7.