FIZIKA U EVOLUCIJI LET PTICA Evolucija ptica n

FIZIKA U EVOLUCIJI LET PTICA

Evolucija ptica n n Ptice su se prije mnogo milijuna godina razvile iz nekih primitivnih vrsta gmazova. Prve ptice su imale perje, ali nisu bile dobri letači zbog dugačkog repa koji je pretežito bio sastavljen od kostiju. Tijekom evolucije priroda je svaki organ ptice prilagodila jasno određenoj potrebi. Najvažnija prilagodba je ta što ptice postaju toplokrvne životinje.

Perje n n Pera su građena od keratina, poput ljudske kose i noktiju. Svako letno pero na sebi ima više od milijun sitnih kopčica zvanih resice. One se međusobno isprepliću i stvaraju oblik pera.

Pređemo li prstima od vrha do korijena, resice se razdvajaju pa pero izgleda neuredno.

Pređemo li ponovo prstima prema vrhu resice će se spojiti.

Kako ptice lete n n n Krila su blago svinuta pa zrak brže klizi gornjom površinom nego donjom. Kada ptica maše krilima, unutarnji dio stvara potisak, a vanjski dodatni potisak i gura pticu prema naprijed. Spuštanjem krila letno perje djeluje poput propelera – okreće se i savija.

POKUS – Podizanje pera n n n Treba vam: letno pero sušilo komad drveta pribadača

POKUS – Podizanje pera n n n Izvođenje 1. - Labavo nataknite pero na drvo, a uži dio okrenite prema sebi. 2. - Uključite fen i promatrajte što se događa.

Još jedan primjer

Zašto pingvini ne mogu letjeti? n n Prije monogo milijuna godina pingvini su mogli letjeti baš kao i ostale ptice. No pingvini žive u dalekim područjima Antarktika gdje ih gotovo nitko ne ugrožava Naraštaji i naraštaji pingvina su dolazili na svijet i umirali bez da su osjetili potrebu da zamahnu krilima. S vremenom su im krila postala malena i neupotrebljiva za let.

Kako sova vidi noću? n Postoje dva razloga za tu izvanrednu sposobnost: n n 1. Sovine očne jabučice su veoma elastične pa ih može u djeliću sekunde usmjeriti u bilo koju daljinu. 2. Može raširiti zjenice vrlo brzo

Kako golubovi pronalaze put do kuće? 1. 2. Golubovi se orijentiraju prema suncu. Imaju sposobnost predviđanja sunčeva dnevna puta pa se prema njemu orijentiraju Rukovode se prema snazi Zemljina magnetizma i Koriolisovoj sili koja nastaje usljed Zemljina okretanja.

Napravile: n n n Ena Baštrakaj Matea Rob Marijela Paić Stella Narančić Prof. Senada Tuhtan