Digitalizacija i nove knjinine usluge radionica FER 8

Digitalizacija i nove knjižnične usluge radionica FER, 8. 9. 11. 2002. Boris Badurina (boris. badurina@zg. tel. hr) Martina Dragija Ivanović (mdragija@gkzd. hr) Koraljka Golub (kgolub@ffzg. hr) Franjo Pehar (fpehar@ffzd. hr)

Digitalizacija: osnovni pojmovi (1) ¢ prijenos građe u digitalni format ¢ postupak snimanja, pohranjivanja i obrade sadržaja korištenjem digitalne kamere, skenera i računala ¢ dodatna računalna oprema: l skener ili digitalna kamera l softver za obradu slike l softver za optičko prepoznavanje znakova (OCR – Optical Character Recognition)

Digitalizacija: osnovni pojmovi (2) ¢ ¢ ¢ mogućnost korištenja skenera i za snimanje starih i rijetkih knjiga (skeneri s prizmom) i knjiga većih formata mogućnost prijenosa građe na mrežu mogućnosti digitalizacije: 1. ) samo skeniranje dokumenta da bi se dobila njegova slika jednostavnije, ali dokument ima nekoliko MB po stranici 2. ) skeniranje i pretvaranje dobivene slike u tekst zahtijeva OCR, ali dokument ima nekoliko KB po stranici 3. ) kombinacija 1. i 2. čuvanje neobrađenih slika uz OCR za dijelove koji sadrže tekst

Nakon digitalizacije… ¢ dobiveni elektronički dokument potrebno je provjeriti u nekoliko aspekata: l l ¢ usklađnost s utvrđenim standardima čitljivost (prijelom teksta) usporedba s izvornikom i cjelovitost sadržaja zaštita od naknadnog upisivanja pohranjivanje l l l mikrofilm – dugi vijek trajanja, ali otežana naknadna obrada i pretraživanje zapisa magnetski medij – trake, diskete, magnetske kasete – otežano čitanje optički medij (CD ROM, CD ROM na staklu, DVD) – postaje sve kvalitetniji

Prednosti digitalizacije ¢ stavljanje građe na Web omogućava veću i bržu dostupnost korisnicima l diljem svijeta l “invisible Web” (ograničen pristup – intranet) ¢ mogu se izraditi visokokvalitetne kopije jer se pri umnažanju na gubi na kvaliteti ¢ digitalna građa (uključujući, naravno, i slike) ne oštećuje se korištenjem, tj. kvaliteta s vremenom ne nestaje i ne umanjuje se uporabom

Nedostaci digitalizacije (1) ¢ u usporedbi s papirom i mikrofilmom, digitalni formati imaju vrlo kratak životni vijek i nisu “okom čitljivi” l dokumenti tiskani na bezkiselinskom papiru i čuvani u hladnom prostoru s malo vlage mogu trajati nekoliko stotina godina l papir ostaje "oku čitljiv", bez potrebe za dodatnom opremom l mikrofilm trajne kvalitete koji se čuva u prikladnim uvjetima dugi vijek trajanja, ali zahtijeva posebnu opremu (tj. mikročitače) za korištenje

Nedostaci digitalizacije (2) ¢ ¢ digitalna zaštita – najveći problem l rješenja: migracija, emulacija, održavanje računalnih muzeja svih kombinacija hardvera i softvera l sva predložena rješenja imala su ozbiljne nedostatke i velika je vjerojatnost da bi bila skupa l digitalizacija nije zaštita, barem ne za sada! digitalizacija je skupa l najviši su troškovi radne snage l troškovi i rukovanje rastu ovisno o stanju, vrijednosti ili kompleksnosti dokumenta i predviđenog korištenja

Nedostaci digitalizacije (3) ¢ brze izmjene tehnologije i brzo zastarijevanje traži stalno prebacivanje na nove digitalne medije i nove formate ¢ nedostatak standarda otežava digitalno pohranjivanje pravim arhiviranjem ili digitani primjerak valjanim dokumentom, iako je u svijetu sve veća tendencija ka priznavanju digitalnih dokumenata ravnopravnim papirnima ¢ nedostatak standarda za digitalne formate daje veliku prednost mikrofilmiranju ¢ digitalizacijom se slike pretvaraju u bitove koji se zatim moraju rekonstruirati da bi se slike vidjele l pri tome se sjenoviti prijelazi na slikama mogu pretvoriti u oštre kontraste

Razlozi za prijenos građe na drugi medij ¢ očuvanje intelektualnog sadržaja ¢ smanjivanje mehaničkog oštećivanja izvornika ¢ ušteda prostora l oštećena građa može se otpisati ukoliko je intelektualni sadržaj njena jedina vrijednost, a očuva se prijenosom na drugi medij ¢ povećanje dostupnosti l mrežni digitalni oblici omogućavaju istodoban pristup za više korisnika ¢ sigurnost za slučaj da se izvornici oštete, ukradu ili unište

Kriteriji za selekciju građe (1) ¢ svojstva građe l ¢ je li građa stara ili se radi o rijetkom primjerku ukoliko postoji više primjeraka toga djela, gdje se nalaze – u knjižnici ili negdje drugdje ¢ zatečeno stanje izvornika ¢ učestalost korištenja građe sada i u budućnosti ¢ zaštitne mjere pripreme izvornika za postupak koji slijedi

Kriteriji za selekciju građe (2) ¢ troškovi i vrijeme potrebno za provođenje postupka ¢ je li potrebno zadržati izvornik ¢ štiti li se time izvornik od daljnjeg korištenja ¢ je li publikacija već negdje prenesena na drugi medij ¢ oprema i mogućnosti kojima knjižnica raspolaže ¢ broj potencijalnih korisnika te građe ¢ izvori financiranja

Kriteriji za selekciju građe (3) ¢ fizičko stanje ¢ vrijednost ¢ primjerenost za široku distribuciju ¢ tehnička i pravna ograničenja ¢ razmotriti tzv. hibridnu reprografiju (kombinacija mikrofilmiranja i digitalizacije mikrofilimiranje omogućuje sigurnost i zaštitu, a digitalizacija osigurava veća dostupnost i mogućnosti korištenja; u tom postupku digitalizacija se vrši s mikrofilma)

Suradnja među ustanovama ¢ važna radi sprječavanja višestruke digitalizacije istih djela ¢ suradnja s drugim ustanovama na nacionalnoj i međunarodnoj razini (AKM) ¢ pratiti projekte poput EROMM a (European Registry of Microfilm Masters), koji popisuje mikrooblike iz velikih europskih knjižnica, i ostalih projekata poput onih u okviru DIGICULT a (Digital Heritage and Cultural Content) Europske komisije (Cultivate Interactive 2002)

Autorska prava ¢ Pravne restrikcije i regulacija korištenja građe ¢ Zakon o autorskom pravu (NN 53/91 i 58/93) ¢ Čl. 26 – imovinska prava autora Čl. 37. – autorovo pravo davanja odobrenja za obradu ili drugu preinaku svojeg djela Čl. 47. – popis dopuštenih radnji bez odobrenja autora Čl. 48. – popis dopuštenih radnji bez odobrenja autora i bez plaćanja naknade za korištenje ¢ ¢ ¢ Novi Zakon o autorskom pravu je u izradi Agencija za autorska prava Suradnja s izdavačima, urednicima i autorima

Projekt digitalizacije ¢ ¢ ¢ ¢ ¢ uspjeh digitalizacije ovisi o dobro osmišljenom projektu jasno definirati ciljeve i svrhu digitalizacije razrada metodologije i tehnika kojima ćemo se koristiti u procesu digitalizacije odabir standarda osvrt na trenutno stanje i prikaz budućih potreba predviđena sredstva predviđeno trajanje projekta praćenje, vrednovanje i prilagođavanje projekta potrebama korisnika prezentacija rezultata

Troškovi projekta digitalizacije ¢ digitalizacija se može provoditi unutar institucije ili se pak može predati nekoj vanjskoj organizaciji ili tvrtki ¢ 10 pripremnih koraka l l l l l odabrati građu odrediti veličinu digitalne zbirke pripremiti građu za digitalizaciju pripremiti opremu za digitalizaciju utvrditi troškove skeniranja – 1. korak (digital image) utvrditi troškove konverzije digitalne slike u tekst utvrditi troškove označivanja metapodacima promisliti naknadne postupke s digitalnim datotekama predvidjeti dodatne izdatke

Nove usluge l Katalog sa slikama • • l Novi digitalni mediji u katalogu • l George Washington University Library Oblikovanje digitalnih zbirki • • • l http: //www. jnul. huji. ac. il/dl/music/passover/index. html Digitalizacija na zahtjev • l Knjižnica HAZU http: //www. hazu. hr projekt Gutenberg http: //promo. net/pg/ Silvije Strahimir Kranjčević http: //www. sskranjcevic. hr Networked digital library of theses and dissertations (NDLTD) http: //www. theses. org Promicanje usluga knjižnice

Oprema (hardver) ¢ oprema se nabavlja u skladu s potrebama projekta ¢ različiti oblici originalne građe stavljaju pred nas različite zahtjeve ¢ četiri najčešće vrste skenera: l l ¢ ručni stolni (flatbad) skeneri za dijapozitive (dija skeneri) rotacijski (drum) digitalne kamere (trodimenzionalna, krhka, lomljiva građa …) l “samostojeće” digitalne kamere

Opremu prilagoditi poslovima ¢ prilagoditi stupnju znanja i vještinama osoblja ¢ skeniranja ¢ organizacije ¢ uređivanja ¢ označivanja i indeksiranja ¢ prikazivanja ¢ pohrane

prilagoditi vrsti objekta digitalizacije

Hardver l PC / Macintosh (stara ili nova konfiguracija) l skener ili digitalnu kameru l back up pogon (CD pisač, DAT, zip ili jaz) l pisač u boji ili crno bijeli l pristup mreži

Oprema (1) ¢ pri odabiru skenera obratiti pozornost na: l optičku rezoluciju (za web stranicu dovoljno je 72 dpi; za dijapozitive i filmove min. 1200 dpi) l dubinu boje l vrstu konektora (utječe znatno na brzinu skeniranja) l dimenzije

Ručni skener

Stolni (flatbad) skeneri

Skeneri za dijapozitive (dijaskeneri)

Rotacijski (drum) skener

Digitalne kamere

Oprema (softver) ¢ ¢ tri vrste softvera neophodna za projekt digitalizacije: l softver za skeniranje (TWAIN – Technology without an interesting name) l softver za obradu slike npr. Adobe Photoshop l optičko prepoznavanje znakova (OCR) – npr. Scan. Soft Omni. Page, Abby Finereader svaki projekt prilagođava odabir softvera specifičnim potrebama projekta digitalizacije

Što ćemo digitalizirati? ¢ ¢ primjeri građe za digitalizaciju: l tekst l slika l kombinirano tekst i slika neće se obrađivati: l građa nekonvencionalne veličine l trodimenzionalna građa l građa izvorno nastala u digitalnom obliku l audio i video građa

Skeniranje: 4 osnovna pojma Pikseli ¢ Rezolucija – dpi ¢ Dubina boje ¢ Descreen ¢

Piksel

Rezolucija

Dubina boje Najčešće ¢ ¢ black and white (line art) 1 bit grayscale 8 bit color 8 bit true color 24 bit

Literatura ¢ AHDS Guide to Good Practice. Creating and Documenting Electronic Texts : a guide to good practice / Alan Morrison, Michael Popham and Karen Wikander. 1998. http: //ota. ahds. ac. uk/documents/creating/ ¢ Digitisation as a Method of Preservation? : Final report of a working group of the Deu tsche Forschungsgemeinschaft / H. Weber. 1997. http: //www. knaw. nl/ecpa/PUBL/weber. html ¢ CHIN. Capture Your Collections : A Guide for Managers Planning and Implementing Digitiza tion Projects. 2000. http: //www. chin. gc. ca/English/Pdf/Digital_Content/Managers_Guide/manage rs_guide. pdf ¢ Guidelines for developing good digital collection project. // Academic Search Premier. Online Libraries & Microcomputers. 20, 3(2002). ¢ 10. Handbook for digital projects : a management tool for preservation and access / edited by M. K. Sitts. Massachusetts : Northeast Document Conservation Center, 2000. http: //www. nedcc. org/digital/dman. pdf

… literatura … ¢ Dublin Core Metadata Initiative (DC). http: //dublincore. org/ ¢ Encoded Archival Description (EAD). http: //www. loc. gov/ead/ ¢ Gilliland Swetland, A. Introduction to Metadata : Pathways to Digital. Information. 2000. http: //www. getty. edu/research/institute/standards/intrometadata/ ¢ Guidelines for developing good digital collection project. // Academic Search Premier. Online Libraries & Microcomputers. 20, 3(2002). ¢ Handbook for digital projects : a management tool for preservation and access / edited by M. K. Sitts. Massachusetts : Northeast Document Conservation Center, 2000. http: //www. nedcc. org/digital/dman. pdf ¢ Smith, A. Strategies for Building Digitized Collections. Washington, DC : Council on Library and Information Resources. http: //www. clir. org/pubs/reports/pub 101. pdf

… literatura ¢ Smith, A. Why digitize? . Washington, DC : Council on Library and Information Resources, 1999. http: //www. clir. org/pubs/reports/pub 80 smith/pub 80. pdf ¢ Trevor, J. Library digitaization program and basic of digital imaging workshop (radni materijal) ¢ UVA's Electronic Text Center and Special Collections Department. Early American Fiction Project. 1998. http: //etext. lib. virginia. edu/eaf/intro. html ¢ Visual Arts Data Service. Creating digital resources for the visual arts : standards and good practice. http: //www. vads. ahds. ac. uk/guides/creating_guide/contents. html ¢ Vlašić, K. Priručnik o skeniranju. Zagreb : Kristal print, 1995.