Djeje knjinice i civilno drutvo Komisija za knjinine

“Dječje knjižnice i civilno društvo“ Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež i Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Medveščak Zagreb, 18. 3. 2016. Treći prostor za treći sektor - zajednička uloga u demokratizaciji društva i aktivitetu građana Grozdana Ribičić, viša knjižničarka Gradska knjižnica Marka Marulića Split Središnja knjižnica Odjel za djecu i mlade

Narodne knjižnice – misija i vizija Otvoreno i značajno kulturno, obrazovno i informacijsko središte zajednice Mjesto susreta, razmjena ideja i cjeloživotnog učenja Mjesto poticanja različitih vrsta pismenosti Mjesto poticanja demokracije i aktiviteta građana

IFLA-in i UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice, 1994. „Sloboda, napredak i razvitak druš�tva i pojedinaca temeljne su ljudske vrijednosti, koje se mogu ostvariti samo ako se omogući dobro obaviješ�tenim građanima da primjenjuju svoja demokratska prava i igraju aktivnu ulogu u druš�tvu. Stvaralačko sudjelovanje građana i razvitak demokracije ovise o zadovoljavajućem obrazovanju te slobodnom i neograničenom pristupu znanju, misli, kulturi i obavijestima. Narodna knjižnica kao lokalni prilaz znanju osigurava osnovne uvjete za cjeloživotno učenje, neovisno odlučivanje i kulturni razvitak pojedinca i društvenih skupina. “

Prema Nacrtu STRATEGIJE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSTVA 2016. – 2020. Narodne knjižnice javne su ustanove čije su zbirke i usluge namijenjene svim kategorijama stanovništva. Promiču pismenost i čitanje, pružaju informacije važne za svakodnevni život, podupiru formalno školovanje, omogućuju cjeloživotno učenje i usavršavanje. Djeluju kao kulturna i informacijska središta. . .

Mišljenje EBLIDA-e Tijekom posljednjih desetljeća, iz administrativnih ustanova s tiskanom građom knjižnice se mijenjaju u atraktivne i živopisne gradske znamenitosti, koje nude cijeli spektar tiskanih i virtualnih informacija, i u kojima su usmjerenost na korisnika i slobodan pristup informacijama temeljno načelo. Devedeset tisuća knjižnica diljem Europe potiču ideje i kreativnost pojedinca, te pružaju poticajnu i sigurnu okolinu za rad i učenje. (Knjižnice – kulturni vrhunci informacija i nadahnuća, 2015. )

Narodne knjižnice kao treći prostor Jedan od glavnih zaključaka s 9. savjetovanja za narodne knjižnice “Narodne knjižnice kao treći prostor” održanog u Zadru, 2013. godine je da: . . . budućnost knjižnica ovisi o njihovu povoljnom utjecaju na razvoj društvenoga, kulturnoga i gospodarskog kapitala, odnosno o mjeri u kojoj će pridonositi široj društvenoj zajednici donošenjem dodane vrijednosti. . . Uočena je potreba nastavka rada na razvoju javnih knjižnica kao središta zajednice. . gdje narodne knjižnice međusobnom razmjenom iskustava i izgradnjom snažnog suradništva s različitim ustanovama i udrugama postaju nositelji civilnoga partnerstva.

Knjižnice i demokracija Miroslav Katić, Knjižnice i demokracija: uloga knjižnica u razvijanju deliberativne demokracije (HKD Novosti, 64, 2014. ) Još početkom prošlog stoljeća bivši američki predsjednik Franklin D. Roosevelt izjavljuje: "Knjižnice su. . . neophodne za funkcioniranje demokratskog društva. . . one su veliki simbol slobode uma". Povezanost javnih knjižnica i demokracije, očigledno, izrazito je snažna. Javne, narodne knjižnice proizvod su demokracije. . …Ako su knjižnice proizvod demokracije, postavlja se pitanje mogu li one biti pokretači demokracije, i to u smislu poticanja građana na aktivni društveni angažman i deliberaciju te stvaranja socijalnog kapitala. Mogu li knjižnice postati aktivni, a ne samo pasivni sudionici demokratskog procesa?

Treći sektor – civilno društvo Demokratska društva karakterizira postojanje triju sektora: - javnog (država), - privatnog (tržište) i - građanskog (civilni ili “treći” sektor). Po definiciji, civilno društvo predstavlja skup građana koji se dobrovoljno udružuju radi zagovaranja svojih zajedničkih interesa. U svoje aktivnosti najčešće uključuju volontere. Podrazumijeva aktivno građanstvo koje želi i izaziva promjenu u svojoj lokalnoj zajednici i društvu. ---------- Pojam “treći sektor” – najčešće se koristi u američkim akademskim krugovima, a u raspravama najčešće se koriste pojmovi “civilno društvo” i “neprofitni sektor” (prof. dr. sc. Gojko Bežovan)

Organizacije civilnog društva udruge zaklade i fondacije privatne ustanove, sindikati i udruge poslodavaca organizacijski oblici vjerskih zajednica razne vrste neformalnih građanskih inicijativa Dva osnovna organizacijska oblika civilnog društva su udruge i zaklade.

Udruge Udruga je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode i održivi razvoj, te za humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska, strukovna ili druga uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom, a bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja. (Zakon o udrugama, 2014. ) Letak o udrugama https: //udruge. gov. hr/User. Docs. Images/dokumenti/letak_udruge_u_RH_2016 _hr_web. pdf Snažan, moćan i učinkovit partner knjižnicama ------Svaki stoti Hrvat ima “svoju” udrugu. Oko 45. 000 udruga je registrirano 2011. godine u RH, oko 51. 000 2015. godine. 1. 10. 2015. – obvezno usklađivanje s novim zakonom.

Zaklade Zakladama se proteklih godina širom Europe počinje pridavati sve veća pozornost. Zahvaljujući njihovu potencijalu katalizatora društvenih promjena, sve češće zauzimaju središnje mjesto u raspravama o reformama politike u nizu ključnih područja, od obrazovanja, istraživanja i kulture do zaštite okoliša, gospodarske, socijalne i druge politike. Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva osnovala je Republika Hrvatska posebnim Zakonom iz 2003. godine. Vodeća javna institucija za suradnju, povezivanje i financiranje organizacija civilnoga društva u RH koja od 2006. godine ima međunarodno priznati certifikat HRN ISO 9001: 2008 za upravljanje procesom dodjele financijskih potpora udrugama. --------- Zaklada financijski podržala projekt “Čuvari priča” Gradske knjižnice Pazin

Volontiranje – dodatan potencijal knjižnice Socijalni Obrazovni Ekonomski Promotivni “ Volontiranjem građani pomažu drugim ljudima i zajednici u kojoj žive, a u isto vrijeme razvijaju vlastitu osobnost i vještine. Sve to dovodi do poboljšanja kvalitete života , aktivnog uključivanja osoba u društvena zbivanja te razvoja humanijeg i ravnopravnijeg društva. ” VAŽNO: Volonteri donose dodanu vrijednost, ne zamjenjuju stručne djelatnike (bez volontera možemo, bez stručnih djelatnika ne možemo)

Dječje knjižnice Za djecu i mlade Za roditelje i druge članove obitelji Za sve koji se bave i rade s djecom i mladima, knjigama i medijima ----------- Dječji knjižničari ◦ UDK stručnjaci; 0 -9 stručnjaci; ◦ Stručnjaci za buđenje, ali i uspavljivanje

Dječji knjižničari Prema IFLA-inim smjernicama poželjne su vještine: entuzijazam dobre komunikacijske vještine, sposobnost suradnje s pojedincima i timskog rada, te sposobnost rješavanja problema sposobnost povezivanja i suradnje poduzetnost, prilagodljivost i otvorenost za novine sposobnost analiziranja korisničkih potreba, planiranja, rukovo�đenja i procjenjivanja usluga i programa želja za usvajanjem novih vještina i profesionalnim razvojem. Dječji knjižničari trebaju tako�đer poznavati i razumjeti : dječju psihologiju i razvoj teorije razvoja čitanja i promocije čitanja umjetničke i kulturne mogućnosti sadržaje u knjigama za djecu

Dječje knjižnice i civilno društvo IFLA-ine smjernice osnaživati djecu i zagovarati njihovu slobodu i sigurnost ohrabrivati djecu da postanu samopouzdani i sposobni ljudi Građanski odgoj i obrazovanje omogućava mladima da postanu odgovorni i aktivni članovi društva, sposobni djelovati za opće dobro te donositi informirane i promišljene odluke. Građanski odgoj i obrazovanje podrazumijeva usvajanje vrijednosti, stavova i znanja, ali i vještina i sposobnosti kako ta znanja iskoristiti u svakodnevnim situacijama.

Knjižnica i partneri iz trećeg sektora Pojedinci ◦ Korisnici – djeca, mladi i odrasli ◦ Roditelji i drugi članovi obitelji ◦ Volonteri Udruge, zaklade i fondacije Privatne ustanove Sindikati i udruge poslodavaca Organizacijski oblici vjerskih zajednica Različite vrste neformalnih građanskih inicijativa

Dobrobit za sve u lancu suradnje Korisnici: djeca i mladi i njihove obitelji Predstavnici civilnog društva Knjižnica i knjižničari

Djeca, mladi i njihove obitelji Bogatstvo i raznolikost sadržaja i programa koji potiču njihov razvoj i osvješćuju njihove potrebe Podizanje razine znanja i samopouzdanja Poticanje na kreativnost i aktivitet

Predstavnici civilnog društva Mogućnost realizacije i promocije svojih sadržaja i programa Podizanje samopouzdanja predstavnicima civilnog društva Stvaranje novih kontakata, bolje komunikacije i razmjene ideja

Knjižnica Dodatan sadržaj Veća i bolja iskorištenost knjižničnih usluga Popularizacija i promocija Knjižnica postaje: Mjesto susreta i uzajamne podrške - stvaranje novih kontakata i razmjena ideja Mjesto za osobni rast i razvoj – stjecanje novih znanja i vještina Mjesto aktivnog uključivanja u društvo – proaktivno djelovanje Mjesto promoviranja civilnog društva – za dobrobit pojedinca i društva

Svi zajedno Dobrobit za društvo u cjelini Veća i bolja povezanost i društvena kohezija Sretnije društvo

Sretno dijete Omogućite mu da bude dio zajednice!

Na koji način Od najranije dobi Za sve dobi Svojim primjerom. . . Upisati ga u dječju knjižnicu, koja o djeci brine i vodi računa.

Motivi suradnje Edukacije usmjerene na jačanje pojedinaca i kapaciteta organizacija za aktivno i odgovorno sudjelovanje Informiranje i savjetovanje Suradnja i umrežavanje Promocija vrijednosti civilnog društva i demokracije Zagovaranje za promjene javnih politika (Volonterski centar Osijek) -------- "Knjižnica i civilno društvo" projekt je Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek osmišljen kao polazna točka u informiranju korisnika Knjižnice i ostalih građana o mogućnostima u ostvarivanju i zaštiti civilnih prava.

Djeca i mladi - akteri Volonteri Aktivni sudionici radionica i programa Rad na osvještavanju važnosti aktivizma i razvoja civilnog društva Rad na osvještavanju o pravima, obvezama i odgovornostima u razvoju civilnog društva ----- Sudjelovanje djece i mladih u debatama, intervjuima, anketama, kao voditelja različitih radionica i programa. . . - Finski primjer malih knjižničnih ministara (9 -12 godina) koji sugeriraju promjene u radu i razvoju knjižnice.

Poželjna suradnja s civilnim društvom Rad s udrugama za rad s osobama s posebnim potrebama Rad s bebama i malom djecom Rad s roditeljima Rad na edukaciji korisnika i knjižničara. . . -------Knjižnična usluge za slijepe i slabovidne Knjižnice i čitaonice “Fran Galović” Koprivnica pokrenuta je u suradnji s Udrugom slijepih Koprivničko-križevačke županije kao pilot-projekt u Hrvatskoj zahvaljujući donaciji Europske unije u sklopu Programa CARDS 2002. Usluga je implementirana u ponudu Knjižnice tijekom 2006. godine. . .

Obostran odnos – otvorena vrata Knjižnice podupiru pojedince i udruge u zajednici Pojedinci i udruge podupiru knjižnicu i njezin razvoj

Postoje rizici da korisnik neće dobiti dobru uslugu da će volonter/treći sektor potratiti vrijeme i biti nezadovoljan da će ustanova imati više štete nego koristi da će o suradnji s civilnim društvom neki ljudi dobiti loš dojam – u knjižnici i izvan nje. . .

GKMM Split – suradnja s udrugama Klub trudnica i roditelja Split: Male tajne roditeljstva ( predavanja i radionice za roditelje) Volonterski centar Udruge Mi – edukacija za menadžment volontera, edukacija za pisanje projekata. . . Udruga “Mo. St” (Udruga “Portić”): Tete i barbe pričalice: čitanje djeci priča za laku noć u splitskoj bolnici . .

Što nam je činiti Osvijestiti Educirati Provoditi -------IFLA-ine smjernice

Obveze i odgovornosti Razvijati komunikacijske vještine Pratiti novosti vezane uz javne politike Sudjelovati i poticati na pozitivne promjene Razlučivati i donositi prioritete

Dječji knjižničari i civilno društvo „…knjižničarski aktivizam znači samo dobro raditi svoj posao – borbom za univerzalne vrijednosti, širinu, povezanost sa svijetom i protiv svih mogućih isključivosti inzistirajući pritom na profesionalizmu i strukovnim kriterijima nasuprot ideologijama. ” Nives Franić i Tea Čonč (HKD Novosti, 64, 2014. )

Dječji knjižničari Educirani Senzibilizirani Motivirani Inventivni Biti knjižničar ne znači biti neutralan, ili pasivan, ili čekati na pitanje. To znači biti radikalan nositelj pozitivnih promjena u svojoj zajednici. (R. David Lankes)

Knjižničari i njihova civilna društva – pokretači promjena HKD, IFLA (Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež) EBLIDA HČD Sindikati knjižničara (Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, Nezavisni sindikat knjižničara Hrvatske). . . ------Čitaj mi - prva nacionalna kampanja Međunarodni dan darivanja knjiga Cycling for libraries Bibliocikliranje Knjižničarski blogovi (R. David Lankes, Lauren Smith. . . )

Podrška knjižnicama i knjižničarima – javne osobe zagovaratelji – aktivni građani Neil Gaiman, Why our future depends on libraries, reading and daydreaming “Library is a community space. It's a place of safety, a haven from the world. It's a place with librarians in it. ”http: //www. theguardian. com/books/2013/oct/15/neil-gaiman-future-libraries-reading-daydreaming James Gleick, What Libraries Can (Still) Do Dok svijet proživljava svoju metamorfozu iz analognog u digitalno i "kodeks" galopirajuće "izlazi iz mode", američki publicist i povjesničar znanosti James Gleick, pionir proučavanja utjecaja novih tehnologija na društvo i kulturu, u svojem upravo sasvim digitalnom tekstu osvrće se na knjigu J. Palfreyja Biblio. Tech: why libraries matter more than ever in the age of Google braneći javni pristup znanju kao temelju demokracije i podsjećajući nas na to da. . . the masters of Internet commerce—Google, Facebook, Amazon, Apple—sometimes talk as though they’re building a new society, where knowledge is light-speed and fungible, but a marketplace is not a society. http: //goo. gl/04 MYq 9

Akteri u suradnji: prava i odgovornosti Sloboda znači odgovornost. To je uglavnom razlog zašto je se ljudi boje. (B. Shaw) Čovjek je osuđen da bude slobodan; jer jednom kad je ubačen u svijet, odgovoran je za sve što učini. (Jean-Paul Sartre) -------