CIVILNO DRUTVO I GRAANSKA PARTICIPACIJA Mr arko Paunovi
- Slides: 24
CIVILNO DRUŠTVO I GRAĐANSKA PARTICIPACIJA Mr Žarko Paunović Univerzitet u Beogradu Fakultet političkih nauka
POJAM CIVILNOG DRUŠTVA Pojam nastao u Antici. Prvobitno označavao zajednicu građana. Potiče od latinskog izraza societas civilis, što u doslovnom prevodu znači građansko društvo.
RADNA DEFINICIJA Civilno društvo, koje se još naziva i građanskim društvom je društvo GRAĐANA. Njega činimo MI, pojedinci, kada delujemo organizovano, nenasilno, civilizovano, tolerantno i to kao POJEDINCI, kao pripadnici raznih ASOCIJA (ustanova, organizacija, institucija. . . ) i kao pripadnici MREŽA ASOCIJA.
RAZLIKE Razlikuje se od pojma društva u širem značenju. Predstavlja građane koji deluju u javnoj sferi. To je privatno, javno delovanje za opštu stvar.
NAJŠIRE TUMAČENJE • Tip društva u kome postoji vladavina prava, društveni pluralizam, ekonomija zasnovana na tržišnim principima, odgovorna vlast, nezavisna javna sfera, civilna kontrola državnog aparata sile. . . • Sinonim i zamena za termin demokratsko, otvoreno, kapitalističko društvo.
ODNOS CIVILNO-GRAĐANSKO DRUŠTVO Građansko društvo - uključuje ekonomiju, tržište i privatni život. Civilno društvo - suženo samo na nevladin, neprofitni sektor, nove društvene pokrete i autonomnu javnu sferu sa nezavisnim institucijama kao što su univerzitet, crkve, sindikati, mediji.
OSNOVNI ELEMENTI 1. Građanin – ljudska prava 2. Udruživanje i povezivanje građana – interesi/tržište 3. Pravna država i vladavina prava 4. Nezavisnost i autonomija u odnosu na državu 5. Društveni, politički i stranački pluralizam 6. Javnost – otvorenost društvenih veza i komunikacija 7. Građanska, civilna kultura 8. Dijalog, tolerancija, nenasilno rešavanje sukoba
ORGANIZACIJE DRUŠTVA DRŽAVNE ORGANIZACIJE (javni sektor) NEDRŽAVNE ORGANIZACIJE (privatni sektor) a) profitne (građansko društvo) b) neprofinte (civilno društvo)
NEVLADINE, NEPROFITNE ORGANIZACIJE JAVNE USLUŽNE ORGANIZACIJE – služe svim članovima društva (od opšteg interesa) SVE DRUGE ORGANIZACIJE – služe svom članstvu
INSTITUCIONALNI OBLICI UDRUŽIVANJA I DELOVANJA GRAĐANA 1. Nevladine organizacije 2. Sindikati 3. Političke stranke 4. Privredne organizacije 5. Neformalne građanske inicijative i grupe 6. Društveni pokreti 7. Crkvene organizacije 8. Mediji
PRAVO NA SLOBODU UDRUŽIVANJA Organizovanje i udruživanje građana se izvodi iz korpusa osnovnih ljudskih prava na slobodu udruživanja koja je zagarantovana međunarodnim konvencijama i unutrašnjom pravnom regulativom
MEĐUNARODNE KONVENCIJE Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (član 20), Međunarodni pakt o građanskim i ljudskim pravima (član 21 i 22), Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (član 11).
SLOBODA UDRUŽIVANJA U USTAVU SRBIJE Novi Ustav na vrlo liberalan način i u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, tretira materiju slobode udruživanja: „Udruženja se osnivaju bez prethodnog odobrenja, uz upis u registar koji vodi državni organ, u skladu sa zakonom“ (član 55. stav 2).
ZAKONODAVNA REGULATIVA U SRBIJI 1. Zakon o udruživanju građana u udruženja, društvene organizacije i političke organizacije koje se osnivaju za teritoriju SFRJ (Službeni list SFRJ, br. 42/90) – VAŽI DO 22. oktobra 2009. 2. NOVI zakon “Zakon o udruženjima” (Službeni glasnik RS, br. 51/09) 3. Zakon o zadužbinama, fondovima i fondacijama (Sl. Glasnik SRS, br. 50/89)
NEVLADINA ORGANIZACIJA ima formalnu institucionalizovanu strukturu odvojena je od države ostvaruje neprofitnu distribuciju sredstava autonomna u delovanju i upravljanju nije komercijalna nije primarno politički angažovana osnovana uz dobrovoljnu participaciju građana i dobrovoljna ulaganja
GLAVNE PODELE Udruženja i fondacije Međunarodne, internacionalne, domaće Od opšteg javnog interesa (public benefit) ili od privatnog interesa (mutual benefit)
TERMINOLOŠKI PROBLEMI Neprofitni sektor Treći sektor Dobrotvorni sektor Nezavisni sektor Dobrovoljni sektor Civilno društvene organizacije Nevladine organizacije
MEĐUNARODNA KALSIFIKACIJA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Kultura i rekreacija Obrazovanje i istraživanje Zdravlje Socijalna zaštita Zaštita životne sredine Razvoj i stanovanje Građanska prava i zastupanje Filantropija Međunarodne org. Profesionalna udruženja Verske organizacije Ostale organizacije
KLASIFIKACIJA NVO U SRBIJI Kultura i umetnost Obrazovne i istraživačke organizacije Ekološke Humanitarne Socijalne Omladinske i studentske Organizacije za izgradnju lokalne zajednice
KLASIFIKACIJA NVO U SRBIJI Poslovna i profesionalna udruženja Organizacije za zaštitu ljudskih prava Organizacije za zastupanje i javnu politiku Mirovne organizacije i grupe Ženske organizacije Organizacije izbeglih i raseljenih lica Međunarodne organizacije
ZNAČAJ NEVLADINIH ORGANIZACIJA za razvoj civilnog društva za razvoj demokratije za razvoj socijalne politike za razvoj međunarodnih odnosa za integraciju i koheziju društva
RAZVOJ NVO U SRBIJI Faza pre Drugog svetskog rata (1941) Faza “polunevladinih organizacija” za vreme socijalizma Faza autentičnih NVO – proces pluralizacije društva od 1990. godine ratna faza (1991 -2001) postratna faza (2001 -. . )
BROJ NVO U SRBIJI UKUPNO preko 40. 000 udruženja NOVA UDRUŽENJA nastala od 1990. godine preko 14. 000
INTERESANTNE ADRESE ZA INFORMACIJE O CIVILNOM DRUŠTVU I NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA Civilno društvo – www. civilnodrustvo. org Građanske inicijative –www. gradjanske. org Centar za razvoj neprofitnog sektora www. crnps. org