Svet i Evropa posle velikog ratanove drave nove

  • Slides: 11
Download presentation
Svet i Evropa posle velikog rata-nove države, nove granice

Svet i Evropa posle velikog rata-nove države, nove granice

Mirovna konferencija • Mirovna konferencija započela je u Versaju, u blizini Pariza, 18. januara

Mirovna konferencija • Mirovna konferencija započela je u Versaju, u blizini Pariza, 18. januara 1919. godine. Glavnu reč vodili su predstavnici pobedničkih država Vudro Vilson, predsednik SAD, Lojd Dzordz, premijer Velike Britanije, Žorž Klemanso, francuski premijer i Vitorio Orlando, premijer Italije. • Poražene države bile su Nemačka, Austro-Ugarska, Bugarska i druge. Mirovni sporazumi zakljuceni su u dvorcima pored Pariza: Versajski sa Nemačkom, Senžermenski sa Austrijom, Trijanonski sa Madjarskom, Hejski sa Bugarskom i sporazum u Sevru s Turskom 1920, koji je zbog sukoba sa Grčkom ostao neprimenjen

 • Versajski sporazum označio je Nemačku isključivim krivcem za rat. Car Vilhem II

• Versajski sporazum označio je Nemačku isključivim krivcem za rat. Car Vilhem II proglašen je ratnim zločincem. Holandija u koju se sklonio odbila je da ga izruči državama Antante kako bi mu se sudilo. Sporazumom su nemackoj oduzete kolonije, pokrajine Alazac i Loren vracene su francuskoj, delovi istočne Nemačke pripojeni su Poljskoj, dok je grad i luka Dacing (poljski Gdanjsk) proglašeni slobodnim gradom po upravom Društva naroda. Nemačka se obavezala da saveznicima plati ratnu odštetu, da demilitarizuje Rajnsku oblast i da može imati do 100. 000 vojnika. Cilj je bio da se oslabi vojni potencijal Nemačke za buduce agresivne napade. Nemačku su zahvatili nemiri i izbila je revolucija. Posle bekstva cara Nemačka je proglašena republikom.

Liga (Društvo) naroda • Januara 1918. u svom govoru u Kongresu američki predsednik Vudro

Liga (Društvo) naroda • Januara 1918. u svom govoru u Kongresu američki predsednik Vudro Vilson predstavio je dokument pod nazivom Četrnaest Tačka o samoopredeljenju naroda i trajnom miru. U njemu je Vilson definisao kako će izgledati Evropa i svet posle rata. Zalagao se za pravednost, demokratiju i pravo pojedinih naroda da odlučuju o svojoj sudbini, tj. Za pravo na samoopredeljenje. U dokumentu se pominju i balkanski narodi

 • Februara 1919. osnovana je Liga naroda od 28 zemalja pobednica u ratu

• Februara 1919. osnovana je Liga naroda od 28 zemalja pobednica u ratu (kasnije je broj članova narastao na 60 država). Liga je bila medjunarodna organizacija država sa zadatkom da ocuva mir i mirno rešava sporove. Sedište je bilo u Ženevi. Iako je ovo društvo bilo osnovano na inicijativu američkog predsednika Vilsona, SAD nisu, zbog odluke kongresa, postale njegov član. • Glavna tela Lige bila su Skupština i Veće naroda. Skupštinu su činili predstavnici svih država članica. Odluke su donosili po principu jedna država jedan glas. Vece Društva naroda imalo je stalne članove kao što su Francuska, Velika Britanija, Japan, Italija i predvidjeno mesto za SAD.

Promene na Balkau posle rata • Raspad Ruskog carstva omogućio je Rumuniji da pripoji

Promene na Balkau posle rata • Raspad Ruskog carstva omogućio je Rumuniji da pripoji Besarabiju. Turska je postala republika. Raspad Austrougarske carevine omogućio je stvaranje novih država, Cehoslovačke i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, i povećanje Rumunije. Da bi očuvale granice stvorene posle Prvog svetskog rata i sprečile obnovu Austro-Ugarskog carstva, Kraljevina CXC, Čehoslovačka i Rumunija sklopile su odbrambeni savez Malu Atantu (1920/21)

 • Revolucionarni talas zahvatio je skoro čitavu Evropu. U Madjarskoj je u martu

• Revolucionarni talas zahvatio je skoro čitavu Evropu. U Madjarskoj je u martu 1919. na predlog komuniste Bele Kuna proglašena Madjarska sovjetska republika. Posle intervencije udruženih snaga, posebno Rumunije čije su trupe ušle u Budimpeštu, revoluija je ugušena, a Bela Kun je pobegao u Rusiju. Marta 1920. admiral Horti zaveo je lični režim u Madjarskoj. Tokom balkanskih ratova i Prvog svetskog rata došlo je do velikog pomeranja stanovništva na Balkanu. Seobe su nastavljene dobrovoljnom razmenom grčkih i bugarskih manjina prema odredbama Heijskog sporazuma. Oko 53. 000 Bugara iselilio se iz Grčke, a oko 30. 000 Grka iz Bugarske. Prinudno je iseljeno oko 1. 3 miliona Grka iz Turske i oko 400. 000 Turaka iz Grčke.

Teritorija u km² 1914. 1923. Bugarska 112. 155 103. 184 4. 753. 000 4.

Teritorija u km² 1914. 1923. Bugarska 112. 155 103. 184 4. 753. 000 4. 910. 000 Grčka 108. 602 129. 873 4. 363. 000 5. 537. 000 Rumunija 128. 531 316. 698 7. 516. 000 17. 594. 000 Turska 5. 050. 305 766. 887 34. 740. 000 13. 357. 000 Kraljevina Srbija/CXC 87. 774 Država Broj stanovnika 248. 977 4. 548. 00 12. 017. 0 0 00

KRAJ

KRAJ