7 SVIJET U VRIJEME HLADNOG RATA I SLOM

7. SVIJET U VRIJEME HLADNOG RATA I SLOM KOMUNISTIČKIH SUSTAVA

Završetkom Drugoga svjetskog rata u mnogim je zemljama svijeta uveden komunistički sustav po uzoru na uređenje kakvo je do tada postojalo samo u SSSR-u. Prva neslaganja saveznika iz antihitlerovske koalicije oko odnosa u svijetu u poratnom razdoblju mogla su se naslutiti još u vrijeme trajanja rata.

Ona su porasla nakon njega pa razdoblje međusobnih suprotnosti SAD-a i SSSR-a te njihovih saveznika nazivamo hladni rat. Uzrokovano rastućom napetošću i blokovskom podjelom među velikim svjetskim silama, čovječanstvo je pod prijetnjom nuklearne katastrofe prvi put bilo suočeno s mogućnošću svog nestanka.

No završetkom hladnog rata suvremeni se svijet nije riješio problema. U mnogim je komunističkim zemljama došlo do urušavanja državnog sustava vlasti, a niz reformskih pokreta između 1989. i 1991. godine u cijeloj su Istočnoj Europi rezultirali uspostavom demokratskih poredaka.

SVIJET NAKON DRUGOGA SVJETSKOG RATA

Organizacija Ujedinjenih naroda tijekom Drugoga svjetskog rata Saveznici dogovorili da će nakon njegova završetka utemeljiti međunarodnu organizaciju – za uspostavu mirnih odnosa među državama dogovor potvrđen odlukama na konferenciji u Jalti

travanj - lipanj 1945. San Francisco – osnivačka skupština Organizacije Ujedinjenih naroda (OUN)

CILJEVI očuvanje svjetskog mira i sigurnosti poboljšanje međunarodne suradnje i prijateljskih odnosa među narodima New York

Povelja – temeljni dokument OUN-a potpisana 26. lipnja u San Franciscu stupila na snagu 24. listopada 1945. 24. listopad – Dan UN prihvatila je 51 država svijeta

Načela UN-a: jednakost članova mirno rješavanje sporova zabrana uporabe sile u međunarodnim odnosima nemiješanje u unutarnje poslove pojedine države

glavna zadaća OUN-a – očuvanje mira u svijetu primjena niza mjera u slučaju pojave međunarodnog spora ili sukoba gospodarske ili političke sankcije državi ili strani u sukobu koja je izvršila agresiju intervencija međunarodnih mirovnih postrojbi (plave kacige) koje vrše razdvajanje vojna akcija protiv agresora odluku o primjeni mjera protiv agresora donose nadležna tijela UN-a

Zgrada OUN-a u New Yorku

Zastava UN-a Zastava OUN-a

„plave kacige“ - mirovne postrojbe UN-a

REZOLUCIJA – oblik dokumenta ili odluke koju donosi UN označene rednim brojem

cilj OUN-a – briga za gospodarski i društveni napredak djelovanjem međunarodnih organizacija raznovrsna tijela OUN-a pomažu: očuvanju svjetske kulturne baštine poboljšanju gospodarskog položaja nedovoljno razvijenih država zaštiti prava djece

glavna tijela UN-a: Opća ili Generalna ili Glavna skupština Vijeće sigurnosti Tajništvo – 2016. glavni tajnik – Ban ki-Moon

Zasjedanje Opće skupštine

Vijeće sigurnosti - 15 zemalja – 5 stalnih članica - SAD, Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Kina 10 nestalnih članica (od 1. 1. 2008. to je bila i Hrvatska)

posebne organizacije OUN-a: UNESCO – za obrazovanje, znanost i kulturu Zvončari Kastavštine – od 2009. nematerijalna svjetska baština

posebne organizacije OUN-a: UNICEF – za djecu

posebne organizacije OUN-a: UNHCR - agencija za izbjeglice

posebne organizacije OUN-a: FAO – organizacija za prehranu i poljoprivredu

Kažnjavanje ratnih zločinaca Saveznici tijekom rata na međunarodnim konferencijama isticali kako će fašistički i nacistički režimi biti kažnjeni za zločine koje su počinili oni koji su zločine organizirali i naređivali te oni koji su ih izvršavali

kolovoz 1945. sporazum vlada SAD, Velike Britanije, Francuske i SSSR-a o kažnjavanju glavnih ratnih zločinaca europskih sila Osovine utemeljen Međunarodni vojni sud – imao nadležnost suditi za: zločine protiv mira ratne zločine protiv čovječnosti

suđenje u Nürnbergu – studeni 1945. do listopada 1946. Sudnica

pred sud izvedena 22 optuženika za ratne zločine iz nacističke Njemačke vodstvo nacističke stranke, SS i SA vojne postrojbe i tajna policija (Gestapo)

Suđenje nacističkim vođama u Nürnbergu. Hermannu Göringu (1893. -1946. ), Hitlerovu „nasljedniku”, na optuženičkoj klupi u Nürnbergu dodijeljeno mu je mjesto broj jedan, koje mu je nakon Hitlerove smrti i pripadalo u nacističkoj hijerarhiji. Osuđen je na smrtnu kaznu, ali je nekoliko sati prije izvršenja kazne progutao ampulu s otrovom koja mu je bila prokrijumčarena u ćeliju.

na Dalekom istoku Saveznici utemeljili sud za ratne zločine u Tokiju – suđenje od svibnja 1946. do studenog 1948. optuženi u Nürnbergu i Tokiju osuđeni na smrt i dugogodišnje zatvorske kazne

suđenja održana i u mnogim drugim zemljama dio osumnjičenih prebjegao u strane zemlje neki otkriveni i izvedeni pred sud Adolf Eichmann

Adolf Eichmann (1906. – 1962. ), nacistički ratni zločinac, zadužen za provođenje „konačnog rješenja”. Prema izjavi jednog od njegovih sljedbenika, Eichmann je neposredno prije njemačkog sloma rekao „… da će nasmijan otići u grob jer mu osjećaj da ima na savjesti pet milijuna ljudi pruža neizrecivo zadovoljstvo”. Godine 1945. uspio je pobjeći iz jednog američkog međunarodnog logora, ali je uhićen u Južnoj Americi i zbog ratnih zločina osuđen i pogubljen u Izraelu.

ZAPIŠIM O VII. SVIJET U VRIJEME HLADNOGA RATA I SLOM KOMUNISTIČKIH SUSTAVA

OUN 1945. San Francisco – osnovana Organizacija ujedinjenih naroda - OUN za očuvanje svjetskog mira i sigurnosti 26. lipnja potpisana Povelja 24. listopada stupila na snagu, prihvatila 51 država - Dan OUN-a

Kažnjavanje ratnih zločinaca Međunarodni vojni sud – za zločine protiv mira, ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, za planiranje navedenih djela sudovi: u Nürnbergu - njemačkim ratnim zločincima u Tokiju – japanskim ratnim zločincima

Podjela Njemačke nakon završetka rata Saveznici podijelili Njemačku na četiri okupacijska područja – upravljale Francuska, SAD, Velika Britanija i SSSR – imale vrhovnu vlast u svom okupacijskom području

Podjela Njemačke i Berlina

podijeljen i njemački glavni grad Berlin – duboko u ruskom okupacijskom području Sovjeti zapadnim saveznicima dopustili cestovne i željezničke koridore do njihovih područja u Berlinu

stanje u Njemačkoj nakon rata vrlo teško – neimaština, glad, uništeno gospodarstvo, osiromašeno stanovništvo jedinu pomoć pružali zapadni saveznici Izbjeglice u Berlinu 1945.

Izbjeglice u Berlinu 1945.

ožujak 1948. Saveznici odlučili ujediniti svoja tri okupacijska područja SSSR uveo blokadu Berlina Velika Britanija i SAD uspostavili zračni koridor za opskrbu stanovnika – sovjetska blokada propala posljedica – pojačano naoružavanje obje strane

Zračni most spašava Berlin Zrakoplovi s nužnim namirnicama postali su svakodnevni prizor na nebu iznad Berlina u vrijeme desetomjesečne blokade grada. U to vrijeme savezničke zračne snage izvele su više od 250 000 letova, izgubljena su 24 zrakoplova, a 65 ljudi je u zraku i na zemlji poginulo za održavanje

Zračni most spašava Berlin

nastavak ujedinjavanja triju okupacijskih zona pod upravom Saveznika podjela Njemačke na dvije države

svibanj 1949. – Savezna Republika Njemačka – od tri zapadne zone glavni grad Bonn

1950. Demokratska Republika Njemačka – od sovjetske zone glavni grad Istočni Berlin

SR Njemačka – višestranačka demokracija tržišno gospodarstvo DR Njemačka – komunistički sustav upravljanja državom

Hladni rat i blokovska podjela svijeta nesuglasice i podvojenost među savezničkim silama – početak - u završnim godinama rata oštriji sukobi izbjegavani zbog zajedničkog cilja – pobjede nad Njemačkom i Japanom

do 1948. komunističke partije zavladale u Poljskoj, Čehoslovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Jugoslaviji i Albaniji kasnije i azijske države - Vijetnam, Sjeverna Koreja i Kina

komunističke države: ukinuto višestranačje i tržišno gospodarstvo uveden jednostranački sustav vlasti ukinuto privatno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju i slobodno tržište

komunističke države: zabranjene osnovne građanske slobode proganjane vjerske institucije, vjernici nisu mogli zauzimati viša mjesta u državnim službama svatko se protivio vlasti komunista, proglašavan neprijateljem – komunističke partije vlast održavale nasiljem

SAD i Velika Britanija: nastojale zaustaviti širenje komunizma i utjecaj SSSR-a zabrinutost porastom utjecaja komunističkih partija u Zapadnoj Europi i ljevičarskih pokreta u kolonijama

SAD ideja - obnova europskog gospodarstva spriječit će širenje komunizma predložen plan - prema Georgu Marshallu (državni tajnik SAD-a) dobio ime Marshallov plan prihvatile ga samo zapadnoeuropske zemlje

Harry Truman i Winston Churchill Govorom u Fultonu, u SAD-u, 1946. godine Churchill je označio početak hladnog rata rečenicom da je Europa od Szczecina do Trsta, podijeljena „željeznom zavjesom” te da se mora suprotstaviti širenju sovjetskog utjecaja.

nastaju dva vojno-politička saveza: 1949. NATO savez (SAD) 1955. Varšavski pakt (SSSR) Washington 1949. – nastanak NATO saveza

potpisivanje osnivačkog dokumenta NATO saveza 4. travnja 1949. između 12 zemalja: Belgije, Danske, Francuske, Islanda, Italije, Kanade, Luksemburga, Nizozemske, Norveške, Portugala, SAD-a i Velike Britanije

Sjedište NATO-a u Bruxellesu

Članice Varšavskog pakta

Varšavski pakt - nestao slomom komunizma NATO savez se i dalje širi

Berlinski zid Nakon stvaranja dviju njemačkih država, istočni Nijemci često su preko Berlina bježali na zapad. U 12 godina nakon blokade grada to je učinilo više od 2 milijuna ljudi, mnogi od njih visokokvalificirani stručnjaci. Iseljavanje se povećavalo, iscrpljujući istočnu Njemačku i dovodeći u pitanje

Da bi to spriječile, istočnonjemačke i sovjetske vlasti podigle su u kolovozu 1961. zid dugačak više od 50 km, koji je sasvim odvojio dva dijela grada. Podignuta barijera od građevinskih blokova pretvorila se u složeni poligon sa zaprekama u kojem su bili 6 m visoki zidovi, bodljikava žica, mine, tenkovi, nadzorni tornjevi i psi čuvari. Sljedećih je godina više od 500 ljudi ubijeno

Berlinski zid simbol hladnoratovske politike i blokovske podjele svijeta

PODJELA NJEMAČKE podjela Njemačke - četiri okupacijske zone američka + britanska + francuska = Savezna Republika Njemačka (Zapadna) - parlamentarna demokracija, 1949. , Bonn sovjetska = Demokratska Republika Njemačka (Istočna) ZAPIŠIM - vlast imaju komunisti, 1950. - glavni grad - Istočni Berlin O

HLADNI RAT I BLOKOVSKA PODJELA SVIJETA Hladni rat – napetost bez sukoba između velikih sila blokovi vojno–politički savezi SAD 1949. - NATO (demokratske države) SSSR 1955. - Varšavski ugovor (socijalističke države) željezna zavjesa 1961. izgrađen Berlinski zid