SVIJET UOI PRVOG SVJETSKOG RATA Vojnopolitiki savezi u

SVIJET UOČI PRVOG SVJETSKOG RATA

Vojnopolitički savezi u službi imerijalističke politike -Da bi obranile svoje imperijalističke stečevine europske su se velike sile potkraj 19. i početkom 20. stoljeća udruživale u političke i vojne saveze. -Utemeljen je Trojni savez, koji je nastao tako što su se udružile Njemačka, Austro-Ugarska i kasnije Italija.

-NJEMAČKA: -glavni pokretač Trojnog saveza -snažno se gospodarski razvija -želi proširiti granice svoga carstva stjecanjem većeg broja kolonija -AUSTRO-UGARSKA: -podržava Njemačku politiku -nada se da će uz pomoć Njemačke lakše ostvariti svoje ciljeve -želi zauzeti Srbiju i Crnu Goru te veći dio balkanskog teritorija koji je pod turskom vlašću

-ITALIJA: -kroz članstvo u Trojnom savezu jača svoj utjecaj u Europi -pomoću povoljnih njemačkih kredita i austrougarskih trgovinskih povlastica lakše rješava svoje unutarnje razvojne probleme -nasuprot Trojnom savezu utemeljen je savez nazvan ANTANTA.

-ANTANTA: -jačanje Njemačke i spoznaja o njezinim ciljevima, prisilili su VB i Francusku da se međusobno zbliže -1904. sklopljen je anglo-francuski ugovor nazvan Entente cordiale (srdačni sporazum) -Antanta je upotpunjena 1907. , kada se Rusija pridružila savezu

-PRVA MAROKANSKA KRIZA: Marokanske krize -Njemačka nije priznavala anglo-francuski sporazum, te je zahtjevala poništenje tog sporazuma -Francuska se usprotivila tom zahtjevu na što je Njemačka zaprijetila ratom, to je dovelo do prve marokanske krize -Francuska popušta jer želi izbjeći rat -odlučeno je da Maroko postaje neovisna država -Njemačka ne postiže željeni cilj, a njen pokušaj još više zbližava VB, Francusku i Rusiju

-DRUGA MAROKANSKA KRIZA -pobunom marokanskih plemena protiv Francuza i sultana u proljeću 1911. započinje Druga marokanska kriza -Njemačka zahtjeva da joj se ustupi Agadir ili da joj Francuska preda neki drugi kolonijalni posjed u Africi -rat je izbjegnut tako što Njemačka i Francuska sklapaju sporazum kojim Njemačka pristaje na uspostavu protektorata Francuske nad Marokom, a ona dobiva progranični dio Konga

ANEKSIJSKA KRIZA (1908. -1909. ) -pobjeda mladoturaka u Turskoj izazvala je strah u AU da će zahtjevati reviziju Berlinskog ugovora s ciljem vraćanja Bi. H -stoga je 7. listopada 1908. proglasila aneksiju Bi. H -tomu su se protivile Turska i Srbija, koju je podržavala Rusija -uslijedila je politička kriza -rat je izbjegnut zaključivanjem ugovora između AU i Turske -tim ugovorom Turska priznaje aneksiju

HRVATSKA POČETKOM 20. STOLJEĆA -odlazak Khuena-Héderváryja značio je potpuni nestanak Narodne stranke -istodobno je tekao proces okupljanja velikoga dijela hrvatske oporbe oko nekadašnjih političkih protivnica Neovisne narodne stranke i dijela Stranke prava -one su tražile ujedinjenje hrvatskih zemalja, a da bi to ostvarile bile su spremne na suradnju s mađarskom oporbom i srpskim strankama u Hrvatskoj

-Čista stranka prava Josipa Franka (frankovci): -zastupa ideju da je moguće osloboditi se mađarskog pritiska uspostavom bliske suradnje s vladarom -također je isticala velikosrpstvo, koje je prema njezinu mišljenju bio temelj politke, Kraljevine Srbije i sprskih političara u AU, pa tako i onih u banskoj Hrvatskoj

Hrvatska pučka seljačka stranka -osnovana 1904. -braća Radić zapažaju da samo vlastitim političkim i društvenim djelovanjem mogu utjecati na promjene te 1899. počinju izdavati politički list Dom, namjenjen prosvjećivanju hrvatskog seljaštva -HPSS ne uspjeva u Hrvatskom saboru dobiti značajniji broj zastupnika

STANJE U DALMACIJI I ISTRI -Dalmacija je početak 20. stoljeća dočekala kao zemlja u sklopu austro-ugarskog dijela Monarhije -Hrvatski karakter Dalmacije sve se više dokazivao, pa je hrvatski jezik sve više zamjenjivao talijanski -u Dalmaciji početkom 20. stoljeća dominira Hrvatska stranka, koja je nastala spajanjem Neovisne narodne stranke i dijela Stranke prava

-Tada mnogi u Dalmaciji za sve nedaće, političke i gospodarske, optužuju središnju vlast u Beču -također su ju optuživali da pokušava germanizirati Dalmaciju te da favorizira malobrojne dalmatinske Talijane -započinje politika novoga kursa: glavni problem bilo je nerazvijeno gospodarstvo, čiji je napredak u znatnoj mjeri kočila prometna izoliranost od banske Hrvatske i ostatka Habsburške Monarhije -glavno središte dalmatinskog izvoza i brodarstva postaje Trst -Družba svetog Ćirila i Metoda isticala se u razvoju hrvatskog školstva i afirmaciji

RIJEČKA I ZADARSKA REZOLUCIJA I POLITIKA „NOVOG KURSA” -hrvatski političari iz Dalmacije smatraju da glavna opasnost hrvatima prijeti od njemačke politike prodora prema Balkanskom poluotoku -Fran Supilo i Ante Trumbić misle da bi bilo moguće uspostaviti suradnju s Mađarima, a žele surađivati i sa Srbima -žele da cijela hrvatska politika krene novim putem, politikom novog kursa -usješno pridobivaju većinu hrvatskih političara ali i vođa Srba u Hrvatskoj

-protiv te politike izjasnila se Čista stranka prava Josipa Franka (frankovci) -politiku novog kursa ne podupiru ni braća Radić -smatraju da nije moguće uspostaviti suradnju s Mađarima, a nisu bili ni za suradnju s vodstvom srpske politike jer su mislili da ono zastupa velikosrpska stajališta

RIJEČKA REZOLUCIJA -u jesen 1905. pobornici politike novog kursa okupljaju se u Rijeci gdje donose Riječku rezoluciju -njome je podržana mađarska oporba i njezina nastojanja, a zauzvrat su Mađari morali poduprijeti ujedinjenje hrvatskih zemalja i ostvarenje građanskih sloboda u Hrvatskoj

ZADARSKA REZOLUCIJA -srpski zastupnici Hrvatskog sabora i Dalmatinskog sabora traže od Hrvata da u banskoj Hrvatskoj podjele svoj suverenitet sa Srbima -naposljetku su hrvatske i srpske političke stranke ustrojile novu političku skupinu HRVATSKO-SRPSKU KOALICIJU - Njezino vodstvo preuzima Svetozar Pribičević koji je općenito sve više usmjeravao prema ideji ujedinjenja sa Srbijom