ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA Kljuni pojmovi Zdravlje n Psihologija Pitanja

ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA

Ključni pojmovi Zdravlje n Psihologija Pitanja za vas: n Kako biste odredili zdravlje? n Kako biste odredili psihologiju? n Koje su im dodirne točke? n

PSIHOLOGIJA U ZDRAVSTVU n Medicina i psihologija imaju zajednički predmet proučavanja = čovjek organska stanja Liječenje psihičko funkcioniranje i ponašanje Psihološka skrb

Pitanja za vas: n Navedite neke od uobičajenih psiholoških reakcija pojedinaca na bolest!

Pitanja za vas: n Što vi podrazumijevate pod pojmom “psihološka skrb”?

Pitanja za vas: n Na koje sve načine psiholozi skrbe za klijente/pacijente? Gdje? Kako?

Pitanja za vas: n Zbog čega bi psihološka skrb bila jednako potrebna klijentima kao i fizička skrb?

Definicija zdravlja n SZO (WHO, 1946. ): “Zdravlje je stanje potpune tjelesne, mentalne i socijalne dobrobiti, a ne samo odsustvo bolesti. ”

POVIJEST: razvoj zdravstvene psihologije n n n Pretpostavke o utjecaju fizikalnih, psiholoških i socioloških čimbenika na otpornost organizma prema bolestima te na nastanak, razvoj i tijek bolesti, nalaze se u zapisima starih Egipćana, Kineza, Grka… 19. st. – čovjek prirodno biće (Darwin itd. ). Suvremena medicina - otkrića uzročnika infektivnih bolesti biomedicinski model zdravlja i bolesti. Početak 20. st. : psihologija se vezuje uz medicinu, ali primarno u području mentalnog zdravlja i psihičkih bolesti – psihosomatske bolesti (Freud itd. ) oživljavanje cjelovitog pristupa zdravlju i bolesti – biopsihosocijalni model

Razvoj zdravstvene psihologije n n n 1940 ih - nakon 2. svj. rata – brzi razvoj psihologije, osobito kliničke psihologije. 1950 ih - Selye objasnio fiziologiju stresa – izravna veza psihičko-tjelesno; Alexander - stres kao uzrok tjelesne bolesti – psihosomatske. 1960 ih – obznanjeno da su primarni uzroci mortaliteta i invaliditeta kronične bolesti: kardiovaskularne i rak.

Razvoj… n n 1970 ih – naglasak na prevenciju i intervenciju, a ne samo na tretman (liječenje) – bihevioralna medicina. Bihejvior terapija i modifikacija ponašanja – klinički učinci na zdravlje. Doprinos sociologije i medicinske antropologije – socijalni, kulturalni i sociodemografski učinci na zdravlje. Povećana suradnja liječnika i psihologa – u kliničkoj praksi, istraživanjima i obrazovanju zdravstvenih djelatnika (o ponašanju u zdravlju i bolesti, komunikaciji s pacijentima, poticanju pridržavanja uputa…)

Razvoj… n n n Javno zdravstvo i epidemiologija – potrebe dugotrajnog liječenja kroničnih bolesnika: način života (pušenje i rak pluća), uloga zajednice u prevenciji bolesti. Psihoneuroimunologija i psihofiziologija - interakcija psihičkih i fizioloških čimbenika, osobito u kardiovaskularnom i imunološkom organskim sustavu. 1980 ih – širenje HIV/AIDS, potaknulo intervencije promjene ponašanja i pridržavanja propisanih terapija.

Definirano područje zdravstvene psihologije n Matarazzo (1980. ) “Zdravstvena psihologija je skup posebnih obrazovnih, znanstvenih i stručnih doprinosa psihologije promicanju i očuvanju zdravlja, liječenju bolesti i s njome povezanih disfunkcija. ” n Johnston (1994. ): “Zdravstvena psihologija je znanost o psihološkim procesima i ponašanju u zdravlju, bolesti i zdravstvenoj skrbi. ” n Definicije naglašavaju: Ø Ø opsežnost psihosocijalnih procesa povezanih sa zdravljem i bolešću, važnost razumijevanja tih procesa u cilju promicanja zdravlja i olakšavanja prilagodbe na bolest.

PROBLEMI SUVREMENE MEDICINE KOJI DOVODE DO POTREBE ZA INTERDISCIPLINARNOM SURADNJOM PSIHOLOGA I ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA n PROMJENE U POBOLU STANOVNIŠTVA § § n n PORAST TROŠKOVA U ZDRAVSTVU ≠ SVEOBUHVATNOST ZDRAVSTVENE ZAŠTITE PORAST JATROGENIH BOLESTI § n Nove masovne bolesti Porast psihičkih bolesti i poremećaja Veća osjetljivost populacije na sve sitnije simptome bolesti Produžen životni vijek prilagodba na kronične bolesti Razgovor ili lijek? DEHUMANIZACIJA ODNOSA ZDRAVSTVENI DJELATNIK – BOLESNIK n Čekanje satima ili: …googlaj si. . . ?

Uzroci dehumanizacije odnosa zdravstveni djelatnik – bolesnik: n Povećanje medicinskog znanja orijentiranost na pojedine organske funkcije n Primjena tehnologije n Nedostatno obrazovanje zdravstvenih djelatnika

Komunikacija? e A , vi s t o na j i z b u b reg 06! so b e 2

Usporedba dva modela: Što je uzrok bolesti? Biomedicinski n ü ü ü Bolest dolazi izvan tijela ili nastaje unutar tijela: Bakterije i virusi Kemijska neravnoteža Genetska predispozicija Biopsihosocijalni n ü ü ü Čovjek je složen sustav; Bolest uzrokuje kombinacija čimbenika: Bioloških – npr virusi; Psiholoških – npr. vjerovanja; Socijalnih (npr. nezaposlenost)

Tko je odgovoran za bolest? Biomedicinski n ü ü Biopsihosocijalni Osoba nije odgovorna za svoju bolest: n Bolest izvan kontrole osobe Osoba je žrtva neke vanjske sile ü ü Osoba može biti odgovorna za svoju bolest: Svijest o važnosti ponašanja i bolesti – npr pušenje Osoba nije pasivna žrtva

Kako treba liječiti bolest? Biomedicinski n ü ü ü Promijeniti fizičko stanje tijela: Cijepljenje, Kirurški zahvati, Kemoterapija i radioterapija Biopsihosocijalni n ü ü Liječiti cjelovitu osobu: Promjena ponašanja Promjena vjerovanja Način suočavanja Suradnja s liječnikom

Tko je odgovoran za liječenje? Biomedicinski n ü ü Biopsihosocijalni Zdravstveni stručnjaci: n Liječnici, Stomatolozi, Medicinske sestre, Fizioterapeuti itd. ü ü Djelomično osoba: Suradnja sa zdravstvenim stručnjacima, Uzimanje lijekova i terapije Promjena ponašanja Promjena vjerovanja

Kakav je odnos zdravlja i bolesti? Biomedicinski n ü Biopsihosocijalni Kvalitativno različiti. n Osoba je zdrava ili bolesna. ü Kontinuum. Osoba se kreće na kontinuumu između zdravlja i bolesti, u oba smjera.

Kakav je odnos psihe i tijela? Biomedicinski n ü ü ü Biopsihosocijalni Dualistički pristup: neovisno funkcioniraju. n Psiha: osjećaji i misli, Tijelo: organi, Psiha nema utjecaja na tijelo. ü Cjelovit pristup zdravlju: interakcija. Psiha i tijelo uzajamno djeluju.

Uloga psihologije u zdravlju i bolesti? Biomedicinski n ü Bolest može imati psihološke posljedice, ali ne i psihološke uzroke: Npr. rak može izazvati tugu, ali tuga ne može izazvati nastanak ili razvoj raka. Biopsihosocijalni n ü Psihološki čimbenici: mogu biti posljedica bolesti, ali i djelovati duž cijelog kontinuuma od zdravlja do bolesti: Npr. zdravo ponašanje, stres itd.

… JE GRANA PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE KOJA PRIMIJENJUJE ZNANJA, METODE I POSTUPKE PSIHOLOŠKE ZNANOSTI U: a) POVEĆANJU DJELOTVORNOSTI ZDRAVSTVA, a) HUMANIZIRANJU ODNOSA U ZDRAVSTVU.

Pristup zdravstvene psihologije n n Biopsihosocijalni model zdravlja i bolesti (Engel, 1977) – integrira psihološke i socijalne čimbenike s biološkima. Npr. HIV pozitivne osobe… BIO: PSIHO: SOCIJALNO: Virusi Bakterije Povrede Ponašanje Vjerovanja Stres i suočavanje Bol Socijalni status Zaposlenje Mjesto življenja

Pristup… n Kontinuum zdravlja i bolesti – psihološki čimbenici djeluju na cijelom kontinuumu: Ø u nastanku bolesti (pušenje), Ø traženju pomoći (komunikacija), Ø razvoju bolesti (stres), Ø prilagodbi (suočavanje) Ø ishodu (kvaliteta života) Zdravlje Bolest

Pristup… n Odnos psihičkoga i zdravlja: Direktni: stres djeluje na nastanak bolesti Ø Indirektni: stres djeluje na ponašanje koje djeluje na zdravlje Ø STRES PUŠENJE BOLEST

Pristup… n Ø Ø Ø Varijabilnost zdravlja i bolesti: Prostor, vrijeme, socioekonomski uvjeti; Pojedinci: netko prestane pušiti, netko ne; netko se oporavi od raka, netko ne; Zdravlje i bolest ne ovise samo o znanju ili težini bolesti nego o nizu psiholoških čimbenika (kognicije, emocije, suočavanje itd. ). Bolest Znanje Varijabilitet Ishod bolesti Ponašanje

PSIHOLOGIJA U POJEDINIM PODRUČJIMA ZDRAVSTVA n n PREVENCIJA – sprječavanje nastanka bolesti: npr. poticanje ljudi na bolje zdravstveno ponašanje ili kontrole zdravlja; DIJAGNOSTIKA – utvrđivanje bolesti: npr. vještine informacijske i terapijske komunikacije; LIJEČENJE – ublažavanje stresa, poticanje boljeg suočavanja s bolešću, bolji odnos bolesnika i zdravstvenih djelatnika; REHABILITACIJA – osposobljavanje nakon liječenja – poticati motivaciju, suradnju, samostalnost, pružati podršku.

NAČINI PRIMJENE ZDRAVSTVENE PSIHOLOGIJE U ZDRAVSTVU n n n SVAKODNEVNA SURADNJA U RJEŠAVANJU PROBLEMA ZDRAVSTVENE PRAKSE – npr. psihološka priprema za medicinske zahvate; SURADNJA U INTERDISCIPLINARNIM ISTRAŽIVANJIMA – npr. istraživanja raznih čimbenika u nastanku malignih bolesti; SURADNJA U OBRAZOVANJU ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA – npr. u komunikacijskim vještinama.

ZDRAVSTVENI PSIHOLOZI PRIMJENJUJU PSIHOLOGIJSKA ISTRAŽIVANJA I METODE U SVRHU: n promidžbe i očuvanja zdravlja; n prevencije bolesti: n boljeg suočavanja s bolešću; n utvrđivanja učinka psiholoških čimbenika na tjelesne bolesti; n poboljšanja sustava zdravstvene zaštite; n oblikovanja zdravstvene politike.

GLAVNA PODRUČJA ISTRAŽIVANJA U ZDRAVSTVENOJ PSIHOLOGIJI n n n Istraživanja mehanizama koji povezuju doživljavanje i ponašanje sa tjelesnim bolestima – stres. Reakcije bolesnika na bolest i ulogu bolesnika, problemi hospitalizacije – psihološka priprema. Utjecaj doživljavanja i ponašanja u nastanku specifičnih bolesti - malignih, krvožilnih, gastrointestinalnih… n Mehanizmi boli i postupci otklanjanja boli – migrene… n Pridržavanje zdravstvenih preporuka i savjeta – komunikacija.

ŠTO SVI DJELATNICI U ZDRAVSTVU TREBAJU ZNATI? n n Rad s klijentima i pacijentima vrlo je složen i zahtjevan u psihološkom smislu. Uspješnost djelovanja ovisi o: Uspostavljanju dobrog ljudskog odnosa s klijentom; Ø Čuvanju vlastitog tjelesnog i psihičkog stanja sprječavanje izgaranja na poslu. Ø

Psihološka skrb o klijentima uključuje: 1. Osviješćenost o psihološkim pojavama: Slušanje klijenta/bolesnika, Komunikacija usmjerena na klijenta, Zamjećivanje psihičkog stanja klijenta. 2. Intervencije - opažanje i nadziranje klijenta: Informiranje i edukacija, Emocionalna podrška, Savjetovanje, Podrška, zauzimanje, upućivanje. 3. Psihološki tretmani i terapija

SURADNJA ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA I PSIHOLOGA: n n n u edukaciji i istraživanjima – o zdravlju; u obavješćivanju i promicanju – podizanje zdravstvene svijesti ljudi; u procjeni klijenata – “teški” klijenti, anksiozni, depresivni, prestrašeni; u timskom radu – suradnja s drugim suradnicima, strukama i sl. ; u radu na sebi – sprječavanje izgaranja.

UČINCI PRIMJENE PSIHOLOŠKIH ZNANJA NA ISHODE LIJEČENJA: n povećava se uspješnost liječenja - brže i točnije dijagnoze, manje specijalističkih pretraga, n bolesnici se više pridržavaju uputa o liječenju – veća n skraćuje se trajanje liječenja – brži oporavak bolesnika, n motivacija bolesnika, ubrzava se oporavak bolesnika – bolesnik je spremniji na promjenu životnog stila.

KORISTI OD STJECANJA PSIHOLOŠKIH ZNANJA ZA STRUČNE DJELATNIKE: § bolja suradnja klijenta i stručnog djelatnika kroz veće povjerenje klijenta, n veće zadovoljstvo klijenta i stručnog djelatnika. n ugodnije ozračje na poslu, gdje provodimo većinu vremena u danu, n bolji odnosi i suradnja s drugim djelatnicima, n veća motivacija za posao, n bolji rezultati rada, n veće osobno zadovoljstvo poslom, n veće ukupno zadovoljstvo samim sobom!

U Hrvatskoj: n Ø Ø 1987. prvi priručnik iz zdravstvene psihologije: Havelka, M. (1987), Zdravstvena psihologija. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Uključenost u europska udruženja zdravstvenih psihologa: EHPS - http: //www. ehps. net/

Literatura – temeljna: n n n Havelka, M. (Ur. ) (2002). Zdravstvena psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Havelka, M. Zdravstvena psihologija – nastavni tekstovi. ) https: //docs. google. com/file/d/0 B 22 rb. Xo 79 Mb. XM 2 pp. V 09 j Wkgw. Tn. M/edit Benyamini, Y. , Johnston, M. , Karademas, E. (2016). Assessment in Health Psychology. Go ttingen: Hogrefe.

Literatura u Hrvatskoj n n n Hudek Knežević, J. , Kardum, I. (2006), Stres i tjelesno zdravlje. Jastrebarsko: Naklada Slap. Zarevski, P. , Škrinjarić, I. , Vranić. A. (2005), Psihologija za stomatologe. Jastrebarsko: Naklada Slap. Lacković Grgin, K. (2004), Stres u djece i adolescenata. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Novija literatura u Hrvatskoj n n n n Martinac, M. , Vranić. A. , Zarevski, P. , Zarevski, Z. , (2015). Psihologija za liječnike. Jastrebarsko: Naklada Slap. Priest, H. (2014). Uvod u psihološku njegu u sestrinstvu i zdravstvenim strukama. Jastrebarsko: Naklada Slap. Miller, W. R. i Rollnick, S. (2013). Motivacijsko intervjuiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap. Brlas, S. , Gulin, M. (ur. ) (2010). Psihologija u zaštiti mentalnog zdravlja. Virovitica: Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“. Lučanin, D. , Despot Lučanin, J. (ur. ) (2010). Komunikacijske vještine u zdravstvu. Jastrebarsko: Naklada Slap. Pokrajac Bulian, A. (ur. ) (2010). Pretilost – spremnost za promjenu načina življenja. Jastrebarsko: Naklada Slap. Žegura, I. (2010). Psihologija koronarne srčane bolesti. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Zdravstvena psihologija u Hrvatskoj danas n n n U području obrazovanja i znanosti – prilično zastupljena; U području psihološke prakse – nedovoljno zastupljena; U Hrvatskoj psiholozi zaposleni kao članovi timova u radu s: Ø Ø Ø djecom dijabetičarima kardiološkim bolesnicima onkološkim pacijentima. . . ?