Nastava povijesti usmjerena prema kompetencijama i ishodima uenja

Nastava povijesti usmjerena prema kompetencijama i ishodima učenja Mr. sc. Marijana Marinović Agencija za odgoj i obrazovanje studeni 2011.

ŠTO JE NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM? Temeljni dokument za odgoj i obrazovanje na predškolskoj, osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini u Republici Hrvatskoj objavljen u listopadu 2010. godine. Temeljno obilježje NOK-a je prelazak na kompetencijski sustav i ishode učenja. NOK je polazište za uređenje predmetne strukture i odgojno-obrazovne jezgre nastavnih predmeta.

ŠTO SU KOMPETENCIJE? Kompetencije predstavljaju dinamičnu kombinaciju kognitivnih i metakognitivnih vještina, znanja i razumijevanja, međuljudskih i praktičnih vještina te etičkih vrijednosti. (Tuning pojmovnik, 2007. – Vlasta Vizek Vidović: Ishodi učenja u obrazovanju učitelja i nastavnika – konceptualni okvir , Zagreb 2008. )

ŠTO SU ISHODI UČENJA? Ishodi učenja su jasno iskazane tvrdnje napisane od strane učitelja o tome što se od učenika očekuje da zna, razumije i/ili da je sposoban pokazati nakon završetka procesa učenja. (Tuning pojmovnik, 2007. – Vlasta Vizek Vidović: Ishodi učenja u obrazovanju učitelja i nastavnika – konceptualni okvir , Zagreb 2008. )

Ishodi učenja nisu iskazi koji nabrajaju ili opisuju nastavne sadržaje, kao što je npr. slučaj s nastavnim programima, niti govore što učitelji ili nastavnici trebaju raditi u razredu. Ishodi su usmjereni na učenike i njihove aktivnosti i zato se uvijek iskazuju aktivnim glagolima koji izražavaju učeničku aktivnost.

VEZA ISHODA UČENJA I KOMPETENCIJA - Ishodi učenja su operacionalizacija kompetencija pomoću aktivnosti koje su mjerljive i vidljive.

BLOOMOVA TAKSONOMIJA • Bloom i suradnici u razdoblju od 1956. do 1964. definirali su tri osnovna područja ili domene odgojno-obrazovnih aktivnosti: – kognitivnu domenu (znanje) – afektivnu domenu (stavovi) i – psihomotoričku domenu (vještine).

KNJIGE M. D. Engelhart, E. J. Furst, W. H. Hill i D. R. Krathwohl Taxonomy of educational objectives: Handbook I. Cognitive domain, 1956. D. R. Krathwohl, B. S. Bloom, B. B. Masia, Taxonomy of Educational Objectives, The Classification of Educational Goals Handbook II: Affective Domain, 1964. E. J. Simpson, The Classification of Educational Objectives in the Psychomotor Domain, 1972.

KAKVA JE VEZA IZMEĐU KOMPETENCIJA, ISHODA UČENJA I BLOOMOVE TAKSONOMIJE? Bloomova taksonomija je glavni okvir za klasifikaciju izjava o tome što mi očekujemo od učenika da će oni znati, razumjeti, moći napraviti i kakve stavove zauzeti nakon završenog procesa poučavanja i učenja. Izvorna taksonomija objavljena je 1956. godine pod nazivom Taxonomy of educational objectives: Handbook I. Cognitive domain, a napisali su je B. S. Bloom i suradnici M. D. Engelhart, E. J. Furst, W. H. Hill i D. R. Krathwohl.

REVIZIJA BLOOMOVE TAKSONOMIJE Razvila se poslije 45 godina. Taksonomiju su revidirali L. W. Anderson, D. R. Krathwohl i suradnici. Revidirana taksonomija objavljena je 2001. godine pod nazivom: A Taxonomy for Learning, Teaching, and Assessing; A Revision of Bloom’s Taxonomy of Educational Objectives.

ČEMU SLUŽI REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA? 1. kao temelj za utvrđivanje širih odgojnoobrazovnih ciljeva u nacionalnim i školskim kurikulumima za različite razine školovanja; 1. kao sredstvo za usklađivanje odgojnoobrazovnih ciljeva iskazanih u nacionalnom kurikulumu i ishoda učenja, aktivnosti i kriterija ocjenjivanja u predmetnim kurikulumima;

3. kao zajednički jezik o ciljevima učenja, nastavnom gradivu i kriterijima ocjenjivanja u svim nastavnim predmetima na svim razinama školovanja, kako bi se olakšala komunikacija među učiteljima/nastavnicima/profesorima; 4. kao pregled opsega odgojno-obrazovnih mogućnosti u usporedbi sa svakim kurikulumom ograničenim u njegovoj širini i dubini; 5. kao alat za mjerenje rezultata.

ZAŠTO JE IZVORNA TAKSONOMIJA REVIDIRANA? Kategorija znanja je po svojoj prirodi dvodimenzionalna, dok je izvorna taksonomija prikazuje kao jednodimenzionalnu.

ZNANJE U IZVORNOJ TAKSONOMIJI Kategorija znanja obuhvaća aspekt imenice i aspekt glagola. Aspekti imenica detaljno su navedeni potkategorijama znanja. Glagolski aspekt uključen je u definiciji kategorije znanja u tom smislu da se od učenika očekuje da se prisjeti ili prepozna to znanje. To je donijelo jednodimenzionalnost u okvir.

ZNANJE U REVIDIRANOJ TAKSONOMIJI Ova anomalija uklonjena je u revidiranoj taksonomiji tako da dva aspekta, imenički i glagolski, tvore zasebne dimenzije. Imenica daje osnovu za dimenziju znanja, a glagol tvori osnovu za kognitivni proces. Dakle, tzv. taksonomska tablica kognitivno područje definira u dvjema dimenzijama: u vertikalnoj kao znanje i u horizontalnoj u šest kategorija kao kognitivni, spoznajni proces.

Dakle, dimenzija znanja čini vertikalnu os i izražava se imenicom, dok dimenzija kognitivnih procesa čini horizontalnu os tablice i izražava se glagolom (vidi tablicu koja slijedi). Međusobni presjeci znanja i kognitivnih procesa nalaze se u ćelijama (vidi tablicu).

TAKSONOMSKA TABLICA Dimenzija kognitivnih procesa u šest kategorija Dimenzija znanja i njezine kategorije A. Činjenično B. Konceptualno C. Proceduralno D. Metakognitivno 1. Zapamti 2. Objasni 3. Primijeni 4. Analiziraj 5. Vrednuj 6. Kreiraj

REVIZIJA DIMENZIJA ZNANJA dimenzija znanja sadrži 4 umjesto 3 kategorije. Tri od njih uključuju suštinu potkategorija znanja u izvornoj taksonomiji. Četvrta nova kategorija METAKOGNITIVNO ZNANJE pruža saznanja koja nisu bila poznata u vrijeme nastanka izvorne taksonomije. Metakognitivno znanje uključuje znanje o metodama učenja i spoznaji općenito kao i svijest i znanje o spoznaji pojedinca.

REVIZIJA DIMENZIJE SPOZNAJNOG (KOGNITIVNOG) PROCESA Izvorni broj kategorija, šest, je zadržan, ali s važnim promjenama: a. Tri kategorije promijenile su nazive. b. Redoslijed dviju kategorija je promijenjen. c. Svi nazivi zadržanih kategorija stavljeni su u glagolski oblik kako bi odgovarale načinu kako se upotrebljavaju u ciljevima. Vidi taksonomsku tablicu na sljedećem slajdu.

TAKSONOMSKA TABLICA Šest kategorija kognitivnih procesa Dimenzija 1. znanja i Zapamti njezine pot -kategorije A. Činjenično B. Konceptualno C. Proceduralno D. Metakognitivno 2. Objasni 3. Primijeni 4. Analiziraj 5. Vrednuj 6. Kreiraj

U izvornoj taksonomiji kategorije su bile raspoređene u kumulativnom hijerarhijskom okviru; postizanje sljedeće složenije vještine ili sposobnosti tražilo je svladavanje prethodne kategorije. U revidiranoj taksonomiji kategorije su složene u hijerarhijsku strukturu - 6 kategorija kognitivnog procesa razlikuju se po složenosti (zapamćivanje manje složeno nego razumijevanje, koje je opet manje složeno nego primjena itd. ). Kognitivni proces nije više nužno kumulativan.

DIMENZIJA ZNANJA I NJEZINE KATEGORIJE U NASTAVI POVIJESTI 1. ČINJENIČNO ZNANJE: a. poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba te b. razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova (npr. apsolutizam, demokracija, diktatura i sl. ).

2. KONCEPTUALNO ZNANJE Uključuje pet tzv. tehničkih koncepata: - kronologija - uzročno-posljedični odnosi - kontinuitet i promjena - uporaba povijesnih izvora - empatijsko razumijevanje

3. PROCEDURALNO ZNANJE (kako nešto učiniti) Podrazumijeva poznavanje: - metoda prikupljanja podataka metoda sređivanja i obrade podataka interpretacije podataka metoda pisanja rada Npr. kako ostvariti maleno istraživanje u nastavi povijesti: da bi ostvario istraživanje, učenik mora poznavati navedene metode i postupke, odnosno određenu proceduru.

4. METAKOGNITIVNO ZNANJE (znanje kako učiti) 1. opće metode koje se mogu upotrijebiti za različite zadatke, 2. uvjeti pod kojima se te metode mogu upotrebljavati, 3. doseg unutar kojega je određena metoda efikasna, 4. poznavanje samoga sebe odnosno svojih mogućnosti.

Dakle, svaki ishod učenja treba biti predstavljen u dvjema dimenzijama, npr. : Učenici bi trebali: Zapamtiti posebne dijelove Napoleonovog Građanskog zakonika (činjenično znanje na razini zapamćivanja) – ISHOD 1. Objasniti posljedice Zakonika za različite društvene slojeve (konceptualno znanje na razini shvaćanja – objasniti) – ISHOD 2. Izabrati društveni sloj i napisati uvjerljiv komentar o njegovom mjestu u zakonu (konceptualno znanje na razini kreacije – kreirati) – ISHOD 3. (Pogledaj ishode u taksonomskoj tablici koja slijedi. )

ISHODI U TAKSONOMSKOJ TABLICI Šest kategorija kognitivnih procesa Dimenzija znanja i njezine pot -kategorije 1. Zapamti A. Činjenično ISHOD 1. B. Konceptualno C. Proceduralno D. Metakognitivno 2. Objasni ISHOD 2. 3. Primijeni 4. Analiziraj 5. Vrednuj 6. Kreiraj ISHOD 3.

ZAKLJUČAK Taksonomsku tablicu treba koristiti pri određivanju ishoda učenja u nastavnoj jedinici, nastavnoj temi i nastavnoj cjelini. Taksonomska tablica pruža jasnu i sažetu vizualnu prezentaciju određene nastavne jedinice, nastavne teme i nastavne cjeline.

Jednom kompletirani upisi u taksonomsku tablicu mogu se upotrijebiti za ispitivanje usklađenosti predmetnih kurikuluma i realizirane nastave. Na temelju kompletiranih taksonomskih tablica učitelji/nastavnici/profesori mogu odlučiti gdje i kako poboljšati svoje planiranje kurikuluma i realizaciju nastave.

LITERATURA: L. W. Anderson, D. R. Krathwohl i suradnici, A Taxonomy for Learning, Teaching, and Assessing; A Revision of Bloom’s Taxonomy of Educational Objectives, 2001.