PSIHOLOGIJA Nastava psihologije 1 sat tjedno 2 i

PSIHOLOGIJA

Nastava psihologije 1 sat tjedno, 2. i 3. razred Nastavna sredstva: Bratko, D. (2002). Udžbenik psihologije za gimnazije. Zagreb: Profil PPT Skripta Izvori s interneta (po preporuci nastavnika) Očekivanja od učenika: Vlastite bilješke u bilježnici Izvršavanje (pismenih) zadataka na satu i kod kuće Potruditi se (i kad ne ide baš lako)

1. nastavna cjelina PSIHOLOGIJA KAO ZNANOST

Uvod u psihologiju kao znanost Kao ciljeve ove teme postavit ćemo: Nabrojati i dati primjer uvjeta i učinaka psihičkih procesa (fizikalnih, bioloških i socijalnih) Naučiti definirati psihologiju i razumjeti dijelove definicije Razumjeti pojam psihičkih procesa i imenovati ih Shvatiti znanstveni pristup psihološkim fenomenima Navesti i kratko opisati 2 neočekivana rezultata istraživanja Naučiti i razumjeti zadaće psihologije Naučiti povijesni razvoj psihologije Naučiti poznate znanstvenike s početka psihologije kao znanosti i područje koje su istraživali

Zadatak 1: Zamisli da si novinar koji piše članak o psihologiji čitateljima koji nikada nisu čuli za nju. (Potrudi se što bolje možeš, iako - ne očekuje se savršena točnost ) Ključna pitanja: Što? Tko? Zašto? Čemu to? Gdje?

Što je to psihologija? Što od napisanog u članku pripada psihologiji? ? ? PSIHologij. A ? ? Mozak, mišljenje, logika, emocije, um, psihički problemi, opažanje, ? intervju, kauč, projektivni savjetovanje, testovi, slobodne asocijacije…Freud,

Psihologija. . Čitanje misli? Predviđanje budućnosti? Mistično. . Začudno? ? ? Ma neeeee. . .

nego. . . 1 znanost o psihičkim 2 3 procesima i ponašanju ljudi (Doslovni prijevod grčke riječi psyche (dah, duša) + logos (ali ne i definicija psihologije!) bio bi Znanost o duši)

Psihički procesi i ponašanje imaju: svoje uvjete (koji utječu na njihovo javljanje) svoje učinke (posljedice koje izazivaju) Uvjeti i učinci mogu biti: Fizikalni Biološki Socijalni Npr. emocija ljutnje/agresivno ponašanje

Rastavimo definiciju. . . 1. Znanost da bi nešto bilo znanost, mora imati: v predmet koji proučava v znanstvene metode kojima dolazi do saznanja, spoznaja, tj. dokaza o svom predmetu (a primjena metoda u suprotnosti je intuitivnom nagađanju, spekuliranju, vjerovanju, uzimanju pretpostavki za istine)

Rastavimo definiciju. . . 1. Znanost mora biti: • objektivna • mjerljiva, zatim: • spoznaje temeljiti na rezultatima znanstvenih istraživanja (dokazima) • imati mogućnost provjere rezultata

Znanost vs. laičko shvaćanje Opaženo

Znanost vs. laičko shvaćanje Opaženo Pretpostavka (ranije iskustvo, informacije od strane drugih)

Znanost vs. laičko shvaćanje Opaženo Pretpostavka (ranije iskustvo, informacije od strane drugih) Prihvaćanje kao istine

Znanost vs. laičko shvaćanje Opaženo Pretpostavka (ranije iskustvo, informacije od strane drugih) Provjera pomoću metoda Opažanje, eksperiment Prihvaćanje kao istine

U znanosti su neki rezultati istraživanja neočekivani i suprotni logici n Npr. odnos vanjske nagrade i unutarnje motivacije – istr. na djeci koja su voljela crtati) n Neke pojave niti ne bismo otkrili bez znanstvenog pristupa – npr. centar za emocije) Pročitajte tekst na str. 15 u žutom okviru!

Rastavimo definiciju. . . 2. Psihički procesi vunutarnji, subjektivni procesi vpojedincu se očituju kao vlastito doživljavanje vnisu direktno vidljivi, tek u ponašanju ili snimkama aktivnosti mozga (EEG, CT, PET) postaju opipljivi/vidljivi i mjerljivi v odvijaju se putem aktivnosti mozga v to su: • Kognitivni ili spoznajni - percepcija, pažnja, učenje, pamćenje, mišljenje, inteligencija. . . • Konativni ili voljni: emocije, motivacija

Rastavimo definiciju. . . 3. Ponašanje v aktivnosti, radnje, reakcije – izraz lica, pokreti v vidljivo drugima, može se opažati i mjeriti v. U početku znanstvene psihologije se smatralo da bi jedino ponašanje trebalo biti predmetom bavljenja psihologije kao znanosti, jer je mjerljivo i objektivnije nego psihički procesi

Psihički procesi dovode do ponašanja opažanjem ponašanja možemo zaključivati o procesima unutar nas *ali, nemaju uvijek psihički procesi vanjski znak u ponašanju

Psihički procesi i ponašanje su povezani jedno utječe na drugo!!! Ponašanje Psihički procesi

Zadaća psihologije OPISATI –> OBJASNITI –> PREDVIDJETI -> MIJENJATI / PRIMIJENITI /SPRIJEČITI ponašanje i psihičke procese ljudi Tj. otkriti zakonitosti ljudskog ponašanja za dobrobit čovječanstva - pr: nasilno ponašanje

POVIJESNI RAZVOJ PSIHOLOGIJE 1. PREDZNANSTVENO RAZDOBLJE U okviru antičke filozofije predmet postoji, ali nema znanstvenih metoda (nego: promišljanje, rasprave…) = pogrešni zaključci! (-) Aristotel – pogrešno smatra da mozak samo hladi krv odbacuju se mistična i prihvaćaju razumska objašnjenja ponašanja ljudi (+) 17. st – Descartes – dualizam – otvara mjesto psihologiji!

2. ZNANSTVENO RAZDOBLJE u 19 st. postaje zasebna znanost Wilhelm Wundt 1879. g u Leibzigu otvara prvi laboratorij za eksperimetalnu psihologiju Tako je postala znanost dobivši metode (po uzoru na prirodne znanosti – EKSPERIMENT!) mlada znanost s dugom prošlosti 1920. Ramiro Bujas – laboratorij za eksp. psih. u Zg!

Ostali značajni psiholozi: Galton – 1883. – prvo sustavno mjerenje individualnih razlika u sposobnostima Ebbinghaus – 1885. – prvi eksperimenti pamćenja Binet i Simon – 1905. – prva ljestvica za mjerenje inteligencije (IQ) Pavlov – 1906. – otkriće uvjetovanog refleksa (klasičnog uvjetovanja)

Jesi li ostvario/la ciljeve? ? ? Nabrojati i dati primjer uvjeta i učinaka psihičkih procesa (fizikalnih, bioloških i socijalnih) Naučiti definirati psihologiju i razumjeti dijelove definicije Razumjeti pojam psihičkih procesa i imenovati ih Shvatiti znanstveni pristup psihološkim fenomenima Navesti i kratko opisati 2 neočekivana rezultata istraživanja Naučiti i razumjeti zadaće psihologije Naučiti povijesni razvoj psihologije Naučiti poznate znanstvenike s početka psihologije kao znanosti i područje koje su istraživali

Provjeri jesi li izvršio/la sve zadatke i nalaze se u tvojoj bilježnici? : Očekivanja od predmeta, sebe i profesora “Članak” o psihologiji Cjelovite bilješke sa sata ili iz prezentacije