Nastava povijesti usmjerena prema kompetencijama i ishodima uenja

Nastava povijesti usmjerena prema kompetencijama i ishodima učenja

Uvođenjem novog Nastavnog plana i programa za osnovne škole 2006. godine i Nacionalnog okvirnog kurikuluma 2010. godine dolazi do konceptualne promjene programiranja nastavnog rada. Ta promjena odnosi se na usmjerenost poučavanja na učenika i obrazovna postignuća, odnosno ishode učenja. Sadržaji sada dolaze u drugi plan. Na prvome mjestu su sada ciljevi i ishodi učenja usmjereni na stjecanje kompetencija učenika, prema kojima se određuju sadržaji nastavnog rada.

Kompetencija je skup znanja vještina, sposobnosti i stavova. U nastavi povijesti su to kompetencije koje se odnose na kognitivno područje (pamćenje, razumijevanje, primjenjivanje, analiziranje, evaluiranje i kreativnost) kao i usmene i pismene komunikacijske kompetencije, razvijanje kreativnosti, radnih navika i samopouzdanja kod učenika.

Ishodi su usmjereni na učenike i njihove aktivnosti i zato se uvijek iskazuju aktivnim glagolima koji izražavaju učeničku aktivnost. Suvremena nastava s pitanja što i kako, radi nastavnik prelazi na pitanje kako uči i što radi učenik.

Ishodi učenja su jasno iskazane tvrdnje napisane od strane učitelja o tome što se od učenika očekuje da zna, razumije i/ili da je sposoban pokazati nakon završetka procesa učenja.

Pri sastavljanju ishoda treba uključiti tri procesa: pisanje, kritički osvrt i provjeru. -deset bitnih koraka-pravila: 1) opisati ishode učenja, 2) opisati kako će se očekivani ishodi moći mjeriti, 3) provjeriti fokusiranost učenja i rezultata, 4) provjeriti jesu li detaljno i jasno napisani, 5) provjeriti razliku između procesa učenja i rezultata, 6) pojasniti nejasne ishode, 7) ograničiti broj definiranih ishoda (najviše 5 -8 ishoda po nastavnoj jedinici), 8) provjeriti provedivost, 9) procijeniti opterećenje učenika i 10) provjeriti usklađenost ishoda s drugim predmetima.

Npr. učenici će pomoću radnih materijala i udžbenika nabrojati četiri osnovna srednjovjekovna staleža učenici će svojim riječima objasniti pojmove: tropoljna zemljoradnja, dvorac, vitez, patriciji, pučani, ceh, gilda, sveučilište, romanika, gotika učenici će pomoću udžbenika, radnog materijala i skupnih prezentacija usporediti značajke romaničkih i gotičkih crkava navodeći najmanje dva elementa učenici će pomoću udžbenika i radnih materijala izraditi skupni plakat o svojoj temi

Vještine: - vježbati suradnički rad u timu - vježbati opisivanje slika - vježbati izradu umnih mapa - vježbati prezentacijske vještine - vježbati tumačenje povijesnih izvora Zauzimanje stajališta: Učenici će: - ocijeniti položaj i način života pojedinih staleža i društvenih skupina - razvijati osjećaj za lijepo analizom umjetničkih djela srednjovjekovlja - zauzeti stav o praznovjerjima

• – Bloom i suradnici u razdoblju od 1956. do 1964. definirali su tri osnovna područja ili domene odgojno-obrazovnih aktivnosti: kognitivnu domenu (znanje i sposobnosti) – afektivnu domenu (vrijednosti i stavovi) i – psihomotoričku domenu (vještine).

Bloomova taksonomija je glavni okvir za klasifikaciju izjava o tome što mi očekujemo od učenika da će oni znati, razumjeti, moći napraviti i kakve stavove zauzeti nakon završenog procesa poučavanja i učenja. Izvorna taksonomija objavljena je 1956. Revidirana taksonomija objavljena je 2001. godine

dimenzija znanja sadrži 4 umjesto 3 kategorije. Četvrta nova kategorija METAKOGNITIVNO ZNANJE pruža saznanja koja nisu bila poznata u vrijeme nastanka izvorne taksonomije. Metakognitivno znanje uključuje znanje o metodama učenja i spoznaji općenito kao i svijest i znanje o spoznaji pojedinca.

U izvornoj taksonomiji kategorije su bile raspoređene u kumulativnom hijerarhijskom okviru; postizanje sljedeće složenije vještine ili sposobnosti tražilo je svladavanje prethodne kategorije. U revidiranoj taksonomiji kategorije su složene u hijerarhijsku strukturu - 6 kategorija kognitivnog procesa razlikuju se po složenosti (zapamćivanje manje složeno nego razumijevanje, koje je opet manje složeno nego primjena itd. ). Kognitivni proces nije više nužno kumulativan.

DIMENZIJA ZNANJA I NJEZINE KATEGORIJE U NASTAVI POVIJESTI 1. ČINJENIČNO ZNANJE: a. poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba te b. razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova (npr. apsolutizam, demokracija, diktatura i sl. ).

2. KONCEPTUALNO ZNANJE (proučavamo odnose među temeljnim elementima unutar neke veće strukture koja im omogućava da funkcioniraju kao cjelina) Uključuje pet tzv. tehničkih koncepata: - kronologija - uzročno-posljedični odnosi - kontinuitet i promjena - uporaba povijesnih izvora - empatijsko razumijevanje

3. PROCEDURALNO ZNANJE (kako nešto učiniti) Podrazumijeva poznavanje: - metoda prikupljanja podataka - metoda sređivanja i obrade podataka - interpretacije podataka - metoda pisanja rada Npr. kako ostvariti maleno istraživanje u nastavi povijesti: da bi ostvario istraživanje, učenik mora poznavati navedene metode i postupke, odnosno određenu proceduru.

4. METAKOGNITIVNO ZNANJE (znanje kako učiti) 1. 2. 3. 4. opće metode koje se mogu upotrijebiti za različite zadatke, uvjeti pod kojima se te metode mogu upotrebljavati, doseg unutar kojega je određena metoda efikasna, poznavanje samoga sebe odnosno svojih mogućnosti.

Kognitivno područje poznaje 6 razina kognitivnih procesa koji se izražaju tzv. aktivnim glagolima. 1. ZAPAMTI 2. OBJASNI 3. PRIMIJENI 4. ANALIZIRAJ 5. VREDNUJ 6. STVARAJ

Aktivni glagoli za svaku razinu

ZAPAMTI (1. RAZINA) (povlačenje podataka iz memorije) Prepoznaj Ponovi Izdvoji Prisjeti se Načini popis Definiraj Imenuj Poredaj Poveži Izreci definiciju

OBJASNI (2. RAZINA) (razumijevanje onoga što je naučeno) Objasni svojim Interpretiraj Identificiraj Klasificiraj Izvijesti Pokaži Preoblikuj Razlikuj Sažmi Usporedi riječima

PRIMIJENI (3. RAZINA) ( upotreba koncepata za rješavanje problema) Demonstriraj Ilustriraj Interpretiraj Izračunaj Pokaži Poveži Predvidi Izvedi Prikupi Prilagodi Primijeni zakon Načini skicu, grafikon i sl. Dramatiziraj Intervjuiraj

ANALIZIRAJ (4. RAZINA) (raščlanjivanje na sastavne dijelove) Analiziraj Identificiraj motive, uzroke i sl. Izdvoji Kategoriziraj Komentiraj Nacrtaj umnu mapu Napravi dijagram Raščlani Razluči Poredaj Usporedi Suprotstavi Napravi mapu, graf i sl. Ustanovi sličnost/razliku Skiciraj Poredaj po važnosti

VREDNUJ (5. RAZINA) (ocjena vrijednosti nečega/nekoga prema unutrašnjim ili vanjskim kriterijima) Argumentiraj Izaberi svoje mišljenje opciju Kritički prosudi Obrani stav Ocijeni Opravdaj Podrži argumentima Predvidi moguće posljedice Preispitaj činjenice ili stav Rangiraj Procijeni sam sebe i svoj rad ili stav

STVARAJ (6. RAZINA) (kreiranje nečeg novog) Načini Klasificiraj (na novi način) Konstruiraj Napiši scenarij, esej, izvještaj i sl. Planiraj Postavi hipotezu Preuredi Razvij Skladaj Napiši pjesmu Uredi školski list i sl. Vodi raspravu i sl. Zaključi Dizajniraj Organiziraj

svaki ishod učenja treba biti predstavljen u dvjema dimenzijama, npr. : Učenici bi trebali: Zapamtiti posebne dijelove Napoleonovog Građanskog zakonika (činjenično znanje na razini zapamćivanja) – ISHOD 1. Objasniti posljedice Zakonika za različite društvene slojeve (konceptualno znanje na razini shvaćanja – objasniti) – ISHOD 2. Izabrati društveni sloj i napisati uvjerljiv komentar o njegovom mjestu u zakonu (konceptualno znanje na razini kreacije – kreirati) – ISHOD 3.

ISHODI U TAKSONOMSKOJ TABLICI Šest kategorija kognitivnih procesa Dimenzija znanja i njezine pot -kategorije 1. Zapamti A. Činjenično ISHOD 1. B. Konceptualno C. Proceduralno D. Metakognitivno 2. Objasni ISHOD 2. 3. Primijeni 4. Analiziraj 5. Vrednuj 6. Kreiraj ISHOD 3.

Taksonomsku tablicu treba koristiti pri određivanju ishoda učenja u nastavnoj jedinici, nastavnoj temi i nastavnoj cjelini. Taksonomska tablica pruža jasnu i sažetu vizualnu prezentaciju određene nastavne jedinice, nastavne teme i nastavne cjeline.

LITERATURA: Nacionalni okvirni kurikulum Mr. sc. Marijana Marinović: Nastava povijesti usmjerena prema ishodima učenja Mr. sc. Marijana Marinović: Kako oblikovati ishode učenja počevši od kraja Daniela Jugo-Superina: Pisana priprema za izvođenje nastavnog sata u osnovnoj školi