Izvori nabave i politika koliina Sveuilite u Zagrebu
Izvori nabave i politika količina Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet Doc. dr. sc. Ivan Kovač
Korištenje mogućnosti sniženja troškova materijala, kao i opskrba uz što niže zalihe i rizike, pretpostavka je uspjeha poduzeća u suvremenim uvjetima. Ako se ne koriste mogućnosti sniženja troškova onda nastaju oportunitetni troškovi, a nesigurnost i problemi normalne opskrbe dovode do povećanih troškova zbog potrebe držanja većih sigurnosnih zaliha.
Nabava utječa na dobit, konkurentnost, likvidnost i bilancu poduzeća. Posebno je važno nabavu promatrati kroz značenje izvora vrijednih informacija o postojećim i potencijalnim dobavljačima, o novim proizvodima, uslugama i tehnologijama, o promjenama cijena, o trendovima na tžištu nabave…
IZVORI NABAVE mjesto (lokacija) sa koje se nabavlja Interni izvori Eksterni izvori Lokalni regionalni nacionalni internacionalni
Politika nabave sastavni i značajni element politike poduzeća predstavlja skup zamisli i stavova na temelju kojih se određuju ciljevi poslovanja te izabiru putovi, način, sredstva i mjere za njihovo učinkovito i racionalno ostvarenje Koncepcija nabave predstavlja zamisli načina realizacije politike nabave (postavljaju se kriteriji ponašanja u računovodstvu o osoblju nabave u rješavanju zadataka) predstavlja misaonu podlogu poslovnih odluka u svezi s izborom dobavljača, odnosa s dobavljačima, smanjenja rizika nabave, vlastite proizvodnje ili nabave, recipročnih poslova nabave, vertikalne i horizontalne kooperacije, naručivanja robe i sl.
Filozofija nabave izražava se općim stavovima o djelatnosti i potrebnom ponašanju nabave, kojih se valja pridržavati i o kojima je potrebno stalno voditi brigu u poslovanju i radu nabave npr. nabava mora svojim aktivnostima omogućiti ostvarenje ciljeva poduzeća na što ekonomičniji način, a da se pritom ne zanemari sigurnost odvijanja procesa reprodukcije u poslovanju s dobavljačima valja težiti uspostavljanju konkurentskih partnerstava, ali je potrebno uzeti u obzir i načela korektnih konkurentksih odnosa i koristiti ih u procesima razmjene
Strategija nabave ciljevi nabave mogu se postići korištenjem različitih strategija nabave i unutar njih odgovarajućeg skupa mjera kao što su npr. izbor najpovoljnije ponude, nabava u ekonomičnim količinama…(pri izboru putova, sredstava i pravila ostvarenja ciljeva): 1. napraviti što više alternative, da bi se mogle spoznati mogućnosti i rizici prilikom promjene strategije 2. istražiti djelovanje u obzir uzetih strategija na troškove i rizike kao i obrazložiti uvjete za realizaciju 3. svoriti i vrednovati prihvatljive kombinacije strategija iz pojedinačnih strategija, na temelju varijabilnih instrumenata nabave (cijena, količina, kakvoća…)
INSTRUMENTI POLITIKE NABAVE • Varijable s područja nabave koje utječu na ostvarivanje ciljeva nabave 1. Politika količina 2. Politika kakvoće 3. Politika nabavnih cijena i plaćanja 4. Politika izvora nabave i odnosa s dobavljačima
POLITIKA KOLIČINA • Povezana s rokovima isporuke, politikom skladištenja i zaliha te s politikom cijena • Potrebno je voditi računa o ekonomičnosti nabave – mogućnostima sniženja troškova nabave, dopreme, sladištenja i zaliha • Količina se promatra kao tržišna varijabla, koju valja fleksibilno oblikovati
• U politici količina znajačnu ulogu ima i sigurnost opskrbe • Ekonomičnost i sigurnost su dva suprotna načela – porast raspoložive količine proizvoda ili predmeta nabavljanja na zalihi povećava sigurnost, ali smanjuje ekonomičnost tražiti način kako ih zadovoljiti na najpovoljniji način, tj. optimalno rješenje Utjecaj varijable “količina” na stupanj sigurnosti i ekonomičnosti opskrbe Stupanj sigurnosti i ekonomičnosti opskrbe sigurnost ekonomičnost Optimalna količina Količina
• Usklađivanje zahtjeva sigurnosti i ekonomičnosti temelj je politike količina nabave, zaliha, odnosa između količina vlastite proizvodnje i nabave, odnosa investicija i zakupa ili najma, odnosno leasinga te horizontalne i vertikalne kooperacije u nabavi • O politici količina tzv. sekundarne nabave ovise odluke o prikupljanju i reciklaži otpadaka i nepotrebnog materijala • Ukupna količina nabave (KN) svakog pojednog predmeta rada određuje se tako da se od plana potrebnih predmeta rada na početku godine (PK) oduzmu postojeće zalihe (početne zalihe ZP) i dodaju završne zalihe (ZZ) koje su potebne za kontinuirano odvijanje procesa reprodukcije u novom planskom razdoblju
Materijalna bilanca KN = PK – ZP + ZZ • na temelju utvrđene ukupne količine nabave planiraju se troškovi nabave, dopreme, skladištenja i zaliha • S obzirom da troškovi nabave i dopreme padaju po jedinici s porastom količine nabave, matematički se traži točka optimuma, u kojoj su ukupni troškovi najmanji po jedinici količine
• Zalihe moraju omogućiti kontinuirano odvijanje procesa reprodukcije • Utvrđuju se normative standardnih i minimalnih zaliha, a nužno je i osigurati ekonomičnost zaliha • Prekonormne zalihe i nekurentne zalihe predstavljaju višak materijala za planirane potrebe • Nedostatne zalihe ne mogu pokriti planirane potrebe
Prije donošenja odluke o količini nabave potrebno je ispitati: Ø Kolebanja potreba materijala u tijeku planskog razdoblja mate Ø Je li razdoblje nabavljanja konstatno i kako utječe na optimalnu količinu nabave Ø Jesu li nabave cijene po jedinici fiskne ili se razlikuju zbog popusta i dodataka na različite količine nabave Ø Jesu li troškovi dopreme fiksni po jedinici predmeta nabave ili se razlikuju za različite količine dopreme Ø Jesu li troškovi naručivanja po jednoj narudžbi fiksni fiks ili rastu proporcionalno s brojem narudžaba
Ø Rastu li troškovi skladištenja i zaliha proporcionalno s porastom količina Ø Je li minimalna količina isporuke dobavljača ograničavajući čimbenik nabave u optimalnim količinama Ø Raspolaže li nabava s dovoljno obrtnih sredstava za plaćanje ispruka u optimalnim količinama Ø Raspolaže li nabava odgovarajućim skladištem s dovoljno kapaciteta da bi mogla nabavljati predmete rada određenih svojstava u optimalnim količinama Ø Mogu li se kooperacijom u nabavljanju i skladištenju stvoriti uvjeti za nabavu u optimalnim količinama
Na povećanje optimalne količine nabave utječe: utječe sniženje nabavne cijene dobivanjem raznih popusta popu sniženje troškova skladištenja i zaliha rast troškova naručivanja i dopreme povećanje ukupnih potreba U slučaju da rastu nabavne cijene, troškovi skladištenja i zaliha, kao i u slučaju smanjenjaj ukupnih potreba te troškova dopreme, optimalne će količine nabave biti manje
POLITIKA ODNOSA KOLIČINA VLASTITE PROIZVODNJE I NABAVE • Količina vlastite proizvodnje povećava se u korist “glavnih proizvoda”, a smanjuje za proizvode i usluge za koje poduzeće ne raspolaže specifičnom opremom, tehnologijom, specijaliziranim kadrovima i dr. • Odluke valja stalno preispitivati i prilagođavati tržišnoj situaciji te mogućnostima racionalnog korištenja vlastitih kapaciteta i kapaciteta dobavljača, da se osigura najpovoljniji odnos količine i asortimana između vlastite proizvodnje i nabave
• “proizvoditi ili nabaviti”? ? ? osim usporedbe troškova za potrebe odlučivanja, odlučivanja valja usporediti i ocijeniti i ostale čimbenike koju su značajni za prednosti i nedostatke alternativnih odluka • Na temelju ispitivanja određuje se za pojedine vrste potrebnih materijala, dijelova, sklopova i usluga u kojoj će se mjeri raditi u vlastitoj režiji, a što će se nabavljati • U politici količina vlastite proizvodnje i nabave valja voditi računa o potrebi kratkoročnog angažiranja dobavljača u slučaju da se u vlastitoj proizvodnji javljaju uska grla, a zbog tržišne situacije valja realizirati povećani opseg proizvodnje
KOOPERACIJA U NABAVI KAO SREDSTVO POLITIKE KOLIČINA (kooperacija = zajedničko djelovanje dvaju ili više poduzeća u cijelosti ili pak njihovih pojedinih funkcija radi rješavanja istovrsnih zadataka ili radi rješavanja zajedničkih problema) Vertikalna horizontalna
1. Vertikalna kooperacija • S dobavljačima značajnijih predmeta rada uspostavlja se partnerstvo te se nabavlja iz jednog izvora u većim količinama • Povezuju se sredstva, tehnologija i know-how te usklađuje lanac stvaranja vrijednosti • Postižu se znatno niži troškovi zbog racionalizacije u razvoju i plasmanu proizvoda te usklađenosti proizvodnje dobavljača s potrebama kupca
• U provedbi vertikalne kooperacije mora se računait s različitim rizicima istražiti rizike, troškove i prednosti za jednu i drugu stranu te ugovorno odrediti tko i u kojem opsegu snosi rizike neuspjeha i kako se dijele troškovi • Potreba za uspostavljanjem vertikalne kooperacije povećava se kod nabave tehnički zahtjevnijih materijala, sklopova i komplenih komponenata u situaciji globalizacije tržišta, procesne organizacije poduzeća, specijalizacije poduzeća za ono što mogu napraviti
Vertikalna kooperacija s dobavljačima može se raščlaniti na suradnju u: q. Istraživanju i razvoju proizvoda q. Razmjeni materijala q. Razmjeni informacija q. Oblikovanju sustava cijena q. Oblikovanju sustava opskrbe q. Oblikovanju sustava komunikacija q. Oblikovanju ugovora o partnerstvu
2. Horizontalna kooperacija • Organizirano zajedničko obavljanje pojedinih funkcija ili zadataka nabave ili da neku od funkcija, odnosno konkretne zadatke, preuzme u cijelosti ili djelomično jedan od partnera u kooperaciji za potrebe drugih partnera • Partneri u kooperaciji objedine potrebne količine te preko svog predstavnika, koji dobije mandat za nabavu, ili korištenjem nekog drugog organizacijskog rješenja, traže ponude i izabiru najpovoljnijeg dobavljača, s kojim sklopi okvirni ugovor zatim partneri u kooperaciji izravno od njega naručuju robe za svoje potrebe
Odnosi nabave i dobavljača u uvjetima klasične nabave i horizontalne kooperacije Klasični odnosi kooperacije Odnosi sudionika u nabavi i dobavljača Nabava Dobavljač N 1 D 1 N 2 D 2 N 3 N 4 D 3 D 4 D 5 N 2 N 3 N 4 D 2 D 3 D 4 D 5
• Ujedinjavanjem potreba dobiju se količine koje su u pravilu toliko atraktivne dobavljačima da pristaju na povoljnije uvjete isporuke i na nižu razinu cijena roba i usluga davanjem raznih popusta U horizontalnu kooperaciju u nabavi ulazi se ako je na taj način moguće: ü Sniziti nabavne cijene i postići bolje uvjete isporuke roba koje se nabavljaju zajednički (veća tržišna moć u odnosu na dobavljače) ü Postići veću pouzdanost isporuka i sigurnost opskrbe ü Provoditi benchmarking u krugu sudionika u kooperaciji
üProvoditi koordinaciju nabavnih aktivnosti partnera i na taj način koristiti raspoloživi know-how na različitim mjestima üPostići bolju preglednost tržišta nabave üStvoriti uvjete za uspostavljanje vetrtikalne nabave üSniziti troškove nabave i poboljšati izobrazbu kadrova nabave
Nedostaci horizontalne kooperacije : v. Povećavanje ukupnog opsega posla radi pripreme i odvijanja kooperacije v. Potreba za koordinacijom rada službe nabave, partnera u kooperaciji, što izaziva dodatni rad i troškove, koji mogu ugroziti efekte kooperacije v. Otkrivanje poslovnih tajni u svezi s količinama, cijenama, svojstvima i vrstama specifičnih materijala v. Gubljenje nekih izravnih veza s dobavljačima pa valja ocijeniti što je najvažnije: povoljnija opskrba ili suradnja s tim dobavljačima v. Teškoće u podjeli troškova kooperacije
Prednosti horizontalne kooperacije: v. Prema opsegu i vrijednosti sklapaju značajnije ugovore v. Isporuke u većim količinama v. Smanjenje administrativnog rada v. Dobivanje informacija o budućim potrebama i o trendu potreba procijenjenom od kupaca, što služi kao podloga za plan investicija, plan iskorištenja kapaciteta, financijski plan… plan v. Skraćenje vremena protoka roba v. Mogućnost veće normizacije i tipizacije proizvoda v. Dugoročna poslovna suradnja
Četiri područja kooperacije u nabavi: 1. Istraživanje tržišta nabave 2. Nabava u užem smislu (nabavljanje – kupnja) 3. Kontrola kakvoće premeta rada 4. Skladištenje
HORIZONTALNA KOOPERACIJA U ISTRAŽIVANJU TRŽIŠTA NABAVE • Da bi mogli kooperirati na zadatcima istraživanja tržišta nabave, partneri moraju organizirati istraživanje tržišta koje može preuzeti određene zadatke iz zajedničkog programa istraživanja i formulirati zadatke svim referentima • Da bi se mogli formulirati i podijeliti zadatci istraživanja tržišta nabave, nabave mora se prvo ustanoviti koje su informacije potrebne o dobavljačima i o sredstvima za proizvodnju te kako istražuju tržišta nabave potencijalni partneri u istraživanju
• Ako ni jedan od potencijalnih partnera ne provodi sustavno istraživanje tržišta nabave, onda je prvo potrebno organizirati način rada na istraživanju tržišta nabave • Ako se istraživanje provodi sustavno, onda odgovara način podjele zadataka koji omogućuje racionalniji pristup pojedinim informacijama, bolje rezultate istraživanja, bolje korištenje kadrova i niže troškove
HORIZONTALNA KOOPERACIJA U NABAVLJANJU • Ujedinjavanjem količina za potrebe više partnera u nabavi može se zadovoljiti i različita dinamika potreba pojedinih partnera tako da se ugovore vremenski i količinski odgovarajuće isporuke • Kooperacija u nabavljanju moguća je za sve predmete rada koji se troše u većim ili manjim količinama kod pojedinih partnera • Organizacijski oblici kooperacije u nabavjanju mogu biti različiti: može se jednokratno zajednički nabaviti određena sredstva za proizvodnju, može se organizirati zajedničko nabavljanje određenih predmeta rada za određeno razdoblje, a mogu se određeni zadaci nabave delegirati i nekoj specijaliziranoj organizaciji
HORIZONTALNA KOOPERACIJA U KONTROLI KAKVOĆE Odluka o kooperaciji u kontroli kakvoće donosi se: Ø Ako su potrebni skupi uređaji i oprema za kontrolu kakvoće, čiji se kapacitet zbog malih količina predmeta rada nedovoljno koristi Ø Ako su potrebni stučnjaci koji nemaju dovoljno posla za puno radno vrijeme Ø Ako se povremeno nabavljaju predmeti rada čija kontrola kakvoće zahtjeva posebnu opremu i kadrove Ø Ako se razvija novi proizvod u koji se ugrađuju materijali, koji moraju imati određena svojstva
• Organizacijski oblici kooperacije u kontroli kakvoće predmeta rada mogu biti različiti • Dva ili više partnera mogu zajednički opremiti laboratorij i sudjelovati u snošenju troškova njegova rada prema dogovoru • Svaki od partnera može se specijalizirati za određenu vrstu kontrole kakvoće i takvu kontrolu predmeta rada provoditi na druge partnere
HORIZONTALNA KOOPERACIJA U SKLADIŠTENJU Kooperacija u skladištenju može se prakticirati u sljedećim oblicima: § Organizacije, koje imaju slobodnih skladišnih kapaciteta, skladište robu partnerima iz susjedstva § Svaka organizacija specijalizira se za oređene grupe roba, koje skladišti kod sebe u velikom opsegu, dok partneri imaju za te proizvode samo priručna skladišta; skladišta partneri se obostrano opskrbljuju § Zajednički se financira uređenje centralnih skladišta, skladišta iz kojih se roba isporučuje u mala skladišta pojedinih partnera
Reciklaža kao sredstvo politike količina • Reciklaža ponovno kolanje, tijek ponovne uporabe, ili korištenja materijala, energije i proizvoda dobivenih iz otpadaka, ili iz iskorištenih proizvoda, odnosno proizvoda koji više nemaju uporabnu vrijednost • S obzirom na ograničenost prirodnih resursa i trend stalnog skraćenja životnog vijeka proizvoda, proizvoda primjena materijala, energije i proizvoda dobivenih iz otpadaka i nepotrebnih proizvoda dobiva sve više na značenju • Reciklaža dovodi do smanjenja eksploatacije prirodnih resursa, te do smanjenja onečišćenja okoliša okol štetnim tvarima i otpatcima
Oblici reciklaže 1. Ponovna, česta višekratna primjena nekog proizvoda s istom, ili sličnom namjenom za koju je izvorno napravljen – (npr. povratna staklena ambalaža, obnovljeni automobilski motori). motori Štede se materijali i energija, a nastaju troškovi prikupljanja, transporta i tretmana proizvoda radi dovođenja u potrebno funkcionalno stanje. 2. Nova namjena proizvoda nakon prvobitne uporabe, uporabe za koju su izvorno napravljeni – (npr. stare automobilske gume se koriste kao branici na brodovima i sl. ). sl U gospodarstvu do primjene takvih proizvoda dolazi uslijed nedostatka originalnih dijelova, ako su preskupi, te za potrebe održavanja.
3. Ponovno korištenje materijala i proizvoda kao sekundarnih sirovina u proizvodnom procesu u kakvom su i stvoreni – (npr. korištenje staklenih krhotina u proizvodnji stakla). stakla Glavni cilj ovakvog korištenja materijala je ušteda na korištenju sirovina, te poboljšati kakvoću proizvoda jer se radi o relativno čistim sekundarnim sirovinama. 4. Korištenje materijala i proizvoda kao sekundarnih sirovina u proizvodnom procesu za dobivanje drugih materijala i proizvoda, ili energije njihovom razgradnjom, razgradnjom odvajanjem sastavnih dijelova i povezivanjem tih dijelova s drugim sirovinama i materijalama – (npr. iz starih automobilskih guma može se izdvajati čađa za potrebe tiskara).
- Slides: 38