INTERDISCIPLINARNA EDUKACIJA MEDICINSKIH SESTARA KAO PREDUVJET SESTRINSKE IZVRSNOSTI

INTERDISCIPLINARNA EDUKACIJA MEDICINSKIH SESTARA KAO PREDUVJET SESTRINSKE IZVRSNOSTI U IDENTIFIKACIJI I SKRBI O PACIJENTICAMA ŽRTVAMA INTIMNOG PARTNERSKOG NASILJA 10. konferencija medicinskih sestara „Znanjem do izvrsnosti“

MEĐU SEKTORSKA SURADNJA MEDICINSKIH SESTARA, POLICIJE, PRAVOSUĐA I SOCIJALNIH RADNIKA KAO TEMELJ IZVRSNOSTI U OSTVARIVANJU CILJEVA NACIONALNE STRATEGIJE BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA U RH 10. konferencija medicinskih sestara „Znanjem do izvrsnosti“

Uvijek postoji dobar razlog da se “prebije ženu” “ …jer što žena može jezikom, muškarac ne može šakom”

obitelj od oaze ljubavi i sigurnosti za mnoge postala krug nasilja izgovor za brutalna iživljavanja nad podčinjenim članom, u pravilu ženom što u najvećem dijelu ostaju nepoznato, čak i u slučajevima teških i fatalnih ishoda (Ajduković, 2003)

1782 Judge Sir Francis Buller uveo pravilo zvano “rule of a thumb” Merriam-Webster dictionary: a general principle regarded as roughly correct but not intended to be scientifically accurate

«čin kada član obitelji nasiljem, zlostavljanjem ili osobito drskim ponašanjem dovede drugog člana obitelji u ponižavajući položaj « („Narodne novine“ 110/97)

SVAKIH 7 SEKUNDI JEDNA ŽENA BUDE PRETUČENA SVAKIH 6 MINUTA – JEDNA ŽENA BUDE SILOVANA SVAKIH 6 SATIJEDNA ŽENA BUDU UBIJENA LYNN MCGALL, 18 (UN, 1996)

10% - 60% žena u nekom razdoblju života bilo tjelesno zlostavljano od muškog partnera - SZO (2002) 6% – 15% ispitanica u tzv. modernim društvima izloženo fizičkom nasilju u zadnjih godinu dana, 28% – 54% u životnom vijeku (Hamburger, Saunders i Hovey, 1992)

Nasilje nad ženom vodeći uzrok smrti u žena u dobi od 15 – 24 godine rak dojke + hipertenzija + rak debelog crijeva + hipertireoidizam < nasilje nad ženom

Nacionalna strategije zaštite od nasilja u obitelji od 2005. do 2007. godine Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji od 2008. do 2010. godine

MEDICINSKE SESTRE više su od SVIH drugih zdravstvenih radnika oduvijek bile: najbliže ljudima u svim društvenim slojevima osobe prvog kontakta i najvećeg povjerenja pacijenata najviše mogu doprinijeti: Ø prepoznavanju i prevenciji nasilja u obitelji Ø izgradnji i promicanju kulture nenasilja

Medicinske sestre igraju rukovodeću ulogu u pitanjima detekcije i prevencije nasilja nad ženama jer su dio jedinih institucija koje imaju priliku dođi u interakciju sa svakom ženom u određenom razdoblju njenog života Heise i Gottemoeller (1999)

“priznavajući napore države da počne rješavati pitanje nasilja nad ženama, Odbor je zabrinut zbog velike učestalosti nasilja u obitelji te pomanjkanja jasnih postupaka ili protokola za primjenu zakona i pomanjkanja osoblja zdravstvene njege koje je odgovorno za prepoznavanje i prijavljivanje slučajeva nasilja u obitelji”

94% žena nikada nije zatražilo pomoć savjetovališta 90% nikada nije zatražilo pomoć CZSS 83% žena nikad nije zatražilo pomoć policije

Hathaway i sur. (2000) liječničku pomoć zbog zlostavljanja traži 15, 8% žena

Abbot i sur. (1995) - po podacima hitne službe samo 23% dolazi zbog tjelesne traume, samo 13% ispriča potpunu priču o doživljenom zlostavljanju

Mazza i sur. (1996) te Mc. Ilwaine (1998) samo četvrtina zlostavljanih žena razgovara o svom problemu zato što ih o tome nikada nije ništa pitao

Gerbert i sur. (1996) žene percipiraju zdravstvene radnike kao nezainteresirane, tj. bez suosjećanja za potrebe zlostavljane žene Petersen i sur. (2003) zlostavljane žene vjeruju da zdravstveni radnici nemaju dovoljno vremena posvetiti se pacijentici osim liječenja njenih trenutnih ozljeda

ISTRAŽIVANJE na opstetričkim sestrama: 26, 9% sestara izloženo emocionalnom zlostavljanju, 14, 6% fizičkom nasilju, 22, 7% zastrašivanju, 27, 3% kontroli 8, 1% seksualnom nasilju od strane partnera (Janssen i sur. , 1998).

nasilje nad ženom u obitelji nije zdravstveno već socijalno pitanje koje treba rješavati izvan zdravstva (International Council of Nurses, 2001).

Cole-Vincent i sur. (2008) godine od 287 zdravstvenih radnika 87, 1% ispitanika smatra da nasilje prema intimnim partnerima je vrlo važno, ali ne i zdravstveno pitanje, te stoga odgovornost prebacuju na druge službe

Sugg i sur. (1999) 50 % liječnika i 70 % sestara misli da je prevalencija nasilja nad ženom u obitelji u njihovoj praksi vrlo rijetka; manje od 1 %, da skoro polovica sestara nikada nije prepoznala zlostavljanu osobu

Hauge i sur. (2001) 87% stomatologa nikad ne provodi skrining nasilja nad ženom u obitelji, čak ni kad njih 18% ima vidljive ozljede po glavi

Zakonom od zaštiti od nasilja u obitelji «Prijava policiji je obvezna prilikom sumnje na ozljedu nastalu nasilnim putem, te narušavanja zdravlja zapuštanjem ili zlostavljanjem malodobne ili nemoćne osobe» („Narodne novine“ 116/03)

«… Što po svojem poslu budem saznao ili vidio, pa i inače, u saobraćaju s ljudima, koliko se ne bude javno smjelo znati, prešutjet ću i zadržati tajnu. . . »

� 600 MEDICINSKIH SESTARA �eksploratorni tip istraživanja �jednokratno istraživanje ili nacrt „poprečnog presjeka“ kroz 90 dana u proljeće 2009. godine

�s osnovanom sumnjom na IZLOŽENOST PACIJENTICE NASILJU tijekom cjelokupnog radnog vijeka: � 19, 5% nikada nije susrelo � 37, 7% susrelo tek nekoliko puta

§ s potvrđenim slučajem nasilja nad pacijenticom u cjelokupnoj praksi: § 36, 6% MS nikada nisu susrele § >80% MS susrelo samo ≤ 6 49, 7% MS smatra da s njihovog odjela ili zdravstvene ustanove nikad nije podnesena prijava o počinjenom nasilju nad ženom

44, 1% MS ne osjeća se kompetentnima za rad sa žrtvama nasilja

� 65, 7% MS nikada nije pohađalo bilo kakvim oblik edukacije � 2, 3% MS o obiteljskom nasilju učilo izvan obaveznih nastavnih sadržaja

� 67, 2% MS NE ISKAZUJU INTERES za uključivanje u trajne oblike edukacije o nasilju nad ženom � 26, 5% nedostatak slobodnog vremena � 22, 7% ukoliko budu organizirani u sklopu radnog vremena

� visok stupanj slaganja izražen s tvrdnjom da “nasilje nad ženom uopće ne bi trebalo nikome prijavljivati jer se time narušava obveza čuvanja profesionalne tajne” (4, 41)na skali od 1 - 5

Slaže se ne želi miješati u t u đ i p r i v a t n i ž i v o t 28% smatra da je t e š k o p r o c i j e n i t i g r a n i c u između normalnih sukoba među partnerima i nasilja 22, 8% ž e n a z a p r a v o s a m a o d g o v o r n a da potraži zaštitu i prijavi 17, 2%

1. 2. 3. 4. 5. policija (3, 62) pravosuđe (3, 60) socijalne službe (3, 46) zdravstveni sustav (2, 73) udruge civilnog društva (1, 62)

NEPOVJERENJE � 24, 8% MS uvjereno da su s o c i j a l n e s l u ž b e bezosjećajne, trome, inertne, nezainteresirane i potpuno beskorisne � za socijalnog radnika žena žrtva nasilja samo još jedan spis i brojka 17, 3% ne slaže � 3, 5% uopće ne slaže � POVJERENJE � unutar socijalne službe žena žrtva nasilja može dobiti potrebnu i potpunu pomoć: 23, 3% vjeruje � 4, 5% potpuno vjeruje � � manje od 1 % smatra da u okviru svojih mogućnosti socijalne službe rade najbolje što mogu i glavna su poluga u rješavanju problema

� 8 3 % nikada u svojoj sestrinskoj praksi nisu s njima ostvarile bilo kakav kontakt sa socijalnom službom � 2, 3% imalo višekratne kontakte � zanemarivih 0, 7% vrlo često kontaktira sa socijalnom službom

POVJERENJE � 14, 1% steklo puno povjerenje u rad i učinkovitost socijalne službe SUMNJIČAVOST 68% bojazan da eventualnu prijavu o sumnji ili dokazanom slučaju nasilja nad ženom nadležni u tim službama neće ozbiljno shvatiti

NEUČINKOVITOST 76, 8% sumnja u učinkovitost mehanizama koje socijalnoj skrbi stoje na raspolaganju BEZNADEŽNOST 68% nisu dobile nadu da će CZSS išta konkretno učiniti za žrtvu nasilja

69, 7% MS zadržalo spremnost da ponovno kontaktira sa socijalnom službom

�Borba protiv nasilja nad ženama u obitelji mora biti strateški cilj ovog društva �Krajnji cilj ne smije biti samo zaštita žene od nasilja, već treba težiti postizanju �pune pravne, društvene, političke i ekonomske ravnopravnosti žene u društvu!

„oblika ozbiljnog kršenja ljudskih prava“ „važan javnozdravstveni problem koji zahtijeva neposredan i neodgodiv multisektorski odgovor“

učiniti MS kompetentnim nositeljem javnozdravstvenih akcija na otkrivanju i prevenciji nasilja nad ženom Ø promovirati MS nositeljicama zaštite žena od svih oblika nasilja kroz sve postojeće i buduće planove reformi i razvoja zdravstvenog sustava Ø

Ø uvesti obaveznu interdisciplinarnu edukaciju MS iz područja obiteljskog nasilja na dodiplomskoj i diplomskoj razini Ø uvesti obaveznu trajnu edukaciju iz područja obiteljskog nasilja pri relicenciranju na razini Komore

Osposobiti medicinske sestre za provođenja obaveznog skrininga na izloženost obiteljskom nasilju Dijagnostiku obiteljskog nasilja razvijati u sklopu sestrinskih dijagnoza