Edukacija iz BKTa Praktikuma II 20 radionica Ostale

Edukacija iz BKT-a Praktikuma II 20. radionica Ostale tehnike kognitivnobihevioralne terapije Josipa Mrla, mag. psihologije U Zagrebu, listopad 2020. godine

Uvod Osnovne postavke kognitivno-bihevioralne terapije Kognitivno- bihevioralna terapija koristi različite tehnike za promjenu misli, raspoloženja i ponašanja: 1) kognitivne tehnike (sokratovska pitanja, vođeno otkrivanje, i dr. ) 2) bihevioralne tehnike i tehnike rješavanja problema 3) tehnike drugih psihoterapijskih pravaca implementirane u KBT

Rješavanje problema Donošenje odluke Bihevioralni eksperiment Opažanje i planiranje aktivnosti Distrakcija i preusmjeravanje pažnje Relaksacija Kartice za suočavanje Postupno izlaganje Igranje uloga ‘’Pita tehnika’’ Funkcionalne usporedbe zabilješki o sebi i pozitivnih izjava o sebi Tehnike iz drugih psihoterapijskih pravaca

1. Donošenje odluke Terapeut pomaže pacijentu da izlista prednosti i nedostatke svakog izbora, Prednosti prvog izbora Nedostaci prvog Prednosti drugog Nedostaci drugog razvije sustav odvagivanja svake ponuđene tvrdnje; i stvori zaključak koja je opcija najbolja. Tablica 1: Analiza prednosti i nedostataka pojedine opcije

2. Pita-tehnika 1) Idealna i sadašnja pita Određivanje ciljeva Grafički opis idealne i stvarne potrošnje vremena (crtanje s pacijentom njemu ‘’idealne pite’’, i ‘’stvarne pite’’: koristi kad pacijent ima teškoća u određivanju svojih problema i onoga što u svom životu želi promijeniti ili kad ne vidi koliko je neuravnotežen njegov život. Terapeut i pacijent određuju specifične ciljeve kako bi se iz ‘’sadašnje pite’’ približili ‘’idealnoj piti’’.

2. 2) Pita za uzročnost: Istraživanje doprinosa različitih čimbenika trenutnim teškoćama ‘’Pita’’ dijagram omogućava pacijentu uvid u moguće uzroke trenutnih teškoća korisno u identificiranju i promjeni kognitivnih distorzija (primjerice kod depresivnog atribucijskog stila)

3. Kartice za suočavanje Racionala: Osnovne postavke BKT-e: KBT uči pacijenta identificirati, evaluirati, i odgovoriti na disfunkcionalne misli i uvjerenja. Terapeuti pomažu pacijentu identificirati ključne kognicije i usvojiti realističnije, adaptivnije perspektive, koje dovode do ugodnijih emocija, funkcionalnijih ponašanja i smanjuju fiziološku pobuđenost. Kartice suočavanja zapis su novih adaptivnijih odgovora i uvjerenja, koje pacijentu služe za identifikaciju, evaluaciju dosadašnjih disfunkcionalnih uvjerenja.

Prednja strana kartice sadrži 1) Automatsku misao 2) Opis pacijentu teških situacije u kojima bi se mogao naći 3) Situacija za aktivaciju Stražnja strana kartice sadrži 1) Adaptivni odgovor 2) Strategije suočavanja 3) Upute za aktiviranje pacijenta 1) ‘’Promjene u tijelu siguran su znak bolesti“ 2) Moglo bi mi biti teško kad ostanem sama doma 3) Pitati šeficu za godišnji odmor 1)‘’Bol u želucu mi pokazuje da sam se previše naživcirala. “ 2) Raditi ZDM; Čitati karticu za suočavanje; Nazvati prijateljicu; Otići u šetnju; Slikati 3) Koraci u aktivaciji

4. Igranje uloga – Višestruka primjena: za otkrivanje automatskih misli, za razvijanje racionalnog odgovora i mijenjanje posredujućih i bazičnih vjerovanja; kao i u uvježbavanju socijalnih vještina – Prije podučavanja terapeut procjenjuje indikaciju – Npr. vježbanje asertivne komunikacije, uz individualiziranu tablicu motrenja Datum Aktivnost Razgovor sa šeficom Predviđena razina anksioznosti 80 Stvarna razina anksioznosti 50 Predviđanja Neću moći to napraviti. Ništa neću moći reći. Osramotit ću se. Ispast ću glupa. Korištene tehnike suočavanja ZDM; čitanje kartice suočavanja prije izlaganja;

5. Funkcionalne usporedbe zabilješki o sebi i pozitivnih izjava o sebi Mijenjanje samousporedbe – Terapeut pomaže pacijentici vidjeti da je njena pažnja selektivna i negativna, a usporedbe disfunkcionalne; uči je stvaranju funkcionalnijih usporedbi i održavanju pozitivnih izjava o sebi. – Terapeut nastoji usmjeriti pacijentovu pažnju na to koliko je napredovao u odnosu na svoje najgore razdoblje Pozitivne izjave o sebi Dnevni popis pozitivnih stvari koje pacijent radi ili pojedinosti koje zaslužuju pohvalu Terapeut predlaže pacijentu da uza sebe uvijek ima napisan popis stvari koje zaslužuju pohvalu. ‘’Na popis možete ili jednostavno napisati pozitivne stvari koje ste napravili možete pomisliti: ‘’Što sam danas napravila što je bilo barem malo teško, ali sam ipak to napravila. ‘’

Popis za pohvalu üupućuje pacijenta da misli na dobre stvari ü(i posljedično se bolje osjeća) Pokušala razgovarati sa šeficom i gledati je u oči Počela sam dolaziti na pregled bez da popijem Helex Mogu obaviti telefonski poziv bez problema. Otvorila sam vrata poštaru Otišla sam na posao, iako mi se nije dalo

Korištenje tehnika iz drugih psihoterapijskih škola u KBT-u Tehnike iz gestalt terapije: – tehnika prazne stolice, – odnos terapeuta i klijenta Tehnike iz psihodinamske terapije: analiza transfera Uklopljene u KBT okvir

Rasprava, pitanja

Literatura Beck, J. S. (2011). Kognitivna terapija. Jastrebarsko: Naklada Slap (12. poglavlje) Beuk, P. , & Bjelajac, A. Tehnika prazne stolice iz perspektive psihoterapeuta. Knjiga sažetaka 27. godišnje konferencije hrvatskih psihologa" Psihologija i digitalni svijet", 103. Hršak, M. (2016). Uloga i značaj psihoanalize danas kao psihoterapijske tehnike (Doctoral dissertation, University of Zagreb. School of Medicine. Chair of Psychiatry and Psychological Medicine). Radionov, T. (2017). Utjecaj Buberove filozofije dijaloga na promišljanje i određenje terapijskog odnosa terapeuta i klijenta u gestalt terapiji. Bogoslovska smotra, 87(1), 117133.