STRATEGIJE RAZVOJA VISOKOG OBRAZOVANJA MEDICINSKIH SESTARA Znaajne promjene

STRATEGIJE RAZVOJA VISOKOG OBRAZOVANJA MEDICINSKIH SESTARA Značajne promjene obrazovanja MS prije i poslje ulaska u EU ALMA MATER EUROPAEA, Evropski Centar, Maribor Visoka šola za zdravstvene vede Slovenj Gradec doc. dr. Danica Železnik 13. konferenca MS i ZT ZAGREB

Vrijeme određuje • neizvjesnost • konkurencija • sve veća složenost i • sve manja predvidljivost 2

Promjene – jedina konstanta 1/2 Uvjetovane: • globalizacijom i • tranzicijom • na području svih znanosti • a posebno medicine i zdravstvene njege 3

• Suvremeni razvoj znanosti • visoke tehnologije • migracija • starenje stanovništva • Promjenili su: • • • način života čovjeka utjecali na zdravje ljudi zdravstveno stanje ljudi zdravstveni sustav na edukaciju 4

Osnova za strukovno odlučivanje i profesionalni razvoj medicinskih sestara • formalna edukacija, • stalno strukovno usavršavanje (koje je nužno), • inicijativnost i • kreativnost na području sestrinstva 5

Obrazovanje medicinskih sestara u SLO prije ulaska u EZ • Formalno obrazovanje • započelo je u akademskoj godini 1951/52 dvogodišnje • kandidati sa srednje školskim obrazovanjem • 1952/1953 studij je bio produžen na tri godine • Prvih 31 viših medicinskih sestara diplomiralo je 1954 godine. 6

Praktične vježbe • Generacija studenata 1953/54 provela je vježbe: • u školi i • u 26 nastavnih baza • studentice teorijski i praktički obučene: • kao vođe (medicinskih) sestara iz zdravstvenih ustanova i njihovih odjela • za samostalno vođenje malih zdravstvenih ustanova, • za patronažno službu, • kao i za instruktore na poslu srednjom zdravstvenom osoblju. 7

Promjene nastavnog plana i programa • Godine 1954, nastavni plan i program se nekoliko promijenio • Redovita nastava u godini 1976/77 trajala je tri godine - 6 semestara. • Studenti su morali : • proći kroz dvomjesečnu praksu (nakon prve i druge godine), • ekskurziju u zdravstvene ustanove • polagati propisani ispit na kraju predavanja i • praktični ispit za dovršetak vježbi. 8

Završetak studija • Studij je završen praktičkom ispitom (o njezi bolesnika) i teorijskog stupnja ispita: • interne medicine i dijetetike, • njege internističkog bolesnika, • kirurgije i njege bolesnika, • prve pomoći, • pedijatrije, • higijene i socijalne medicine. • Tema diplomskog rada je bila sa područja rada medicinskih sestara. 9

Diplomanti • viša izobrazba i naziv viša medicinska sestra / viši zdravstveni tehnik • Sve do 1960 godine obrazovanje je provedeno samo u obliku redovitog studija, • od tada, kao i izvanredni studij, koji je bio proveden u Ljubljani, i na dislociranim jedinicama škole: • u Zagrebu, • Rijeci, • u Mariboru i • Valdoltri. 10

Važan korak u obrazovanju medicinskih sestara • bio je uključivanje Više škole za zdravstvene djelatnike u Sveučilište u Ljubljani g. 1975 (Zakon o visokom školstvu, Ur. L. SRS, br. 13/75). • Studijski program kontinuirano se je usavršavao i prilagođavao novim dostignućima znanosti i zakonodavne promjene na području obrazovanja i zdravstva. 11

Promjene programa • 1977 program bio je skraćen iz tri na dve godine. • U akademskoj godini 1977/78 i 1978/79 program je imao 5 -semestra (2 godine i pol). • i akademske godine 1979/80 imao je program 4 semestra (dve godine). 12

• Od prvog 6 semestarskog studija sa 3880 sati obrazovanja (teorije i prakse) • se je 1978 godine obrazovanje smanjilo na četiri semestra po 1800 sati, • a zatim je 1991 godine obrazovanje produženo na 5 semestara sa 1875 sati i • nakon prelaska na visokoškolski program opet u 6 semestara sa 2380 sati ili 2250 sati 13

U EU vrijede: Sektorske direktive Za profesije: Ø liječnik, Ø stomatolog, Ø farmacevt, Ø medicinska sestra, Ø babica i Ø veterinar (regulirana zvanja) 14

Sektorske direktive • Za njih je precizno određen sadržaj i trajanje obrazovanja • te neki drugi, vrlo važni uvjeti : • kadrovski (MS predavači sa najmanje uni. izobrazbom za stručne predmete ZN) • prostorski, • materialni, • koje moraju obrazovne institucije ispunjavati. 15

• Građanima je zagarantiran kvalitetan zdravstveni tretman sa kompetentnim stručnjacima, • sa čime Evropska unija izvađa temeljno načelo, koje govori • o jednakim pravima građana u dražavama članicama evropske unije • omogučava diplomantima zaposlenje odmah poslje diplomiranja unutar Evropske unije. 16

STUDIJSKI PROGRAM ZDRAVSTVENA NJEGA POSLE ULASKA U EU • Slovenija je 1. maja 2004 godine ušla u Evropsku zajednicu. • Jedan od uvjeta za ulazak bio je usuglasiti studijske programe za obrazovanje medicinskih sestara i babica • te usuglasiti zakonodavstvo sa evropskim direktivama. • Predstavnici svih, • (visokih škola, za zdravstvenu njegu), • taj zadatak izveli smo sa pomoču predstavnika Komore- Medicinskih sestara, babica i zdravstvenih tehnika Slovenije. 17

Formalna edukacija medicinskih sestara – novi koncept Promjene su proistkle: • iz EU direktiva za regulirana zvanja • dokumenta (Bolonjska deklaracija): • koje sadržu • spremnost za usklađivanjem visokog obrazovanja u Europi • skup opčih pravila, • proces postupnog i uzajmnog usklađivanja sustava visokog obrazovanja u Evropi 18

• Okvira kompetenca za medicinske sestre (ICN, 2003) • Evropska strategija edukacije za sestrinstvo i babice (WHO, 2000) • i sinergije EU direktive 36, Bolonje i evropskog okvira kvalifikacija (EFN, 2008) 19

Dodiplomski studijski program zdravstvena nega • traja 3 godine ili 6 semestara • mora sadržavati najmanje 4600 sati a od toga je polovina namjenjena praktičkom usposobljavanju • To znači poprilično više obaveza kao što su jih imale predhodne generacije (oko 2250 sati - pripravnički staž od 9 -12 mjeseci). • važna uloga mentora – školskih koordinatora i još više važnija uloga kliničkih mentora !!!! • Edukacija mentora 20

• Program je pripremljen po uzorcu evropskih visokoškolskih stručnih škola za zdravstvenu negu, • koji imaju svoje programe ocjenjene sa ECTS (Europen Credit Transfer System) bodovima. • Sistem kreditnog studija omogučava studentima prijelaznost iz univerze na univerzu u Sloveniji, kao i također u Evropskoj uniji. 21

• Program je zasnovan tako, da se u njemu teorija prepliče sa praksom, vježbama i refleksijama. • Sadržaji dolaze od više opčih, temeljnih, do sve više specifičnih, • usmjerenih na pojedinačne kompetence odnosno metode za razvijanje tih kompetenci i na pojedinačna specialna područja. 22

Osnovni ciljevi programa • zajamčena vrlo kvalitetna teoretička osnova iz znanstvenih disciplina značajnih za diplomiranu medicinsku sestru, • sa praktičkim primjerima poduprijeto dodavanje teoretičkih osnova; • značajnih za razvoj studentove kreativnosti na različitim područjima zdravstvene nege, mogučnost fleksibilnog povezivanja; • osiguranje fleksibilnosti i interdisciplinarnosti u struci i nauci; • savlađivanje komuniciranja sa • pacientom, sa suradnicima u timu za njegovanje i zdravstvenom timu i • prema vani sa drugim partnerima; 23

Vrjednovanje programa • Pojedinačna godina je vrjednovana sa 60 ECTS. • 1 ECTS znači od 25 -30 sati studentovog rada • Visokoškolski stručni studijski programi traju tri godine i obuhvačaju 180 ECTS, • univerzitetni traju tri do četri godine i vrednuju se sa 180 do 240 ECTS. • Magistarski programi obuhvačaju od 60 - 120 ECTS. • Doktorski studijski programi traju tri godine, student mora obaviti obaveze u obsjegu 180 ECTS. 24

Pojedinačni kolegij • mora biti vrednovan sa najmanje 3 kreditna boda, • a jedan tjedan praktičkog usposabljanja sa dva boda. • Opredjeliti se moraju obavezni i izborni kolegiji (moduli, predmeti, praktičko usposabljanje). • Kolegiji moraju biti zaključeni unutar jednog semestra. 25

• Opredeljen mora biti omjer između obaveznih i izbornih kolegija programa, izbornih najmanje 10% • Postoječi studijski programi za obrazovanje diplomiranih medicinskih sestara u Sloveniji traju tri godine (180 ECTS, što označi 5400) 26

Vrlo je važno naglasiti • U Sloveniji imamo osam visokoškolskih institucija, • Tri na sveučilištu i četri samostalne institucije • na kojim se održava obrazovanje za diplomirane medicinske sestre. • Svi studijski programi su akreditirani na Ministarstvu za visokoškolstvo i znanost • svi diplomanti dobivaju iste diplome bez obzira dali su studirali na visoki školi ili na fakultetu. • Svi dobivaju diplome : • DIPLOMIRANA MEDICINSKA SESTRA / DIPLOMIRANI ZDRAVSTVENIK 27

Visokoškolski učitelji • od kojih se očekuje visoki stupanj profesionalnosti, • visoka razina znanja, također specializiranih vještina i kompetentnost • svoboda-avtonomija kod odluka • i znanje za rješavanje zahtjevnih problemskih a ne (ne rutinskih) situacija. • znanje o profesionalnoj etici • sigurnost nivoja usluga i ulazka u profesiju(licenca), • jasna profesionalna identiteta i stalno stručno usavršavanje. • U predavanjima upotrebljava savremene metode i tehnike rada 28

U Sloveniji • trenutno imamo 16 medicinskih sestara sa doktoratom znanosti. • 4 od njih su u penziji, • 8 je docentica i • 2 izvanredne profesorice • Od svih njih ima • 1 doktorat znanosti sa područja filozofije, • a 2 iz područja zdravstvenih znanosti ( sve tri su završile obrazovanje u inostranstvu), • sve ostale su završile doktorate znanosti iz drugih profesija. 29

Kompetence • pružaju osnovu za obrazovne programe, odnosno standarde kvalifikacija, 30

Znanje je ulaznica za svijet • odgovarajuća izobrazba medicinskim sestrama omogučava njihovo zapošljavanje u svim državama Europske zajednice. 31

Vrijeme ne možemo zaustaviti • Prilagoditi promjenama!!! 32

Hvala na pažnji! 33