Ciljana podrka roditeljstvu politike smjernice praksa prof dr

Ciljana podrška roditeljstvu: politike, smjernice, praksa prof. dr. sc. Nina Pećnik, Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu

Roditeljstvo kao područje javnih politika Odgovorno (pozitivno) roditeljstvo = roditeljsko ponašanje koje se temelji na najboljem interesu djeteta, a obuhvaća brižno ponašanje, nenasilno pružanje strukture, granica i vođenja, uvažavanje djeteta kao osobe te omogućavanje osnaživanja djeteta. Vijeće Europe, 2007. Stručna radna skupina za definiranje odgovornog roditeljstva, … 2011. = Preuzimanje odgovornosti za dobrobit i razvoj djeteta, kvalitetu odnosa s djetetom te za vlastitu dobrobit i razvoj roditeljske sposobnosti ü Povezano s dobrobiti i optimalnim razvojnim ishodima (zdravlje, produktivna uključenost u društvo)

Ishodišta nova domena obiteljske politike Prava djeteta Psihologija, neuroznanost, prevencija Ekonomija, Razvoj ljudskog kapitala Društveno ulaganje

Što je podrška roditeljstvu? § Organizirane intervencije za roditelje usmjerene promicanju djetetove dobrobiti (Bremberg, 2006) § Aktivnosti stručnjaka, volontera ili članova neformalne socijalne mreže koje namjeravaju utjecati na interakciju roditelja i djeteta (Hermanns, 2012) § Aktivnosti usmjerene na način kako roditelji razumiju i ispunjavaju roditeljsku ulogu te na povećanje roditeljevih sposobnosti i resursa za podizanje djeteta (informacije, znanje, vještine, izvori podrške) (Daly, 2015)

Izlaganje roditelja različitim sadržajima za podizanje razine osviještenosti, informiranosti, znanja i/ili vještina, uključivanje u aktivnosti mreže podrške, savjetovanje, edukacije ili radionice o pitanjima roditeljstva odnosno u intenzivniji rad na promjeni roditeljskih postupaka. Različiti programi, kroz sva razvojna razdoblja Pružatelji iz sustava zdravstva, odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, civilnog društva

6 Dodirna područja (uvjeti razvoja djeteta u obitelji) PODRŠKA OBITELJIMA ZAŠTITA DJETETA - fokus na obitelj kao jedinicu • fokus na ugroženosti djetetove dobrobiti - funkcioniranje i stabilnost obiteljskog sustava, neformalna i formalna podrška • polazište za intervencije u pravilu nije roditelj, - socijalne, zdravstvene, odgojno-obrazovne usluge, novčana davanja, dopusti Kontekst roditeljstva • roditelj pobuđuje interes stručnjaka tek kada se otvara pitanje ugroze djetetove dobrobiti

7 Podrška obiteljima i roditeljstvu: Politike i praksa u globalnom kontekstu (Innocenti, 2015) Ojačati roditelje u ispunjavanju roditeljskih odgovornosti, na dobrobit djeteta i roditelja Studije iz 9 zemalja s 4 kontinenta, uključujući Hrvatsku

Preporuka (2006) 19 Vijeća Europe o politici podrške pozitivnom roditeljstvu Ciljevi osiguranje uvjeta potrebnih za pozitivno roditeljstvo uklanjanje prepreka promicanje pozitivnog roditeljstva - Tijela javne vlasti trebaju osigurati resurse, poticati i omogućiti roditeljima podršku, usvajanje vrednota, učenje vještina - Uz intervencije podrške roditeljstvu potreban je i širi raspon mjera podrške obiteljima koje omogućavaju ostvarenje djetetovih prava i dobrobiti

Prijedlog mjera obiteljske politike (Zrinščak i sur. , 2015) Jedno od područja je podrška roditeljstvu Opći cilj: razviti sustav usklađene, multidisciplinarne i multisektorske podrške roditeljima u ispunjavanju roditeljskih odgovornosti, vodeći računa o heterogenim potrebama roditelja Kratkoročne i dugoročne mjere Nacionalna strategije za prava djece 2014 -2020

Preporuka VE (2006) o podršci roditeljstvu: Uz univerzalne, razvoj ciljanih politika i mjera za roditelje koji djecu podižu u zahtjevnijim okolnostima roditelji prvog djeteta; maloljetni roditelji; obitelji s posebnim potrebama; obitelji koje žive u teškim socio-ekonomskim okolnostima. situacije razdvojenih/razvedenih roditelja

Podrška roditeljstvu prema tipu korisnika UNIVERZALNA CILJANA (SELEKTIVNA) INDICIRANA Pristup univerzalnoj podršci roditelju svakog djeteta, temeljenoj na pravima djeteta, usklađenoj s roditeljevim resursima/potrebama Npr.

UNIVERZALNA – aktivnosti promocije odgovornog roditeljstva i jačanje roditeljskih sposobnosti kod svih roditelja djece određenog razvojnog razdoblja CILJANA - prema roditeljima koji djecu podižu u zahtjevnijim okolnostima, uslijed svog, djetetovog ili obilježja okruženja koje može otežati roditeljstvo. - povećana statistička vjerojatnost budućih teškoća u roditeljstvu Ø kontinuum psihosocijalnog rizika za odgovorno roditeljstvo; vrsta, kumulacija i trajanje činitelja rizika i zaštite, međudjelovanje. INDICIRANA - prema roditeljima kod kojih su uočene/procijenjene teškoće u ispunjavanju roditeljskih odgovornosti i/ili su uočene moguće posljedice kod djeteta

Dileme u području podrške roditeljstvu Edukacija roditelja vs. poštivanje intimnog, bliskog odnosa roditelja i djeteta Intervencije usmjerene interesom djeteta vs. intervencije usmjerene roditeljskim potrebama (posebno u ciljanoj i indiciranoj PR!) Programi s dokazanom djelotvornosti /strukturirani vs. fleksibilnost (oblikovani prema/sa sudionicima)

Temeljna načela programa podrške roditeljstvu (VE Smjernice za stručnjake, 2006; Eurochild, 2012) o usmjerenost na snage, resurse o partnerstvo, roditelj aktivni sudionik ü Neprosuđujući i nestigmatizirajući pristup, temeljen na pravima ü Fleksibilne usluge prilagođene raznolikosti potreba ü Pristupačni i heterogeni programi koje oblikuju korisnici

Preporuka VE (2006) o podršci roditeljstvu: Odgovornosti stručnjaka 1. Da zna koja je organizacija odgovorna za pružanje kojih vrsta usluga i koja ima određene zakonske obveze; 2. Da bude u toku sa saznanjima o razvoju djeteta i kako podržati pozitivno roditeljstvo te da to znanje koristi u radu; 3. Da vlada vještinama stručnog rada i s majkama i s očevima, kao i s djecom i obiteljima; 4. Da bude upoznat s UN KPD i politikama o roditeljstvu Vijeća Europe te da razumije njihovu primjenu u praksi; 5. Da stvori "prostor" u kojemu će sagledati svoj rad i njegov učinak na djecu i roditelje, kao i razvojne ishode djece koja primaju takve usluge; 6. Da evaluira svoj rad, i putem ocjene svojih kolega i povratnih informacija od roditelja i djece.

Zajednička obilježja na dokazima utemeljenih pristupa podrške roditeljstvu Roditelju pružaju topao i podržavajući odnos ; empatiju; poštuju (vide i čuju) roditelja kao osobu; bez prosuđivanja (sigurnost) Prepoznaju da je roditeljsko ponašanje pod utjecajem prošlih iskustava i pružaju mogućnosti rješavanja s tim povezanih prepreka ostvarivanju osjetljivog i responzivnog odnosa Prepoznaju da je roditeljsko ponašanje pod utjecajem toga što misle i osjećaju vezano uz svoja iskustva i okolnosti – kako subjektivno interpretiraju svoju okolinu, atribuiraju uzročnost, koje su im odgojne vrijednosti i ciljevi, kako vide vlastitu roditeljsku samo-efikasnost Prepoznaju da su roditeljeva i djetetova ponašanja uzajamno uvjetovana, i pod utjecajem obiteljskog sistema. Usmjeravaju se na obrasce interakcija i komunikaciju roditelja i djeteta te osjećaj povezanosti u obitelji.

Ciljevi psihoedukacije i podrške ‘roditeljima u psihosocijalnom riziku’(Jimenez, 2015) Kod roditelja potaknuti preispitivanje shvaćanja djetetovog razvoja i roditeljstva, da uvide razvojni potencijal svog djeteta te prepoznaju sebe kao kompetentnog roditelja koji ga može podržati povećati roditeljsko znanje o dječjem razvoju promicati pozitivnu, razvojno poželjnu interakciju roditelja i djeteta, na dobrobit djeteta, a dugoročno i na dobrobit roditelja povećati osjećaj sigurnosti, kompetentnosti i zadovoljstva u roditeljskoj i drugim ulogama - osnaživanje roditeljskih i osobnih resursa promicati osobni rast i razvoj roditelja kako bi ih se osposobio za bolje suočavanje sa svojom životnom situacijom olakšati prilagodbu roditelja na promjene s kojima se suočavaju omogućiti razmjenu neformalne podrške među roditeljima, povezivanje

Uspješnost programa podrške roditeljstvu ovisi o: Uključivanju roditelja Voditeljicama i voditeljima – kvaliteti odnosa kojeg uspostavljaju s roditeljima, - kvaliteti stručne podrške koju dobivaju, - kvaliteti organizacijske podrške koju dobivaju, … Sadržaju i obilježjima programa - Usklađenost ciljeva, sadržaja i pristupa s roditeljskim potrebama i potrebama djeteta - Odgovarajuća količina/trajanje, (8 -12 susreta)…

Uključivanje i zadržavanje roditelja u ciljanim/indiciranim programima Oko 40% pozvanih se uključi u program. Od tih, 40 - 60% odustane nakon prvog sastanka čak i onda kad su uključene različite beneficije za sudjelovanje u programu (Axford i sur. , 2012) Posebno zahtjevno je uključivanje i zadržavanje roditelja s problemima mentalnog zdravlja, ovisnosti, zlostavljanja ili zanemarivanja djeteta Kakva su vaša iskustva? Zašto je teško uključiti/zadržati roditelje? / Zašto je roditeljima teško koristiti programe podrške roditeljstvu?

Preporuke za uključivanje/ angažiranje roditelja Zajedničko djelovanje svih dionika suradnja između neposrednih provoditelja programa i ostalih uključenih organizacija (npr. CZSS, OC, DV, JLS, nadležne vladine agencije i ministarstva, i sl. ) Kad svi uključeni „posvoje“ program i potom ga aktivno promoviraju, suradnja uspješnija, više se roditelja uključuje u programe podrške roditeljstvu. Gradnja odnosa s roditeljima oni koji upućuju roditelje u programe podrške roditeljstvu trebali bi biti dodatno trenirani u tome kako pristupiti roditeljima i uspostaviti s njima odnos koji bi im omogućio efikasnije motiviranje roditelja za sudjelovanje u programima Osobni kontakt licem u lice

Preporuke za uključivanje/ angažiranje roditelja Uključivanje je trajan proces ne prestaje momentom kad roditelji pristanu sudjelovati Povremeni telefonski pozivi propitivanje mogućih praktičnih i psiholoških barijera sudjelovanju u programu (negativna očekivanja, pritisak okoline, socijalna izolacija, razina obrazovanja Programe treba učiniti pristupačnim Programe učiniti prostorno i organizacijski pristupačnim potencijalnim korisnicima. Dugotrajni i nefleksibilni programi otežavaju prisustvo roditeljima s višestrukim obvezama (obiteljskim, poslovnim. . ).

Posvećivanje vremena, Kontinuum (ne)dobrovoljnosti sudjelovanja pažnje, energije, interesa i emocionalne podrške TEORIJA SAMOODREĐENJA Pokazivanje brige za roditelja Temeljne psihološke Optimalni Znanje o roditeljevom kontekst koji Priopćuje jasna životu iz dana u dan potrebe podržava njihovo očekivanja Izražavanje naklonost i Omogućuje optimalne zadovoljenje razumijevanja izazove Pruža poticaj, daje za povezanošću Sluša, dopušta drugima da osobnaprijedloge i praktične uključenost rade na svoj način upute za napredovanje Njeguje intrinzičnu Daje povratnu za kompetentnošću motivaciju informaciju struktura Priznaje i prihvaća izraze pravovremeno, negativnog efekta konzistentno, na za autonomijom predvidljiv način i podrškausmjerenu na ponašanje autonomiji

Standardi za procjenu kvalitete programa podrške roditeljstvu (Oates, 2010) 4 KRITERIJA 1. specifikacija populacije kojoj je program namijenjen i njezina usklađenost s programom Sve intervencije s roditeljima, uključujući i univerzalne, trebaju imati specificirane zahtjeve za uključivanje/isključivanje roditelja. Obuhvaćaju dob djeteta i razinu roditeljske potrebe: niska, umjerena, složene, visoka 2. Sadržaj programa, način rada/proces i materijali 3. Edukacija, supervizija, podrška implementaciji 4. Evaluacija učinkovitosti programa u postizanju ciljanih ishoda

Ovisi li učinkovitost programa o tipu djetetovih teškoća ? - Program podrške roditeljstvu „Rastimo zajedno plus” prate očekivane promjene (u skladu s ciljevima) kod roditelja djece s različitim tipovima teškoća u razvoju - Roditelji se donekle razlikuju po razini potreba za podrškom s obzirom na djetetove teškoće (nešto više kod roditelja djece s PAS i višestrukim teškoćama)

Roditeljski moral prije/poslije RZP Motoričke teškoće Intelektualne teškoće PAS Govorno-jezične teškoće Sluh/Vid oštećenja Višestruke teškoće Bez dijagnoze, atipični raz.

Učestalost udaranja/čupanja djeteta s teškoćama prije/poslije RZP Motoričke teškoće Intelektualne teškoće PAS Govorno-jezične teškoće Sluh/Vid oštećenja Višestruke teškoće Bez dijagnoze, atipični raz.

POTREBE RODITELJA KOJI PODIŽU DJECU U OTEŽANIM OKOLNOSTIMA I USLUGE PODRŠKE RODITELJSTVU RODA/Dobrotić, Pećnik, Baran (2015) Ø Pregled literature o inozemnim učinkovitim programima Ø Empirijsko istraživanje Cilj: Ø upoznati potrebe za podrškom u roditeljstvu i iskustva s uslugama za roditelje i djecu u zajednici iz perspektive roditelja, CZSS/OC i udruga Metoda: Ø 7 FG s roditeljima Ø 8 FG s pružateljima usluga

Maloljetne trudnice i maloljetne majke Zbog relativne malobrojnosti slabo vidljiva skupina, posebno trudnice Heterogenost potreba za podrškom – od univerzalnih do specifičnih Složene, višestruke potrebe kod onih bez podrške vlastite obitelji, na smještaju, glavni izvor podrške stručnjaci ustanove i CZSS Potreba za dugotrajnijom psihosocijalnom i praktičnom podrškom Potreba za podrškom u prihvaćanju roditeljstva i djeteta te za jačanjem roditeljske kompetentnosti istaknuta ü Smještaj, NIRS ü Ciljani programi podrške roditeljstvu dostupni u okviru projektnih aktivnosti dvije udruge koje surađuju s ustanovom soc. skrbi ü Ciljani preventivni programi rijetki v U stambene zajednice uključiti i skupinu maloljetnih majki; udomiteljstvo v Savjetovalište mlt. trudnica pri ginekološkim ambulantama

Maloljetni roditelji – strana iskustva Preventivni programi cilj: smanjenje mlt. trudnoća (obrazovanje, samopouzdanje) informiranje, evaluacije: najučinkovitiji su programi usmjereni na izgradnju samopouzdanja, … Programi podrške cilj: smanjenje socijalne isključenosti (nastavak školovanja), jačanje roditeljskih vještina evaluacije: pozitivni ishodi u roditeljskoj praksi, odnosu roditelj-dijete, dobrobiti majke – manjak istraživanja

Roditelji s invaliditetom Slaba vidljivost Univerzalne potrebe za osnaživanjem roditeljske kompetentnosti u pojedinim razdobljima djetetova razvoja Specifične potrebe za podrškom u uslijed invaliditeta: za praktičnom pomoći, fizičkom prilagodbom okoline, boljom dostupnošću prevoditelja, osobnih pomoćnika i informacija; za senzibilizacijom javnosti pa i stručnjaka za primjeren pristup roditeljima s invaliditetom - predrasude okoline Nema sadržaja i usluga usmjerenih na doživljaj roditeljstva te roditeljska znanja i vještine roditelja s invaliditetom Potrebno izgraditi usluge za psihosocijalnu podršku djeci i roditeljima (s intelektualnim teškoćama, problemima mentalnog zdravlja) te pomoć u učenju. Strah od stigmatizacije i gubitka kontrole nad vlastitim roditeljstvom i djetetom PERSPEKTIVA RODITELJA: ‘negativna podrška’ – ne osnažuje već smanjuje osjećaj kontrole i kompetentnosti (neformalna i formalna podrška) PERSPEKTIVA PRUŽATELJA USLUGA: otpor roditelja uključivanju

Roditelji s invaliditetom - strana iskustva Programi su uglavnom za roditelje sa sniženim intelektualnim sposobnostima - programi za razvijanje socijalnih i vještina vezanih za brigu o djetetu i odgoj, zdravlje, sigurnost, donošenje odluka, nošenje sa stresom evaluacije: najkorisniji bihevioralni pristup, programi koji koriste vizualne priručnike i audio instrukcije, grupna podrška

Roditelji djece s teškoćama u razvoju Specifične teškoće roditeljstva proizašle iz djetetovih specifičnih potreba / iz nedovoljne prilagođenosti okoline djetetovim potrebama i mogućnostima, naročito lokalnih vrtića i škola nekoordiniranost sustava zdravstva i socijalne skrbi te manjak informacija o pravima na različite oblike podrške Usluge savjetovanja na inicijativu roditelja, ali manjak preventivnih programa tj. ciljanih programa podrške roditeljstvu v Inkluzija podrške roditeljstvu u univerzalne usluge djeci i roditeljima (prim. zdravstvena skrb, dječji vrtići, škole, udruge, obiteljski centri) kako bi bili što dostupniji (npr. RZP); kao dio rane intervencije v Podrška pružanjem odmora od skrbi; poludnevni i povremeni boravak v Potrebno voditi računa da usluge podrške roditeljstvu u fokusu nemaju samo roditeljska znanja i vještine koji doprinose optimalnom razvoju djetetovih potencijala nego i roditeljevu osobnu dobrobit.

Obitelji djece s teškoćama u razvoju strana iskustva Malobrojne intervencije usmjerene roditeljima Važnost prakse kojoj je u središtu cijela obitelj pozitivni rezultati u funkcioniranju djeteta, ponašanju roditelja i dobrobiti obitelji Programi jačanja roditeljskih vještina manje problema u ponašanju, pozitivnije roditeljstvo, poboljšana roditeljska dobrobit Skrb radi predaha roditelja smanjuje roditeljski stres i poboljšava skrb

Roditelji niskog SES-a Višestruki izvori stresa, manje resursa za suočavanje; kumulacija (problemi ponašanja, vršnjačko nasilje, roditeljevo zdravlje, socijalna isključenost) Roditelji kreću od potreba za „konkretnom“, praktičnom podrškom (npr. pomoć djetetu u učenju, pomoć za pričuvati malo dijete), tek onda traže psihosocijalnu pomoć za dijete i sebe (tj. za unapređenje roditeljskih vještina). Ciljane usluge podrške roditeljstvu vrlo rijetke, indicirane češće (NIRS) v Potrebno razvijati programe pomoći u učenju i kvalitetnog slobodnog vremena, kroz održive modalitete (npr. poludnevni/produženi boravak, radionice pomoći u učenju) i mrežu pružatelja (škole, udruge, domovi i dr. ). v Programe planirati i izvodit na način koji promiče uključivanje i izbjegava stigmatizaciju v Uključivanje djece iz obitelji niskog SES-a i s više djece u ustanove predškolskog odgoja i obrazovanja

Obitelji nižeg SES-a - strana iskustva Kućne posjete niz pozitivnih učinaka na zdravlje i vještine roditelja te na dijete – čvrsta evaluacija Grupni programi u zajednici npr. Nobody’s Perfect Kompenzacijski programi ranog razvoja cilj: priprema djece za školu evaluacije: bolji školski uspjeh, socijalna kompetencija, manje problema u ponašanju

Roditelji iz jednoroditeljskih obitelji Roditelji fokusirani na djetetovu dobrobit: potrebe za dostupnom pomoći u učenju, kvalitetnim provođenjem djetetovog slobodnog vremena, stručnom psihosocijalnom podrškom djetetu, pa onda na podršku roditeljskim vještinama Stručnjaci fokusirani i na roditeljevu dobrobit: Potrebe za praktičnom pomoći roditelju, odmorom od kompletne skrbi o djetetu Slaba dostupnost usluga Suradnja CZSS i volontera (npr. pazinska gimnazija) Univerzalne usluge (treba paralelna aktivnost s djecom) Ciljane usluge za roditelje nakon razvoda rijetke

Jednoroditeljske obitelji - strana iskustva programi podrške roditeljstvu cilj: komunikacija između roditelja i djece evaluacije: jačaju roditeljske kompetencije, smanjuju konflikte programi su-roditeljstva kratki obrazovni programi U SAD u 46 država (Pollet i Lombregia, 2008) cilj: olakšati djeci prilagodbu na razvod – smanjiti sukob i povećati suradnju, uključenost oba roditelja u odgoj evaluacije: bolji odnosi i manje konflikata programi usmjereni očevima

Razvoj ciljane i indicirane podrške roditeljstvu je kreativni proces učenja za sve uključene…

…a na tom putu su ključna odmorišta okrepilišta poput ove konferencije. Bravo, Istra! Primjer dobre prakse Primjeri dobre prakse i dobrih ideja – RODA/Dobrotić i sur. , 2015