Programska podrka Raunarski programi O PROGRAMSKA PODRKA skup

  • Slides: 58
Download presentation
Programska podrška

Programska podrška

Računarski programi O PROGRAMSKA PODRŠKA – skup svih O O programa koji se mogu

Računarski programi O PROGRAMSKA PODRŠKA – skup svih O O programa koji se mogu izvršavati na računaru Računarski program je upustvo računaru šta treba da radi Računar je bez programa beskorisan Programi za računar često vrijede više nego uređaji računara na kojem se izvršavaju Dio programa korisnik kupuje već pri nabavci računara (npr. Operativni sistem, a drugi dio instalira prema vlastitim potrebama (namjenski programi, korisnički programi, aplikacije)

Računarski programi O Za programe koji su sačuvani na tvrdom disku računara i prilagođeni

Računarski programi O Za programe koji su sačuvani na tvrdom disku računara i prilagođeni izvođenju na računaru kaže se da su instalirani O Instalacija programa je relativno jednostavan postupak i korisnik ga može obaviti sam O Instalacija programa je postupak presnimavanja programa s CD-ROM-a ili disketa na tvrdi disk i prilagođavanja programa računaru

OPERATIVNI SISTEMI O Engl. operating system, OS O Program ili skup programa koji povezuju

OPERATIVNI SISTEMI O Engl. operating system, OS O Program ili skup programa koji povezuju i objedinjuju sve dijelove računara u cjelinu O OS treba što je više moguće olakšati upotrebu sastavnih dijelova računara i istvremeno osigurati maksimalnu funkcionalnost O OS je podloga svim ostalim programima koji se izvode na računaru O Većina računara ima instaliran operativni sistem (trajno instaliran na neizmjenjivom disku)

OPERATIVNI SISTEMI O Svi lični (personalni) računari moraju djelovati pod nekim O O •

OPERATIVNI SISTEMI O Svi lični (personalni) računari moraju djelovati pod nekim O O • • operativnim sistemom jer su bez njega neupotrebljivi Poznatiji OS-i: Windows, MS-DOS, Linux, Unix Operativni sistem je program koji se prvi pokreće pri uključenju računara i njegova jezgra ostaje cijelo vrijeme rada u memoriji računara upravljajući radom računara i cjelokupnim protokom podataka Dio operativnog sistema smješten je u ROM-u računara i usko je vezan za građu tog računara Taj se dio operativnog sistema zove BIOS (engl. basic input output system) ili ROM BIOS i zadužen je za upravljanje i razmjenu podataka sa sklopovskim dijelovima računara

OPERATIVNI SISTEMI O BIOS se ne može mijenjati (osim promjenom ROM-a što nije nimalo

OPERATIVNI SISTEMI O BIOS se ne može mijenjati (osim promjenom ROM-a što nije nimalo jednostavno) O Drugi, veći dio operativnog sistema je sačuvan na neizmjenjivom magnetskom disku (tvrdom disku) i njega je moguće promijeniti, npr. zamijeniti novim operativnim sistemom – takva zamjena se naziva instaliranje OS-a

Znakovna korisnička sprega-interfejs • Dio OS-a zadužen za komunikaciju s korisnikom se naziva •

Znakovna korisnička sprega-interfejs • Dio OS-a zadužen za komunikaciju s korisnikom se naziva • • KORISNIČKA SPREGA (MEĐUSKLOP) (engl. use interface) Korisnička sprega je zadužena za prihvaćanje naredbi i podataka od korisnika i predaju podataka korisniku Kod OS-a sa znakovnom korisničkom spregom računar i korisnik komuniciraju samo pomoću znakova (slova, brojeva, posebnih znakova) Ulaz: tastatura Izlaz: prikaz znakova na ekranu monitora Otežano privikavanje korisnika (treba napamet učiti naredbe i tumačenje onog što je prikazano na ekranu monitora MS DOS – primjer znakovne korisničke sprege

Grafička korisnička sprega

Grafička korisnička sprega

Grafička korisnička sprega • Engl. GUI, graphical user interface • Računar i korisnik komuniciraju

Grafička korisnička sprega • Engl. GUI, graphical user interface • Računar i korisnik komuniciraju pomoću • • znakova i slika (slova, brojeva, posebnih znakova, sličica) Ulaz: tastatura, miš Izlaz: znakovi i sličice (ikone) na ekranu monitora Olakšano privikavanje korisnika (raspoznavanje sličica na ekranui rad s mišem) Windows – primjer OS-a sa grafičkim korisničkim interfejsom

Popularniji OS • MS-DOS • Znakovni korisnički interfejs • Operativni sistem uz prvi IBM

Popularniji OS • MS-DOS • Znakovni korisnički interfejs • Operativni sistem uz prvi IBM PC računar • Windows 3. 1, 95, 98, Me, XP, NT, 2000, CE i dr. • Grafički korisnički interfejs • Najpopularniji opertivni sistem

Popularniji OS • UNIX • Znakovni korisnički interfejs i u novije doba grafički korisnički

Popularniji OS • UNIX • Znakovni korisnički interfejs i u novije doba grafički korisnički interfejs • Višekorisnički profesionalni operativni sistem velikih mogućnosti • LINUX • • Besplatni operativni sistem koji po svemu liči na UNIX Rezultat dobrovoljnog rada mnogih programera na Internetu

Popularniji OS • Apple Macintosh Mac OS • GUI OS računara Apple Macintosh •

Popularniji OS • Apple Macintosh Mac OS • GUI OS računara Apple Macintosh • IBM OS/2 • GUI OS tvrtke IBM (neuspio pokušaj zamjenjivanja MS Windowsa)

Jednokorisnički OS • OS-i građeni pod pretpostavkom da je računaro istodobno namijenjen jednom korisniku

Jednokorisnički OS • OS-i građeni pod pretpostavkom da je računaro istodobno namijenjen jednom korisniku i jednom programu • Pri pokretanju jednokorisničkoga operativnog sistema moguće je odmah pokrenuti neki od korisničkih programa bez posebne prijave korisnika • Tipični primjer jednokorisničkoga operativnog sistema je MS DOS

Višekorisnički OS • OS koji omogućuje istodoban rad više korisnika i više programa na

Višekorisnički OS • OS koji omogućuje istodoban rad više korisnika i više programa na istom računaru • Pri pokretanju višekorisničkoga operativnog sistema (engl. multiuser) od korisnika se zahtijeva prijava (engl. logon) • To je postupak kojim se korisnik predstavlja računaru

Višekorisnički OS O Korisničko ime i lozinku korisniku dodijeljuje osoba koja upravlja radom višekorisničkog

Višekorisnički OS O Korisničko ime i lozinku korisniku dodijeljuje osoba koja upravlja radom višekorisničkog računara a zove se sistemski operater ili sistem -operater O Korisničko ime je javno i duljine je 5 - 8 znakova O Lozinka je tajan i povjerljiv podatak (također duljine 5 – 8 znakova)

Namjenski programi • Korisnički programi, aplikacije, • • (engl. application program, applications) Program namijenjen

Namjenski programi • Korisnički programi, aplikacije, • • (engl. application program, applications) Program namijenjen rješavanju određenog, korisniku zanimljivog zadatka Pokrivaju relativno usko područje primjene Jednostavni su za upotrebu i korisnik takvih programa ne treba znati ništa o djelovanju i građi računara Postoji MNOGO namjenskih programa za različite zadatke:

Obrada teksta • Programi za obradu teksta služe za: (engl. text processor, word processor)

Obrada teksta • Programi za obradu teksta služe za: (engl. text processor, word processor) • Pisanje, brisanje, oblikovanje, pretraživanje, ispis teksta itd. • Popularniji programi: Microsoft Word, Word. Perfect

Obrada teksta

Obrada teksta

Word i Word. Perfect Dva najpopularnija programa za obradu teksta

Word i Word. Perfect Dva najpopularnija programa za obradu teksta

OCR • Engl. optical character recognition • Optičko raspoznavanje znakova • Program koji na

OCR • Engl. optical character recognition • Optičko raspoznavanje znakova • Program koji na temelju slike (npr. skenirane) može raspoznati tekst i sačuvati ga u obliku pogodnom za obradu • Upotrebljava se umjesto ručnog prepisivanja teksta • Najpoznatiji OCR program je Recognita

Stolno izdavaštvo • Programi za oblikovanje teksta u oblik pogodan za štampanje (priprema za

Stolno izdavaštvo • Programi za oblikovanje teksta u oblik pogodan za štampanje (priprema za štampanje – knjiga, časopisa, prospekata i dr. ) • Engl. DTP, desk top publishing • Popularniji programi: Page. Maker, Quark. XPress

Stolno izdavaštvo

Stolno izdavaštvo

Obrada slike • Programi za izradu, obradu, pohranu, štampanje i dr. slika i crteža

Obrada slike • Programi za izradu, obradu, pohranu, štampanje i dr. slika i crteža Vektorski (engl. vector graphic) programi namijenjeni prvenstveno izradi tehničkih crteža (npr. Autocad, Microstation, Corel. Draw) Tačkasti (engl. bitmap graphic) programi namijenjeni prvenstveno izradi likovnih crteža, npr. fotografija (npr. Photoshop, Corel Photo. Paint, MS Paint)

Obrada slike

Obrada slike

Obrada slike

Obrada slike

Obrada zvuka • Programi za stvaranje, snimanje, reprodukciju i obradu zvuka (engl. sound shyintesis)

Obrada zvuka • Programi za stvaranje, snimanje, reprodukciju i obradu zvuka (engl. sound shyintesis) • Stvaranje i obrada muzike • Stvaranje zvučnih efekata

Baze podataka • Programi za obradu baza podataka (engl. database) Obrada velike količine podataka

Baze podataka • Programi za obradu baza podataka (engl. database) Obrada velike količine podataka sačuvanih u bazu podataka (npr. popis učenika neke škole) Omogućuje unošenje, brisanje, svrstavanje, i dr. Popularniji programi: Microsof Access, Oracle, Cliper, d. Base

Tabelarni proračuni • Programi za relativno jednostavno računanje istovremeno s mnogo podataka (engl. spreadsheets)

Tabelarni proračuni • Programi za relativno jednostavno računanje istovremeno s mnogo podataka (engl. spreadsheets) • Podaci se upisuju u tabele koje liče na šahovsku ploču • S tako smještenim podacima računanje je jednostavno • Popularniji programi: Microsoft Excel, Lotus, Quatro

Tabelarni proračuni

Tabelarni proračuni

Tabelarni proračuni

Tabelarni proračuni

Uredski paketi • Integrirani paketi (engl. office suite) je grupa programa koji se često

Uredski paketi • Integrirani paketi (engl. office suite) je grupa programa koji se često upotrebljavaju i koji mogu jednostavno razmjenjivati podatke • Najčešće uključuju: program za obradu teksta, program za obradu slika, program za tabelarno računanje, program za obradu baza podataka i dr. Najpopularniji uredski paket: Microsoft Office

Inženjerski programi Posebna GRUPAnamjenskih programa koji omogućuju i olakšavaju rješavanje specifičnih inženjerskih zadataka. Mogu

Inženjerski programi Posebna GRUPAnamjenskih programa koji omogućuju i olakšavaju rješavanje specifičnih inženjerskih zadataka. Mogu se svrstati u dvije grupe: • CAD (engl. computer aided desing) • Projektovanje pomoću računara – izrada projekta (proračuna, crteža, shema, simulacijskoh modela i dr. pomoću računara) • Primjena računara pri nastanku nekog proizvoda ili usluge • CAM (engl. computer aided manufacturing) • Proizvodnja pomoću računara – mašine upravljane računarom • U širem smislu to je cjelokupni proizvodni sistem koji je pod nadzorom računara (računaski programi, sistem za komuniciranje, mašine upravljanjie računarom itd. )

Programi za Internet • Programi koji omogućuju korištenje usluga dostupnih Internetom • Pregledač WWW

Programi za Internet • Programi koji omogućuju korištenje usluga dostupnih Internetom • Pregledač WWW stranica (engl. browser) • Program za elektronsku poštu (engl. e-mail) • Program za mrežne novine (engl. newsgroup) itd.

Multimedija • Multimedijski računarski sistem sposoban je da prikaže kvalitetne pokretne i nepokretne slike

Multimedija • Multimedijski računarski sistem sposoban je da prikaže kvalitetne pokretne i nepokretne slike i zvuk • Potreban je relativno snažan računar koji je opremljen kvalitetnom zvučnom i grafičkom karticom, mikrofonom i interfejsom za raspoznavanje govora, te sa mnogo memorije (RAM, CD-ROM, DVD)

Hipertekst • Hipertekst (engl. hypertext) omogućuje povezivanje tekstualnih podataka tako da je jednostavno (npr.

Hipertekst • Hipertekst (engl. hypertext) omogućuje povezivanje tekstualnih podataka tako da je jednostavno (npr. klikom miša) moguće doći s jednog na drugi tekst • Pojednostavljeno: hipertekst je dokument u kojem se može kliknuti na neki od označenih mjesta i tako otvoriti novi dokument (novi dokumnet ima smislene veze s mjestom na koje se kliknulo) • Objekti (slika, tekst) na koje je moguće kliknuti mišem i tako pozvati prikaz drugog dokumenta obično su podvučeni ili različitoobojeni da bi se razlikovali od ostalog teksta i nazivaju se veze (engl. link) • Hipermedija (engl. hypermedia) je slična hipertekstu samo što uz tekst uključuje i pokretne i nepokretne slike i zvuk • Primjer najrasprostranjenije upotrebe hipermedije su

Hipertekst

Hipertekst

Virtuelna stvarnost (engl. virtual reality, VR) je raunarskini sistem (račnar, programi, dodatni uređaji) koji

Virtuelna stvarnost (engl. virtual reality, VR) je raunarskini sistem (račnar, programi, dodatni uređaji) koji može korisniku dočarati okolinu. oponašati stvarnost • Oponašanje treba biti što vjernije, i treba omogućiti djelovanje čovjeka na taj prividni okoliš • Objekti trebaju imati sva svojstva što sličnija onima iz stvarnog svijeta: boju, oblik, dojam prostornosti itd. • Sistem virtuelne stvarnosti treba biti interaktivan (mora korisniku pružiti mogućnost primanja informacija iz virtuelne stvarnosti , ali i utjecanja na tu virtuelnu stvarnost)

Virtuelna stvarnost Razlozi primjene: • Smanjiti smrtnost (npr. obuka vozača i pilota) • Smanjiti

Virtuelna stvarnost Razlozi primjene: • Smanjiti smrtnost (npr. obuka vozača i pilota) • Smanjiti troškove projektovanja (npr. prikaz građevine ili proizvoda) • Stvoriti nepostojeću okolinu (npr. kod računarskih igara)

Virtuelna stvarnost

Virtuelna stvarnost

Virtuelna stvarnost Uređaj za vjerniji doživljaj virtualnosti

Virtuelna stvarnost Uređaj za vjerniji doživljaj virtualnosti

Vještačka inteligencija • Računarski sistem koji pokušava nadomjestiti ljudsko zaključivanje (engl. artificial inteligence, AI)

Vještačka inteligencija • Računarski sistem koji pokušava nadomjestiti ljudsko zaključivanje (engl. artificial inteligence, AI) • Od računrskih i odgovarajućih programa se očekuje obavljanje “misaonih” radnji koje su tipične za čovjeka (rasuđivanje, izdvajanje bitnog od nebitnog, uočavanje važnih činjenica, raspoznavanje govora, pisama, slika itd. ) • Postignuti su određeni rezultati samo u ograničenom području ili samo u posebnim uslovima • Jedno od područja vještačke inteligencije • koje je našlo širu primjenu u praksi jesu tzv. ekspertni sistemi.

Ekspertni sistem • Računarski sistem koji zamjenjuje čovjeka stručnjaka (eksperta) u uskom području (npr.

Ekspertni sistem • Računarski sistem koji zamjenjuje čovjeka stručnjaka (eksperta) u uskom području (npr. medicina, održavanje složenih mašina, financijske procjene i sl. ) • U takav sistem se arhiviraju znanja vodećih stručnih ljudi tog područja i program za zaključivanje • On može u određenoj mjeri savjetovati pri rješavanju složenih zadataka • Koristi se uglavnom kao pomoć stručnjaku

Računarski virus • Virus je računalrski program koji oštećuje ostale programe i uzrokuje neispravan

Računarski virus • Virus je računalrski program koji oštećuje ostale programe i uzrokuje neispravan rad računara • Jedina mu je zadatak ometati korisnika pri radu • Tvorci virusa su uglavnom nepoznati, a glavna namjera autora je da pokaže svoje poznavanje građe računara

Računarski virus • Što može virus? • Izbrisati ili izmijeniti datoteke na disku •

Računarski virus • Što može virus? • Izbrisati ili izmijeniti datoteke na disku • Formatirati tvrdi disk i tako izbrisati sve podatke i programe s diska • Učiniti dostupnim povjerljive podatke s računara (npr. lozinke, broj kreditne kartice i sl. ) • Usporiti računar • Omogućiti drugima da posredstvom Interneta dođu do podataka sa zaraženog računara • Automatski i bez znanja korisnika slati elektronsku poštu neželjenog sadržaja na mnogo adresa

Računarski virus Kako saznati je li računar zaražen? • • • Upotrbom antivirusnog programa

Računarski virus Kako saznati je li računar zaražen? • • • Upotrbom antivirusnog programa Računar pokazuje čudne poruke, svira muziku ili pokazuje slike bez želje korisnika Računar je sporiji nego prije Odjednom je raspoloživo mnogo manje memorije nego prije. Virus je tako napravljen da ga prosječni korisnik teško otkriva Razmnžava se najčešće na dva načina Neovlaštenim kopiranjem programa Pokretanjem programa dobivenih elektronskom poštom (Internet) Virusa ima mnogo i neprestano se javljaju novi

Mjere zaštite od virusa • Nadzor pristupa računaru -Onemogućiti neovlaštenim osobama pristup računaru Provjera

Mjere zaštite od virusa • Nadzor pristupa računaru -Onemogućiti neovlaštenim osobama pristup računaru Provjera programa prije pokretanja na računaru Pouzdanost izvora programa Pokrenuti program najprije na karantenskom računaru Antivirusni program za provjeru Provjera programa prije pokretanja na računaru Antivirusni program za provjeru Provjera svakog medija za čuvanje podataka prije upotrebe

Antivirusni programi • Engl. antivirus, virus killer • Programi koji mogu pronaći • •

Antivirusni programi • Engl. antivirus, virus killer • Programi koji mogu pronaći • • i ukloniti viruse (obrisati štetne programe) Antivirusni program može pronaći samo viruse koji su stariji od samog programa, pa ga neprestano treba obnavljati Mjesečno se otkriva približno 500 novih virusa!

Autorska prava • Računarski je program je nematerijalni plod ljudskog uma, usporediv s umjetničkim

Autorska prava • Računarski je program je nematerijalni plod ljudskog uma, usporediv s umjetničkim djelom • Zakonima ili običajnim pravom štite se prava autora ili vlasnika programa • Pod prijetnjom kazni zabranjeno je umnožavanje i upotreba programa bez odobrenja vlasnika • Za razliku od umjetničkog djela računarski program je vrlo jednostavno i lako kopirati tako da se kopija ni po čemu ne razlikuje od originala. Zato se osim zakonskim mjerama proizvođači štite i sklopovskim i prgramskim dodacima (copy protection)

Pirat • Pirat (gusar) je osoba koja neovlašteno i nezakonito presnimava, umnožava, dijeli ili

Pirat • Pirat (gusar) je osoba koja neovlašteno i nezakonito presnimava, umnožava, dijeli ili prodaje tuđe programe • To je nemoralano i zakonom kažnjivo djelo

Hacker • Haker (engl. hacker) je osoba koja jako dobro poznaje građu računara i

Hacker • Haker (engl. hacker) je osoba koja jako dobro poznaje građu računara i u slobodno vrijeme se voli baviti računarima (“zaljubljenik” u računare) • Haker je izvorno bio naziv za pozitivnu i moralnu osobu • Danas se naziv haker često koristi za ljude koji pokušavaju pomoću računara raditi ono što nije dozvoljeno (npr. prodrijeti preko Interneta u tuđe računarske sisteme, pokušavaju odstraniti zaštitu komercijalnih programa i sl. )

Nelegalni programi

Nelegalni programi

PODJELA PROGRAMA O S obzirom na dopuštenja (licence) za uporabu programa te načina naplate

PODJELA PROGRAMA O S obzirom na dopuštenja (licence) za uporabu programa te načina naplate i distribucije većina programa pripada u neku od slijedećih grupa: ü Komercijalni programi ü Shareware ü Freeware ü Programi u javnom vlasništvu (PD) ü Otvoreni programi (open source)

Komercijalni program • Program za koji postoji autorsko pravo i za čiju se upotrebu

Komercijalni program • Program za koji postoji autorsko pravo i za čiju se upotrebu plaća naknada pri kupovini (unaprijed) • Kupovinom takvog programa kupac preuzima zakonom propisana prava i obveze (prava = upotreba programa; obveze = ograničenja preprodaje, umnožavanja i dr. ) • Distribuiraju se uglavnom u trgovinama

Shareware • Engl. shareware je naziv za program koga je • • • dozvoljeno

Shareware • Engl. shareware je naziv za program koga je • • • dozvoljeno isprobati prije plaćanja Nakon probnog roka koji je naveden uz program (obično od 7 do 39 dana), treba platiti naknadu autoru Postupak prijave korisnika se zove registracija Mnogi korisnici svjesno ili iz neznanja zanemaruju obvezu plaćanja naknade i registracije, a kako ne postoji jednostavan način za provjeru koristi li korisnik program i nakon probnog roka, nema ni posljedica za takav čin pa ne podliježe zakonskim sankcijama Redovno su shareware programi bitno jeftiniji od komercijalnih programa Distribuiraju se uglavnom Internetom ili na CD-ROM-u koji je prilog nekog časopisa

FREEWARE O Programi koji se mogu koristiti bez naknade i vremenskog ograničenja i kopirati

FREEWARE O Programi koji se mogu koristiti bez naknade i vremenskog ograničenja i kopirati bez naknade O Postoji autor ili vlasnik programa koji zadržava autorska prava proizašla iz vlasništva, no za njih ne traži nikakvu naknadu O Isporučuju se bez izvornog koda pa ih korisnik ne može mijenjati

PD • Program u javnom vlasništvu (engl. public domain, PD) je program kod koga

PD • Program u javnom vlasništvu (engl. public domain, PD) je program kod koga je autor prenio vlasništvo na javnost • Takav je program dozvoljeno umnožavati, koristiti i mijenjati bez plaćanja naknade autoru • Distribuiraju se uglavnom Internetom ili na CD-ROM-u koji je prilog nekog časopisa

OTVORENI PROGRAMI Vrsta programa koju je moguće koristiti bez naknade OUključuje i izvorni kôd

OTVORENI PROGRAMI Vrsta programa koju je moguće koristiti bez naknade OUključuje i izvorni kôd i dozvoljava izmjene izvornog kôda bez naknade i ograničenja OOsnovna namjena je poticati korisnike da mijenjaju, poboljšavaju i dopunjuju program i zatim ga bez naknade daju na upotrebu ostalim korisnicima