POSLOVNA ETIKA I KOMUNICIRANJE Poslovna moralna praksa prof

POSLOVNA ETIKA I KOMUNICIRANJE Poslovna moralna praksa prof. dr Milan I. Miljević ass. Nataša Simeunović, MSc

Odnos teorije i prakse • U kakvom su odnosu teorija i praksa? • Da li je moguće da praksa bude potpuno odvojena od teorije? • Da li je moguće da teorija bude potpuno odvojena od prakse? • Postoji li njihovo epistemološko jedinstvo ili su potpuno odvojeni jedno od drugog?

Odnos teorije i prakse • Teorija i praksa su neodvojivo epistemološki povezani (Imanuel Kant): TEORIJA PRAKSA

Pravda i laž kao poslovno moralno iskustvo • • a) b) c) Šta je pravda? Justicija (Iustitia) – rimska boginja pravde; “Božija pravda”; “kosmička pravda”; Komutativna i distributivna pravda; Koncept komutativne pravde: “svima jednako”; Koncept distributivne pravde: “svima prema zaslugama”; Različiti koncepti pravde u društvu: ekonomsko-socijalna pravda (opravdanost razlika u socijalnom položaju i raspolaganju materijalnim bogatstvima); politička pravda (pravedno je da loša vladavina bude zamijenjena drugom); pravna pravda (ona koja se zadovoljava pred sudom i okončava pravosnažnom sudskom presudom).

Kako pravda utiče na radnu organizaciju? efikasnost bolji međuljudski odnosi unutar organizacije veće poštovanje rukovodstva organizacije

Antipodi pravdi u organizaciji svijeta rada • Zabluda (namjerna ili nehotična), nova istina (hipoteza koja se predstavlja kao dokazana istina); • Obmana (namjerno i svjesno predstavljanje nepravedne organizacije za pravednu, obećanje ekonomsko-socijalnog blagostanja koje nije realno ispunjivo); uvijek sadrži laž koja se upotrebljava kako bi se na neetičke načine došlo do ostvarenja ličnih, a ne opštih interesa; • “Laž za spas”: situacija kada je za datu organizaciju jedino izvodljivo da posluje ukoliko se posluži obmanom – veliki etički problem, jer postavlja pitanje prioriteta: profit ili etički odnos prema zaposlenima, korisnicima proizvoda i slično.

Antipodi pravdi u organizaciji svijeta rada • Kleveta: neistinita, proizvoljna kvalifikacija određene ličnosti ili nekog njenog postupka, uz negativan vrednosni sud o takvoj osobi ili takvom njenom postupku (cilj klevete: diskreditovanje oklevetane osobe; u većini država klevetnik podliježe krivično-pravnoj odgovornosti); • Licemjerje (hipokrizija): neusaglašenost promovisanih načela, riječi i praktičkih djelanja u jednoj organizaciji svijeta rada (npr. zloupotreba u humanitarnim organizacijama).

Pravednost • Distributivna (raspoređivačka) i komutativna (izjednačavajuća) pravednost; • Distributivna: “svakome proporcionalno”, “svakome srazmjerno”, “svakom po zaslugama” (radnik koji je proveo 40 radnih sati na poslu dobija 100% ličnog dohotka; radnik koji je proveo 20 radnih sati, dobija 50% dohotka – distributivno pravedno); • Komutativna: “svakome jednako”, “svakome jednak tretman” (ne misli se na ekonomsko-socijalnu jednakost, jer je prirodno da su ljudi imovno nejednaki, već na jednaka prava unutar organizacije, jednak tretman u jednakim okolnostima – prema istim pojavama ponašati se na isti način). • Pravednost je neodvojivo povezana sa pravima i obavezama.

Milosrđe kao poslovno moralno iskustvo • Milosrđe se sastoji iz 4 elementa: 1. istinitost (bespogovorna iskrenost prema svojim kolegama, korisnicima naše robe ili usluge, poslovnim saradnicima); 2. mudrost (sposobnost prepoznavanja realnog stanja radne organizacije i stanja u kome bi ona trebalo da se nalazi); 3. samoorganizacija (sposobnost da organizacija može neometano i samodovoljno funkcionisati i u kriznim situacijama); 4. pouzdanost (tijesno povezana sa povjerenjem; praksa je pokazala da se pouzdanost stiče na osnovu realnih pokazatelja: kvalitet robe ili usluge, cijena, pristupačnost informacija, ljubaznost osoblja i slično).

Zadovoljstvo u moralnom poslovnom životu • Tri pristupa: 1. etički hedonizam (čovjek se ne orijentiše na dobro nego na postizanje zadovoljstva); 2. univerzalisti (zadovoljstvo ne može da bude univerzalni moralni princip – Imanuel Kant); 3. eudemonisti (Epikur) i utilitaristi (opovrgavali bezuslovnost čulnih zadovoljstava).

Korist kao bitni pojam poslovne etike • Šta je korist? • Svaki čovjek svoju djelatnost usmjerava ka ostvarenju sopstvenih interesa. Korisno je ono što doprinosi ostvarenju tih interesa. • Za razliku od viših vrijednosti (dobro, pravda i dr. ), korist je relativna vrijednost (varira u prostoru i vremenu); • Pojam koristi, odnosno stremljenja ka koristi moralno je neutralan! • Načini postizanja koristi mogu biti moralni ili nemoralni! • Partikularna (pojedinačna, lična) korist i opšta korist.

Usavršavanje kao poslovna moralna vrijednost • Zašto je usavršavanje važna poslovna moralna vrijednost? • Usavršavanje teorijskih znanja i praktičkih vještina – veći lični kvalitet u organizaciji svijeta rada. • Moralni problem: mogu li tražiti od drugih da savršeno obavljaju svoje djelatnosti ukoliko sam ne radim ništa na svom kontinuiranom usavršavanju? • Savršenstvo je ideal, usavršavanje je proces kojim se približavamo savršenstvu, ali ga nikad ne dostižemo.

Moralne vrijednosti ličnih odnosa u poslovanju DISKUSIJA • Koje osobine, kvalitete i vrijednosti treba da posjeduje vaš potencijalni saradnik? • Koje osobine, kvalitete i vrijednosti treba da posjeduje vaš potencijalni pretpostavljeni da biste ga doživjeli kredibilnim? • Koje osobine, kvalitete i vrijednosti treba da posjeduje vaš poslovni partner da biste ga doživjeli pouzdanim? • Jesu li osobine, kvaliteti i vrijednosti kod ove tri različite poslovne kategorije isti?