Programska podrka to je programska podrka Skup svih

Programska podrška Što je programska podrška? Skup svih programa koji mogu upravljati računalom naziva se programska podrška (engl. Software) Dvije glavne skupine programa na koje možemo podijeliti programsku podršku su: - sustavsku podršku - namjensku podršku

Sustavska programska podrška (engl. systems software) - obuhvaća operacijske sustave i pomoćne programe U skupinu pomoćnih programa (engl. utility) spadaju: - pogonski programi (engl. driver) - programi sigurnosnih kopija (engl. backup) - programi za zaštitu od virusa

Operacijski sustav (engl. OS, operating system) - je skup programa koji povezuju i objedinjuju sve sklopovske dijelove računala i omogućuju njihovu djelotvornu uporabu Najpopularniji operacijski sustavi za osobna računala su komercijalni: - Windows - besplatni Linux

- dio OS je pohranjen u ROMu i prilikom uključivanja računala prvi se pokreće te se zove se BIOS (engl. basic input output system) Dio operacijskog sustava zadužen za komunikaciju s korisnikom naziva se korisničko sučelje (engl. user interface). Grafičko korisničko sučelje (engl. GUI, graphic user interface) je sučelje koje omogućuje komunikaciju s korisnikom znakovima i slikovnim simbolima – IKONE (engl. icon) Znakovno korisničko sučelje je sučelje koje su rabila starija računala. Komuniciralo se sa računalom putem tipkovnice upisujući podatke i naredbe npr. MS DOS.

- Mnogi danas operacijski sustavi imaju mogućnost višekorisničkog rada (engl. multi – user) - Od korisnika se zahtijeva prijava (engl. log in) - Korisnik se predstavlja računalu svojim korisničkim imenom (engl. user name) i zaporkom (engl. password)

Namjenska programska podrška - namjenski programi su namijenjeni krajnjim korisnicima za rješavanje specifičnih zadataka Primjeri namjenskih programa su: - programi za obradu teksta (text processor) - programi za optičko raspoznavanje (engl. OCR) - programi za stolno izdavaštvo (DTP) Često se prodaje zajedno više programa tzv. uredski paketi (engl. office suite) npr: - Microsoft Office - Open Office - freeware

Inženjerski programi su: - programi za projektiranje s pomoću računala (engl. CAD, computer aided design) - programi za proizvodnju s pomoću računala (engl. CAM, computer aided manufacturing) - programi za stolno izdavaštvo (DTP) Postoje sustavi prividne zbilje (engl. virtual reality) Sustavi koji nastoje oponašati zbilju s ciljem: - otkloniti opasnost za ljude i materijalna dobra - smanjenje troškova - boravka u svijetu “mašte” ( zabava i razonoda )

Tu su još programi: - umjetne inteligencije (engl. artificial intelligence, AI) - ekspertni sustavi (želi se zamijeniti čovjeka stručnjaka u relativno uskom ograničenom stručnom području Autorska prava i distribucija programa Računalni program je nematerijalni plod ljudskog uma, usporediv s umjetničkim djelom. Sukladno tome štite se prava autora.

- Pirat jest ime za osobu koja neovlašteno i protuzakonito presnimava, umnožava, dijeli ili prodaje tuđe programe. (amoralan i zakonski kažnjiv čin) - Haker je osoba koja odlično i podrobno poznaje građu računala i računalne programe. Zabunom se naziv koristi za osobe koje neovlašteno pristupaju tuđin sustavima sa zlonamjernim ciljevima.

- S obzirom na dopuštenje za upotrebu te način naplate i distribucije programi pripadaju u jednu od sljedećih skupina: - Komercijalni programi - Sharware (isprobava se bez naknade u nekom vremenskom intervalu) - Freeware (bez naknade se rabe u neograničenom vremenu, postoje vlasnička, autorska prava) - Program u javnom vlasništvu (engl. public domain) slobodno se umnažaju i koriste nitko ne polaže prava vlasništva - Otvoreni programi (otvoreni kod engl. open source) s ciljem poboljšanja i dopunjavanja programa npr. Linux

Računalni virusi - je posebna vrsta računalnog programa koji oštećuje ostale podatke ili čine neko drugo neželjeno i štetno djelovanje na sustav - šire se kopiranjem - šire se računalnim mrežama (npr. LAN) - šire se elektroničkom poštom Mjere zaštite: - antivirusni programi (Nod 32, Avira, Avast …) - ne otvarati e-mailove nepoznatih i sumnjivih pošiljatelja - ne “surfati” po moralno sumnjivim WEBovima