Sateliti razliitih masa mogu imati iste polumjere putanja

  • Slides: 84
Download presentation

Sateliti različitih masa mogu imati iste polumjere putanja i ista ophodna vremena, ali sile

Sateliti različitih masa mogu imati iste polumjere putanja i ista ophodna vremena, ali sile koje im daju ista centripetalna ubrzanja nisu jednake.

Gradivo Formule: Termodinamika Ako se obujam plina drži stalnim, znači da se mijenjaju samo

Gradivo Formule: Termodinamika Ako se obujam plina drži stalnim, znači da se mijenjaju samo tlak i temperatura. Dakle od tri veličine (tlak p, obujam V i tempetatura T), u promjeni stanja plina sudjeluju samo tlak i temperatura, V = konstantno. Izohorna promjena stanja. Izohorna promjena znači da je omjer tlaka i temperature stalan: Slijedi da se tlak povećava razmjerno promjeni temperature: Tlak p 2 će biti 3 puta veći od tlaka p 1 kada temperatura T 2 bude 3 puta veća od temperature T 1.

Temperature treba preračunati u apsolutne, tj. u stupnjeve Kelvina. To znači da svakoj vrijednosti

Temperature treba preračunati u apsolutne, tj. u stupnjeve Kelvina. To znači da svakoj vrijednosti u Celzijusima treba pribrojiti 273 stupnja: T 1= 0 + 273 = 273 K, T 2= 3 · 273 K = 819 K = 546 C

Plin u spremniku pri stalnom tlaku izvrši rad silom pritiska na čep površine S.

Plin u spremniku pri stalnom tlaku izvrši rad silom pritiska na čep površine S. Pri tome se čep pomakne duž puta x i promjeni obujam spremnika za V = S x. Rad je umnožak sile i puta: W = Fs = p. S x = p V Rad plina pri stalnom tlaku računa se prema relaciji W = p V Odatle slijedi da je V = W/p W = p V = p (3 V – V) = p · 2 V W’ = p V’ = p (6 V – 3 V) = p · 3 V W’ : W = 3 : 2 W’ = 1, 5 W

U ovom dijelu dijagrama vidljivo je da se dovođenjem topline ne povećava temperatura. Pri

U ovom dijelu dijagrama vidljivo je da se dovođenjem topline ne povećava temperatura. Pri prijelazu vode iz tekućeg agregacijskog stanja u plinovito, dovođenje topline NE UZROKUJE povećanje temperature vode. Sva dovedena toplina utroši se na promjenu agregatnog stanja, pri čemu temperatura ostaje nepromijenjena.

Na pojedini nabojdjeluju sile od preostala tri naboja koje se vektorski zbrajaju. Naboji su

Na pojedini nabojdjeluju sile od preostala tri naboja koje se vektorski zbrajaju. Naboji su istog predznaka pa je su sve sile odbojne.

Serijski spoj Paralelni spoj

Serijski spoj Paralelni spoj

Kapacitivni otpor Kapacitet Kružna frekvencija

Kapacitivni otpor Kapacitet Kružna frekvencija

Sve točke na ekvipotencijalnoj liniji imaju isti potencijal. Zato ako naboj pomičemo duž ekvipotencijalne

Sve točke na ekvipotencijalnoj liniji imaju isti potencijal. Zato ako naboj pomičemo duž ekvipotencijalne crte, ne vrši se rad. Rad se vrši samo kada naboj pomičemo između ekvipotencijala Premještanje naboja s jedne na drugu ekvipotencijalnu liniju znači svladavanje razlike potencijala q ( = q U

Simboli za smjer strelice Vrh strelice gledan sprijeda Krilca strelice gledana straga

Simboli za smjer strelice Vrh strelice gledan sprijeda Krilca strelice gledana straga

Ukupna energija je zbroj kinetičke i potencijalne energije i ona je konstantna. U amplitudnom

Ukupna energija je zbroj kinetičke i potencijalne energije i ona je konstantna. U amplitudnom položaju uteg ima brzinu nula i sva je energija pohranjena u maksimalno rastegnutoj opruzi kao potencijalna energija. Ekin = 0 Pri prolasku kroz ravnotežni položaj opruga nije istegnuta i sva je energija u kinetičkoj energiji utega koji tada ima najveću brzinu. Epot = 0 Elastična potencijalna je tada nula tj. Epot = 0 J

Zrake koje dolaze na zrcalo usporedno s optičkom osi sijeku se u žarištu zrcala.

Zrake koje dolaze na zrcalo usporedno s optičkom osi sijeku se u žarištu zrcala. Zrake koje dolaze na zrcalo iz žarišta odbijaju se usporedno s optičkom osi i čine snop paralelnih zraka.

Kada svjetlost ne bi bila transverzalni val ne bi se mogla polarizirati kao što

Kada svjetlost ne bi bila transverzalni val ne bi se mogla polarizirati kao što se ne mogu polarizirati longitudinalni valovi (npr. zvuk). Stoga je polarizacija dokaz transverzalnog vala svjetlosti

Atom može prijeći iz višeg energijskog stanja u osnovno prelazeći postupno ili odjednom.

Atom može prijeći iz višeg energijskog stanja u osnovno prelazeći postupno ili odjednom.

Iz pobuđenog stanja energije E 4, atom može doći u osnovno stanje (redni broj

Iz pobuđenog stanja energije E 4, atom može doći u osnovno stanje (redni broj 1) energije E 1, na četiri moguća načina, označena sa a, b, c i d. Pri svakom od tih četiriju primjera atom emitira: a) 1 foton energije E 4 -E 1 b) 2 fotona energije E 4 -E 3 i E 3 -E 1 c) 2 fotona energije E 4 -E 2 i E 2 -E 1 d) 3 fotona energije E 4 -E 3 i E 3 -E 2 i E 2 -E 1 što čini mogućnost emisije ukupno 8 fotona, međutim fotoni energije E 4 -E 3 i E 2 -E 1 pojavljuju dva puta. Maksimalni broj različitih fotona je samo 6

Fizikalne veličine koje sadrže vrijeme i duljinu kao što su brzina, energija i količina

Fizikalne veličine koje sadrže vrijeme i duljinu kao što su brzina, energija i količina gibanja relativistički se mijenjaju. Samo je brzina svjetlosti stalna u svakom referentnom sustavu.

Tijelo bačeno u vertikalni hitac prema gore imat će na svim razinama padajućeg dijela

Tijelo bačeno u vertikalni hitac prema gore imat će na svim razinama padajućeg dijela putanje iste iznose brzina kakve je imalo na tim razinama pri usponu. To znači da će na rubu litice oba tijela imati iste brzine prema dolje.

Kada struje u paralelnim vodičima teku protusmjerno vodiči se odbijaju Kada struje u paralelnim

Kada struje u paralelnim vodičima teku protusmjerno vodiči se odbijaju Kada struje u paralelnim vodičima teku u istom smjeru vodiči se privlače

1. Obzirom na smjer obilaska točaka u grafu zaključujemo da će rad biti negativan,

1. Obzirom na smjer obilaska točaka u grafu zaključujemo da će rad biti negativan, tj. imat će predznak 2. Na osima grafa očitamo mjerne jedinice: tlak – h. Pa, obujam – dm 3 3. Pretvorimo jedinice P 1 = 20 h. Pa = 2000 Pa P 2 = 60 h. Pa = 6000 Pa V 1 = 5 dm 3 = 5· 10 -3 m 3 V 2 = 25 dm 3 = 25· 10 -3 m 3 Obavljeni rad plina je površina omeđena grafom.

Ili preko rada potrebnog da se postigne kinetička energija s danom brzinom

Ili preko rada potrebnog da se postigne kinetička energija s danom brzinom

Broj molekula u jednom molu (Avogadrov broj) puta broj molova. Plinska jednadžba

Broj molekula u jednom molu (Avogadrov broj) puta broj molova. Plinska jednadžba