RIMINALISTIKA PREDAVANJA Prof dr Milutin Ateljevi email mateljevicsinergija

КRIMINALISTIKA - PREDAVANJA - Prof. dr Milutin Ateljević e-mail: mateljevic@sinergija. edu. ba 1

5. NEDELJA NASTAVE OSNOVI KRIMINALISTIKE • Tragovi papilarnih linija • Tragovi stopala • Biološki tragovi • Ostali tragovi. . 2

TRAGOVI • TRASOLOGIJA – nauka o tragovima • Kriminalističko-tehnička disciplina, koja se bavi problemima pronalaženja, obezbjeđenja, fiksiranja i tumačenja materijalnih tragova krivičnih djela. • Tragom krivičnog djela u kriminalističkom smislu se podrazumijeva svaka vidljiva ili golim okom nevidljiva materijalna promjena, nastala na licu mjesta, na žrtvi ili na učiniocu, u vezi ili povodom izvršenja krivičnog djela. • Tragovi imaju veliki značaj. • Tragovi - nemi svedoci - iako ne govore cjelovitu istinu, ipak govore samo istinu - Lokar francuski kriminalist 3

TRAGOVI PAPILARNIH LINIJA - definicija • Važna osobina papilarnih linija je njihova sposobnost da prilikom dodira sa predmetima, ostavljaju na njima svoje slike – tragove. Oni ostaju na predmetima usled toga : • Što je dotaknuti predmet plastičan • Što je površina papilarnih linija obojena • Što su papilarne linije vlažne od znoja. 4

TRAGOVI PAPILARNIH LINIJA - podjela • Na način nastanka papilarnih linija i na njihovu prirodu, možemo ih podijeliti na: VIDLJIVE • Obojeni /površinski/, koji ostaju ako su bile obojene krvlju, bojom, masnoćom i sl. . . • Reljefni koji ostaju u mekanim i plastičnim podlogama : svijeća, omekšala čokolada, buter, mast, git i sl. . LATENTNE /nevidljive/koji ostaju na čvrstim i relativno glatkim površinama usled znojavosti površine papilarnih linija. 5

FIKSIRANJE VIDLJIVIH TRAGOVA PAPILARNIH LINIJA • Obojeni tragovi papilarnih linija se fiksiraju direktnim forografisanjem metodom razmjene fotografija upotrebom specijano konstruisane kamere za direktno snimanje tragova otisaka prstiju • Reljefni tragovi papilarnih linija se fiksiraju : – Direktnim fotografisanjem pod kosim osvjetljenjem – Mulažiranjem /gipsom, silikonom i sl. materijalima / – Zaprašivanjem jednim od praškova za fiksiranje latentnih tragova – Pomoću crne štamparske boje i bijele hartije 6

PRONALAŽENJE I FIKSIRANJE LATENTNIH TRAGOVA PAPILARNIH LINIJA • Nevidljivi tragovi koji ostaju na glatkim površinama i na hartiji prilikom dodira. • Pronalaze se najbolje kada se prostorija zamrači i tako što se površine koso osvetljavaju slabom baterijskom lampom ili svijećom. • Fiksiranje latentnih tragova papilarnih linija danas se primjenjuju brojne : – Fizičke metode – Hemijske metode 7

FIZIČKE METODE FIKSIRANJA LATENTNIH TRAGOVA PAPILARNIH LINIJA • • Zaprašivanje pomoću argentorata Zaprašivanje pomoću grafita Izazivanje pomoću magnetne četkice Izazivanje pomoću plamena 8

ZAPRAŠIVANJE POMOĆU ARGENTORATA • Argentorat je fino mleveni aluminijski prah, svetlo sive boje koji ima osobinu da veoma dobro prijanja na površinama na kojima se nalaze nevidljivi tragovi otisaka papilarnih linija. • Algentorat se lijepi na znoj i masnoću otisaka papilarnih linija. • Zaprašivanje se vrši pomoću četkice od vrlo fine dlake ili pomoću specijalnog pulverzatora. • Fiksiranje traga se obavlja pomoću Šnajderove folije crne boje koja je sa jedne strane premazana želatinskom smješom obično sa glicerinom i jako lepljiva. 9

ZAPRAŠIVANJE POMOĆU GRAFITA • Zaprašivanje fino mlevenim prahom se vrši na isti način kao i argentoratom, s tim što se za fiksiranje koristi transparentna folija. • Folija je providna pa se otisak posmatra sa neutisnute strane /sa gornje strane/ • Rijetko se upotrebljavaju i drugi praškovi kao npr. čađ, minijum, seriz, oksid gvožđa, antimon, jodno-skromni prah i dr. 10

IZAZIVANJE POMOĆU MAGNETNE ČETKICE • Novija metoda podesna za uzimanje i fiksiranje otisaka sa grubih i poroznih površina • Magnetna čestica je u nalik naliv peru u čijoj cjevčici je smješten klip koji se zavisno od položaja namagnetiše ili razmagnetiše. • Praškovi se sastoje od najfinije gvozdene piljevine. • Čestice praha se lijepe za papilarne linije a višak praha se vraća u sud nakon razmagnetisavanja vrha sprave nalik naliv-peru. 11

IZAZIVANJA POMOĆU PLAMENA • Predmet na kojem pretpostavljamo da se nalaze tragovi otisaka papilarnih linija, nadnosimo nad mali glineni sud u kojem sagorijevaju kristali kamfora. • Predmet se drži dok ne očađi • Supstance znoja i masnoće na tragu omekšaju od toplote i na njih se taloži čađ • Nakon otklanjanja viška čađi, pomoću četkice, na predmetu ostaje vidljiva slika otiska. 12

HEMIJSKE METODE FIKSIRANJA LATENTNIH TRAGOVA PAPILARNIH LINIJA • Izazivanje jodnim parama • Izazivanje srebronitratom • Izazivanje ninhidrinom 13

IZAZIVANJE JODNIM PARAMA • Kristali joda imaju osobinu da sublimišu na relativno niskim temperaturama pa prilikom blagog zagrijavanja brzo prelaze iz čvrstog u gasovito stanje. • Pare tada imaju tamnožute ili ljubičaste boje i vezuju se za masne i vlažne supstance znoja. • Zbog brzog otapanja joda otisci se vide samo kratko vrijeme te ih je neophodno što prije fotografisati pomoću plavog filtra. • Jodne pare se koriste za otisake prstiju sa ljudske kože • Mesto se isprska jodofulom, a onda se polako prisloni srebrna pločica. • Posle nekoliko sekundi se pojave otisci sa kože na pločici. 14

IZAZIVANJE SREBRONITRATOM • U obliku vodenog rastvora • Srebronitrat reaguje sa hloridima tako što nastaje bijeli talog srebrohlorida, koji se pod uticajem svijetla redukuje u okside srebra a zatim u elementarno crno srebro. • Ova metoda daje jako dobre rezultate na svim vrstama hartije, sitno tkanom platnu i drugim sličnim materijalima. • Izazvani otisci imaju oštro ocrtane papilarne linije i mnoštvo finih detalja. 15

IZAZIVANJE NINHIDRINOM • Ninhidrin je reagens koji veoma osetljivo reaguje sa alfaaminokiselinama i drugim organskim jedinjenjima koje sadrže alfa - amino grupu, dajući trajno crvenoružičasto obojenje. • Pošto se u znoju luče minimalne količine ovih jedinjenja , ninhidrin se koristi u kriminalističkoj tehnici na izazivanje prikrivenih tragova otisaka papilarnih linija na hartiji, na finim tkaninama, na zidu koji nije mnogo hrapav, na drvenim stvarima koji nisu lakirani ili politirani. • Pogodan je za izazivanje relativno starih tragova. 16

TRAGOVI STOPALA • Prema prirodi podloge na kojoj su ostali – Površinske /od prljavog ili obojenog stopala na čvrstoj podlozi ili od čistog bosog tabana na glatkoj podlozi – Reljefne /ostaju na mekoj podlozi/ • Prema broju i međusobnom položaju samih tragova – Pojedinačni /prostorno povezani. . / – Niz uzastopnih tragova lijevog i desnog stopala • Prema njihovoj prirodi – Tragove bosog stopala – Tragove stopala u čarapama – Tragove stopala u obući 17

FIKSIRANJE TRAGOVA STOPALA • POVRŠINSKI TRAGOVI – Fotografisanjem razmjernom fotografijom /pored traga se postavi santimetarska pantljika. . . , / – Precrtavanjem kada nema uslova da se fotografišu/sa dve strane se stavi po jedna letva a preko nje čista staklena ploča, preko ploče providan papir. . / • RELJEFNI TRAGOVI – Fiksiraju se mulažiranjem tj. Odlivanjem pomoću neke plastične mase /gipsana kaša, rastopljen vosak ili stearin, tutkalo, negokol i razne silikonske mase/ 18

19

20

TUMAČENJE TRAGOVA STOPALA Odnose se na : • Broj učesnika u izvršenju krivičnog dijela • Pol i uzrast lica od koga tragovi potiču • Visina lica • Stanje i vrstu kretanja • Pravac kretanja • Način hoda • Osobenost hoda 21

IDENTIFIKACIJA TRAGOVA STOPALA • Kod bosog stopala – crteži papilarnih linija /ako nijesu vidljivi onda dimenzije i oblici stopala i prstiju, tragovi raznih ožiljaka i oštećenja stopala/ • Kod stopala u čarapi - vrsta izrade čarape/ručna, fabrička/način pletenja, vrsta materijala, poderotine, zakrpe i sl. • Kod stopala u obući – potkovice/blokeji/, klinci, izlizanost, pohabanost, poderotine, zakrpe. Ako se radi o potpuno novoj obući, takvih karakteristika neće biti/identifikacija nije moguća/ 22

TRAGOVI BIOLOŠKOG PORIJEKLA • Krv i krvne mrlje/ako su tragovi veći nema teškoća u njihovom otkrivanju. /trag slivanja krvi ukazuje na položaj tijela, promjenu položaja tijela, na pravac kretanja, karakter povrede/u vidu kapi npr. sa koje visine je pala, nagib i sl. /trag u vidu otisaka ili brisotine/kombinovani tragovi/ • Dlake/ ne retko značajan trag/ • Sperma /trag grupe seksualnih delikata/retko se šalje na analizu/ • Pljuvačka /često se nalazi na opušku od cigarete, anon. pismima/ • Nokti/moguće vršenje vještačenja noktiju nakon kontakta sa žrtvom/ 23

TRAGOVI BOJE • Karakteristični za saobraćajne nezgode, teških krađa/kasa/ i drugih krivičnih djela. • Mehanoskopskim / metoda uklapanja čime se vrši neposredna indetifikacija predmeta od koga tragovi potiču. / • Fizičko – hemijskim putem /određivanje sastava materijala, koja, međutim, ne znači uvijek i indetifikaciju predmeta/ • Da bi intetifikacija tragova boja bila moguća neophodno je da se osim tragova boje, nađe i sumnjivi predmet ili bar boja sa sumnjivog predmeta. • Prije ispitivanja trag boje nikako ne smije da dođe u dodir sa sumnjivim predmetom, tj. njegovom bojom. 24

TRAGOVI SJEČENJA I GREBANJA • To su tzv. kontaktne tragove. • Tragovi sječenje i grebanja se mogu naći na drvetu, metalu, laku, gumi i drugim plastičnim materijalima, zemlji i sl. • Pomoću ovih tragova vrši se indetifikaciju predmeta od koga oni potiču • Mehanoskopskim / metoda uklapanja / • Fizičko – hemijskim putem /određivanje sastava materijala/ • Treba voditi računa da se tragovi fizički ne oštete. 25

TRAGOVI STAKLA • Najčešće se nalaze na mjestima saobraćajnih nezgoda, ali i kod teških krađa i drugih krivičnih djela. • Mogu se naći u vidu cijelih komada do mikroskopskih sitnih čestica. • Indetifikacija se može obaviti na jedan od dva načina : • Mehanoskopskim / metoda uklapanja čime se vrši neposredna indetifikacija predmeta od koga tragovi potiču. / • Fizičko – hemijskim putem /određivanje sastava materijala, koja, međutim, ne znači uvijek i indetifikaciju predmeta/ 26

TRAGOVI ZEMLJE I PRAŠINE • Kontaktni tragovi saobraćajnih nezgoda sa bjekstvom vozača, prilikom teške krađe, ubistva i sl. • Fizičko – hemijskim putem /određivanje sastava materijala. . . / • Dovoljna je količina od 0, 5 grama. • Problem je što se sastav zemlje mijenja od tačke do tačke. • Zato je neophodno uzorke uzimati sa istih tačaka, odakle postoji mogućnost da potiču nađeni tragovi zemlje ili prašine. • Tragovi prašine su specifični prilikom teških krađa iz kasa jer je prašina iz kasa specifičnog sastava koji se rijetko nalazi u zemlji. /na rukavicama, odeći ili kosi obijača/ 27

TRAGOVI U BRAVAMA I KATANCIMA U kriminalističkoj tehnici se ispituju u tri osnovna pravca : 1. Da li je data brava /ili katanac/ zaista bila otvorena nekim drugim predmetom , osim njoj odgovarajućim ključem 2. Ako u datoj bravi/ili katancu/ zaista postoje tragovi, koji ne potiču od brava/ili katanca/odgovarajućeg ključa, onda treba utvrditi od čega ti tragovi potiču, tj. o kakvom se predmetu radi. 3. Ako se nađe sumnjivi predmet kojim je moguće otvoriti ispitanu bravu /ili katanac/ treba utvrditi da li pomenuti tragovi potiču baš od njega. Ovo je u suštini identifikacija tragova grebanja. 28

STAROST TRAGOVA • Utvrđivanje starosti tragova sigurno predstavlja jedno od najstarijih i najsloženijih pitanja kriminalističke tehnike. • Zato se češće govori o relativnoj nego apsolutnoj starosti. • Apsolutna starost predstavlja u stvari određivanje ukupnog vremena proteklog od nastanka nekog traga, do njegovog nalaženja i konačnog fiksiranja. • Relativna starost je isključivo određivanje koji je od dva ili više tragova stariji. 29

HVALA NA PAŽNJI ! Prof. dr Milutin Ateljević 30