RIMINALISTIKA PREDAVANJA Prof dr Milutin Ateljevi email mateljevicsinergija

КRIMINALISTIKA - PREDAVANJA - Prof. dr Milutin Ateljević e-mail: mateljevic@sinergija. edu. ba 1

2. NEDELJA NASTAVE OSNOVI KRIMINALISTIKE • Osnovne postavke • Osnovna načela kriminalistike • Zlatna pitanja kriminalistike, • Planiranje kriminalističkih aktivnosti 2

OSNOVNE POSTAVKE KRIMINALISTIKE • Načela u ZKP-u su od bitnog značaja i za kriminalistiku • Kriminalistika razrađuje vlastita načela. • Primjena načela omogućava: – metodično, – sistematsko – kontinuirano preduzimanje preventivno – represivnih mjera – brže otkrivanje i rasvjetljavanje krivičnih djela u smislu efikasnijeg otkrivanja i hvatanja nepoznatih izvršilaca. 3

OSNOVNA NAČELA KRIMINALISTIKE • • • Načelo zakonitosti Načelo operativnosti i brzine Načelo metodičnosti Načelo temeljitosti i upornosti Načelo objektivnosti Načelo jedinstvenog rukovođenja radom u rasvjetljavanju krivičnih djela • Načelo koordinacije i saradnje • Načelo čuvanja službene tajne 4

NAČELO ZAKONITOSTI • Načelo zakonitosti podrazumijeva da se organi kojima je drušvo odredilo zadatke suzbijanja kriminaliteta moraju strogo i dosljedno pridržavati slova i duha pozitivnih zakonskih propisa. • Propisi ovog načela su precizirani i članom 2. Zakona o krivičnom postupku Bi. H. 5

Član 2. ZKP Bi. H • Pravila utvrđena ovim zakonom trebaju osigurati da niko nevin ne bude osuđen, a da se izvršiocu krivičnog djela izrekne krivičnopravna sankcija pod uslovima propisanim u Krivičnom zakonu Bi. H i u drugim zakonima Bi. H u kojima su propisana krivična djela i u zakonom propisanom postupku. • Prije donošenja pravosnažne presude osumnjičeni, odnosno optuženi može biti ograničen u svojoj slobodi i drugim pravima samo pod uslovima koje propisuje ovaj zakon. • Za krivična djela koja su u nadležnosti Suda samo taj sud može izreći krivičnopravnu sankciju u postupku koji je pokrenut i proveden po ovom zakonu, ukoliko ovim zakonom nije drugačije propisano. 6

NAČELO OPERATIVNOSTI I BRZINE • Operativnost podrazumijeva obavezan i hitan terenski rad, a nikako kabinetsko, kancelarijsko ili administrativno djelovanje. /npr. raspisivanje potrage predstavlja početak brze akcije operativnog karaktera/ • Brzina reagovanja je nužnost borbe protiv kriminaliteta. • Učinioci krivičnih djela dejstvuju brzo i odlučno. • Što prije se udaljavaju sa mjesta izvršenja krivičnog djela uništavajući tragove i obezbjeđivajući lažni alibi. • Ako se ne djeluje brzo i obezbijedi lice mjesta dolazi i do njegove promjene i uticaja raznih činilaca na tragove vršenja krivičnog djela. /npr. vremenski uslovi, svjedoci napuštaju lice mjesta i sl. / 7

NAČELO METODIČNOSTI • Svako postupanje u krivičnom slučaju mora biti proučeno i planirano. • To su složeni i dinamični procesi praćeni često različitim situacijama i teškoćama jer se krivična djela obično vrše pod zagonetnim okolnostima. • Izvršioci krivičnih djela djeluju perfidno, lukavo i zanalački. • Razbojništvo i teška krađa mogu biti fingirani. • Očevici su često različitih moralnih kvaliteta, različite inteligencije, različitih sposobnosti zapažanja. • Neophodna je potreba metodičnog, sistematskog i planskog postupanja, čime se racionalno koriste vrijeme, sredstva i članovi ekipa. 8

NAČELO TEMELJITOSTI I UPORNOSTI • Ovo načelo je u tijesnoj vezi sa načelom metodičnosti i načelom operativnosti i brzine u djelovanju. • Brzo i temeljno pripremljena i sa razumnom upornošću sprovedena akcija je osnovna pretpostavka za uspješno rasvjetljavanje krivičnog djela. • Nema uspjeha akcije ukoliko je npr. pretres lica ili stana izvršen površno ili nema upornosti u otkrivanju tragova krivičnog djela. • Iskusni kriminalci rijetko čine greške, ali ih često prate sitni propusti koji su najčešće presudni tokom istrage. • Ne postoji savršeno izvršen zločin. 9

NAČELO OBJEKTIVNOSTI • Primjena ovog načela je zakonski obavezna. • Samo na taj način treba prikupljati činjenice i dokaze da nevin ne bude osumljičen, okrivljen, optužen ili osuđen, a da krivac ne izbjegne krivičnu odgovornost i zasluženu kaznu. • Površno, olako, jednostrano donošenje i prihvatanje ocjena i zaključaka, neosnovano sumljičenje građana predstavljaju suprotnost ovom načelu. • Tvrdoglavo insistiranje na pogrešno izvedenoj verziji da se ne bi priznale vlastite zablude, ili da se opravdaju i zataškaju sopstvene greške u postupanju takođe predstavljaju suprotnost ovom načelu. 10

NAČELO JEDINSTVENOG RUKOVOĐENJA • Rasvetljavanje krivičnih djela često zahtjeva angažovanje više službenih lica, zavisno od prirode i karaktera slučaja. • U takvim situacijama se rukovodi iz jednog centra odakle se kordinira, sihronizuje i usmjerava rad prema svim učesnicima koji su im podređeni. • Te aktivnosti obavlja jedan čovjek ili ekipa. • Centru se podnose blagovremeni i precizni izvještaji po zadacima. • Na taj način se obezbjeđuje jedinstvena, sihronizovana aktivnost u fazi rasvjetljavanja teških i složenih kriminalnih djela. 11

NAČELO KOORDINACIJE I SARADNJE • Kriminal ne zna za granice. • Provalnik ne krade uvjek gdje ima prebivalište. • Pronevjeritelj ne troši pronevjereni novac isključivo u naselju gdje radi. • Ubica se skriva u svim djelovima i van mjesta prebivališta. • Sve to zahtjeva koordinaciju i saradnju među istražnim organima kako na lokalnom tako i na međudržavnom nivou. 12

NAČELO ČUVANJA SLUŽBENE TAJNE • Službena tajna je regulisana pozitivnim zakonskim propisima. • Čuvanje službene tajne je obaveza svih ovlašćenih službenih lica. • Konspirativnost i diskretnost je neophodna prilikom pripreme i izvođenja pojedinih akcija/racija, zasjeda i sl. / • Od toga zavisi konačan ishod preduzetih radnji, mjera, akcija, zahvata na području sprječavanja i otkrivanja krivičnih djela. 13

ZLATNA PITANJA KRIMINALISTIKE - definicija • Zlatna pitanja kriminalistike ili osnovna pitanja kriminalistike su pitanja na koja treba precizno i tačno odgovoriti da bi se krivično djelo smatralo rasvijetljenim u kriminalističkom smislu, i čiju tačnost treba da potkrijepe relevantni dokazi odgovarajućeg stepena dokaznog kredibiliteta. • Zlatna pitanja kriminalistike ne treba isključivo vezivati za predistražni postupak, niti za policijske aktivnosti, već ih treba smatrati prisutnim tokom trajanja cjelokupnog krivičnog postupka. 14

ZLATNA PITANJA KRIMINALISTIKE - podjela • OBJEKTIVNA – Šta se dogodilo ? – Gdje se dogodilo ? – Kada se dogodilo ? – Kako se dogodilo ? – Čime je djelo izvršeno ? • SUBJEKTIVNA – Ko je izvršio djelo ? – Ko je žrtva ? – Zašto je djelo učinjeno ? 15

ZLATNA PITANJA KRIMINALISTIKE - aspekti 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Objektivno – identifikacioni aspekt / Šta se dogodilo ? / Prostorni /mjesni ili lokalni / aspekt / Gdje se dogodilo ? / Vremenski aspekt / Kada se dogodilo ? / Modalni /načinski / aspekt / Kako se dogodilo ? / Instrumentalni aspekt /Čime, kojim sredstvom je izvršeno / Subjektivno-identifikacioni aspekt /Ko je izvršio djelo ? / Viktimološki aspekt / Ko je žrtva krivičnog djela ? / Motivaciono-uzročni aspekt / Šta je motiv krivičnog djela / 16

ZLATNA PITANJA KRIMINALISTIKE 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Šta se dogodilo ? Gdje se dogodilo ? Kada se dogodilo ? Kako se dogodilo ? Čime je djelo izvršeno ? Ko je izvršio krivično djelo ? Ko je žrtva krivičnog djela ? Zašto je djelo učinjeno ? 17

ŠTA SE DOGODILO ? • Bitno je diferenciranje diferencijalne kriminalističke dijagnoze na : • Događaje deliktne prirode – /krivično djelo, prekršaj, djelo koje podrazumijeva disciplinsku krivicu, eventualno i djelo koje se odnosi na krivicu u građanskopravnom smislu/ • Događaje koji nijesu deliktne prirode – / viša sila, slučaj, odnosno zades / • Npr. smt određenog lica, zavisno od konkretnih okolnosti se može okarakterisati kao prirodna, zadesna, samoubilačka ili nasilna kao posledica krivičnog djela ubistva. • Posebno obratiti pažnju da li se radi o fingiranom kriv. djelu 18

GDJE SE DOGODILO ? Odnosi se na dva lokaliteta: • U užem smislu – /mjesto izvršenja krivičnog djela gdje je učinilac radio ili bio dužan da radi, mjesto gdje je posljedica nastupila ili je trebala nastupiti / • U širem smislu – / mjesto krivičnog događaja se označava kao lice mjesta i ono se odnosi na svaki prostor gdje se mogu pronaći tragovi krivičnog djela ili predmeti koji su u vezi sa izvršenim krivičnim djelom / 19

KADA SE DOGODILO ? Odnosi se na : • Određivanje vremena izvršenja krivičnog djela – / krivično djelo učinjeno u vrijeme kada je učinilac radio ili bio dužan da radi, bez obzira kada je posljedica nastupila / • Određivanje drugih relevantnih vremenskih momenata – / određivanje vremena nastupanja posljedice, ukoliko se to vrijeme bitno razlikuje u odnosu na vrijeme u kojem je preduzeta radnja izvršenja krivičnog djela / • Posebno je bitna u pogledu provjeravanja alibija. 20

KAKO SE DOGODILO ? • Odnosi se na način izvršenja /modus operandi / • Ima izuzetno važan distinktivan karakter, jer mnogi učinioci primjenjuju specifičan način izvršenja, koji tako predstavlja neku vrstu njihovog , , potpisa” izvršenog djela. • MOS /modus operandi sistem/ - Kriminalistička evidencija prema načinu izvršenja - značajna indicija. 21

ČIME JE DJELO IZVRŠENO ? • Korišćenje određenog sredstva prilikom izvršenja krivičnog djela. / tipično za provalne krađe, razbojništva ili ubistva kod kojih se koriste oružja ili oruđa za izvršenja djela / • Ima izuzetno važan distinktivan karakter, jer mnogi učinioci primjenjuju oruđa i oružja za vršenje krivičnih djela /eksploziv, puška sa snajperom, automatsko oružje sa prigušivačem i sl. / • Korišćeno sredstvo je nekada i proizvod situacionih faktora, npr. ubistvo razbijenom flašom u toku kafanske tuče i sl. 22

KO JE IZVRŠIO DJELO ? • Centralno pitanje/ ukoliko je ono riješeno, može se voditi krivični postupak protiv lica za koje postoje relevantni dokazi, dovoljnog dokaznog kredibiliteta, koji ukazuju na osnovanu sumnju da je ono izvršilo krivično djelo / • Određeno lice se može tretirati kao učinilac krivičnog djela, tek kada u pogledu njega bude donešena pravosnažna sudska odluka kojom je utvrđeno da je on učinio krivično djelo koje je bilo predmet optužbe. 23

KO JE ŽRTVA KRIVIČNOG DJELA ? • Žrtva ponekad nije isto što i oštećeni krivičnim djelom. • Između žrtve i učinioca mogu postojati brojne relevantne veze, čije otkrivanje i tumačenje ima izuzetan značaj za identifikaciju učinioca, razjašnjenje i dokazivanje krivičnog djela 24

ŠTA JE MOTIV KRIVIČNOG DJELA • Motiv izvršenja predstavlja bitan element nekih krivičnih djela/kvalifikatorna okolnost /npr. ubistvo iz koristoljublja/ • Većina učinilaca krivičnih djela djeluju po određenom motivu, ali se to nekada ne može jasno uočiti niti pretpostaviti. • Legendarna kriminalistička misao glasi : – Najteže je otkriti učinioce krivičnih djela bez motiva. 25

PLANIRANJE KRIMINALISTIČKIH AKTIVNOSTI • Bez detaljnog planiranja nije moguće sprovesti kompletno istraživanje krivičnog događaja, njegovo razjašnjenje, kao i otkrivanje i identifikovanje učinioca. • U suprotnom sve kriminalističke djelatnosti bi se odvijale spontano i stihijski, uz veliki uticaj slučajnosti, što bi bilo ne samo očigledno neracionalno, već i krajnje neefikasno. • Planiranje kriminalističkih aktivnosti započinju kada se u trenutku uviđaja prikupe sve u tom trenutku dostupne relevantne informacije. • Plan kriminalističkih aktivnosti - mrežno planiranje. 26

KRIMINALISTIČKE VERZIJE • Kriminalističke verzije imaju dve osnovne funkcije : – Objašnjavajuću /krivični događaj objašnjavaju u potpunosti , razjašnjavaju ga hipotetički nakon odgovora na sva osnovna pitanja kriminalistike/ – Planirajuću /ispoljava se kroz proces provjeravanja svih pretpostavki sadržanih u kriminalističkim verzijama, na taj način određujući i predmet provjeravanja kao polaznu osnovu za izradu detaljnog plana kriminalističkih aktivnosti/ 27

PLAN KRIMINALISTIČKOG DJELOVANJA Mrežno planiranje se odvija u tri faze : – Analiza strukture /logička zavisnost poslova koji moraju da se izvrše/ – Procjena vremena / proračun vremenskih termina / – Uticajni faktori / troškovi obavljanja određenih aktivnosti, raspoloživa sredstva, kao i radna snaga / • Prednosti mrežnog planiranja je u tome što se za svaku planiranu djelatnost formulišu četiri vremenske koordinate /vrijeme najranijeg mogućeg početka-vrijeme najranijeg mogućeg završetka-vrijeme najkasnijeg mogućeg početka i vrijeme najkasnijeg mogućeg završetka / 28

KRIMINALISTIČKO MIŠLJENJE • Proces utvrđivanja i spoznaje • Faza akcije /neumorno traganje / • Faza refleksije / naknadno razmišljanje, prisebnost, kritičko preispitivanje i sl. . / • Istražitelji se prema svojim psihološkim profilima dele na : – Organizator / dobro organizuje rad. . / – Mislilac /intezivno razmišlja, voli da radi sam. . / – Sagovornik / komunikativne sposobnosti, saslušanja i sl. / – Tragač / dobro zapažanje, dobra orijentacija, uviđaji. . / – Sociolog /naglašen socijalni aspekt, dobar nadzornik. . / 29

HVALA NA PAŽNJI ! Prof. dr Milutin Ateljević 30