MURAK integrirana terenska nastava za 8 r II

MURŠČAK integrirana terenska nastava za 8. r. II. osnovna škola Čakovec povodom obilježavanja Međunarodne godine šuma 2011.

MURŠČAK • Od davnine pojam za veliki kompleks višestoljetne hrastove šume uz rijeku Muru po kojoj je dobio i naziv. • Ove hrastove šume se u Međimurju spominju još 1672. g. na popisu posjeda Ugarske komore i nasljednika Nikole Zrinskog na međimurskom vlastelinstvu. • Do velike sječe 1927. g. Murščak je u najvećem dijelu bio pokriven hrastovim šumama.

Murščak danas • Antropogenim utjecajem i regulacijom Mure, Murščak je danas podijeljen u močvarno područje uz rijeku Muru obraslo šumama unutar obrambenog nasipa i obradive površine s ostacima nekadašnjih šuma te promjenjivim vodenim staništima s vanjske strane obrambenog nasipa. Od proljeća 2001. g. Murščak je dobio status zaštićenog krajolika.

Poučna staza Murščak • Prva poučna staza u Međimurju • Smještena je na dijelu Murščaka, najšireg područja uz rijeku Muru bez naselja koje obuhvaća oko 1500 hektara • Duljina: 6300 m • Sadrži 12 obilježenih stajališta

Stajališta na stazi – učionice na otvorenom • Pružaju mogućnost da u prirodnim uvjetima, u izravnom i neposrednom kontaktu stječete znanja o: – vodenim, šumskim, livadnim, oraničkim bioekosustavima – geografskim, povijesnim, gospodarskim i tradicionalnim vrijednostima ovog ekološki očuvanog kraja

Obilježena stajališta na Poučnoj stazi Murščak: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. Murščak Čiga i Glavni leš Vrbulja i ptičji svijet Murščaka Mura Stara straža Šume vlažnih staništa Pčelinjak Livade košanice Divljač Murščaka Bara Fučička Šume suših staništa Lokva

STAJALIŠTE 1: MURŠČAK

STAJALIŠTE 2: ČIGA I GLAVNI LEŠ • Čiga je poluga kojom se izvlači voda iz bunara. • Nekada se postavljala na prometnim mjestima, obično na križanjima putova (leši), radi napajanja stoke i ljudi • Osim čiga, u Murščaku su ljudi izgradili još pet zdenaca od kojih neki više ne postoje, a neki su presušili.

• Leš (put) je staroslavenska riječ a označavala je promatračnicu (liniju) ili prosjeku kroz šumu s lovačkim čekama za promatranje divljači mogućih lovokradica. • Najstariji je Glavni leš koji je vodio od Domašinca do brodskog prijelaza na Muri kod Stare straže i dalje do mađarskog sela Semeninec (Murasemenye). • Glavni leš napravljen je još u turska vremena u 17. st. • Grof Feštetić je u 19. st. dao napraviti čitavu mrežu leši (putova) u Murščaku među kojima je najveći Veliki leš.

Višestruka namjena leši: • Osvajanje prostora šumskog područja • Bolja prozračnost u svrhu uzgajanja kvalitetnijih šuma • Lakša eksploatacija drveta • Bolja kontrola nad kradljivcima drva, divljači …

• Leši su geodetski snimljeni, međusobno paralelni i okomiti • Takva mreža putova pojednostavljuje inače veliko i kompleksno područje Murščaka.

STAJALIŠTE 3: VRBULJA I PTIČJI SVIJET MURŠČAKA • Smješteno na sjevernom dijelu Murščaka • Naziv dolazi po najzastupljenijoj vrsti drveća u tom dijelu – vrbi. • U II. svjetskom ratu, kad je Murščak bio sklonište partizanima, 1944. g. ovdje su Mađari ubili skupinu od 12 partizana. Na tom mjestu podignut je spomenik.

• Osim vrbika, na tom su području zastupljene šume vlažnih staništa, područja s močvarnom vegetacijom isprekidana travnjačkim i oraničkim površinama. • Takva staništa idealno su mjesto za raznoliki ptičji svijet koji obitava u Vrbulji i ostalim dijelovima Murščaka.

STAJALIŠTE 4: MURA • Mura izvire u zapadnom dijelu Niskih Tura u Austriji. • Često je mijenjala korito zbog slabe otpornosti pleistocenskih naslaga, a današnji se tok Mure ustalio u holocenu. • Duga je 519 km, od čega 53 km donjeg toka pripada Hrvatskoj. • Granična je rijeka Hrvatske sa Slovenijom i Mađarskom. • Kod Legrada se ulijeva u Dravu.

• Mura je rijeka nivalnog režima s najvišim vodostajem u ljetnim mjesecima. • Nizinska rijeka koja plavi okolna područja u tijeku godine. • Poplavna područja čine jedinstveni prirodni prostor bitno različit od ostalih dijelova krajolika gdje se izmjenjuju različita staništa: veće i manje stajaćice (lokve, jezerca, bare…), meandri, rukavci i tekućice, livade, grmlje, oranice i šumarci.

• Bogata raznolikost staništa omogućava naseljavanje brojnih biljnih i životinjskih vrsta na relativno malom prostoru. • Posebno su zanimljive vodene vrste, zbog prorijeđenosti i istrijebljenosti u ostalim dijelovima Europe. • U rijeci Muri evidentirano je 38 vrsta riba.

• U močvarnim dijelovima s muljevitim dnom i vrlo bujnom vegetacijom obitava glacijalni relikt, strogo zaštićena riba crnka (Umbra krameri), jedina autohtona vrsta u Europi od ukupno 5 vrsta iz porodice crnki (Umbridae). • Hrani se kukcima, njihovim ličinkama i puževima. • Dugačka je 9 – 13 cm, ima tamna crvenosmeđa leđa i svjetlije bokove s tamnosmeđim pjegama.

• Mura je stanište i dviju vrsta vodenih kukaca koji su u većini dijelova Europe izumrli: tular (Platyphylax frauenfeldi) i obalčar (Xanthoperla apicalis). • Isključivi su stanovnici brzih tekućica koje obiluju kisikom, a usporavanje toka rijeke, gradnja akumulacija i sl. uzrokuje njihovo izumiranje.

• Na Muri u Međimurju nekad se ispiralo zlato, bilo je brojnih mlinova-vodenica, a danas je iz prošlosti ostalo samo nekoliko skela. • Od 2002. g. na Muri se održava rafting kup.

STAJALIŠTE 5: STARA STRAŽA • Najstariji brodski prijelaz preko Mure, povezivao je Domašinec te Mali i Veliki Semeninec (Murasemenye) u Mađarskoj. • Nalazi se na stotinjak metara od završetka Glavnog leša. • Drveni brod (skela) prevozio je zaprežna kola i ljude koji su obrađivali svoje vinograde u mađarskim bregima još od 17. st.

• Prijelaz Stara straža funkcionirao je do propasti Austro-Ugarske 1918. g. kada je stvorena država SHS koja je zatvorila taj prijelaz. • Prijelaz je obnovio 1942. g. Ivan Jambrošić (Šturk) iz Domašinca, za vrijeme mađarske okupacije • Prijelaz je funkcionirao do 1949. g. kada su zbog Informbiroa zatvoreni svi granični prijelazi za Mađarsku.

• U 17. st. u obrani od Turaka grofovi Zrinski su uz Muru organizirali straže u drvenim stražarnicama. • Jedna od njih bila je u Murščaku i do danas joj se očuvalo ime Stara straža. • Šturkov božek spomen je na brodski prijelaz Stara straža.

STAJALIŠTE 6: ŠUME VLAŽNIH STANIŠTA • Najčešće miješane šume i vrbici u kojima prevladavaju razne vrste vrba roda Salix. • Održivost šumskih zajednica ovisi o dinamici priliva i odliva poplavnih voda Mure. • Dijelom tih šuma u državnom vlasništvu gospodari se obnavljanjem oplodnim sječama, sjetvom žira i sadnjom sadnica za sastojine hrasta lužnjaka. • Vrbe i topole obnavljaju se čistom sječom te pošumljavanjem.

• Najčešći štetnici koji se mogu naći u ovim šumama su: – hrušt – strizibuba – mrazovci – gubar – hrastov savijač – johina šarena pipa

STAJALIŠTE 7: PČELINJAK • Na području Murščaka ima pet pčelinjaka, a tri su smještena uz Poučnu stazu Murščak. • Siva hrvatska pčela – pripada najboljim europskim pasminama pčela a njihova je karakteristika da žive u malim pčelinjim zajednicama. • Pčelinju zajednicu čine radilice, matica i trutovi.

STAJALIŠTE 8: LIVADE KOŠANICE • Na površinama uz Muru nalaze se travnjaci vlažnijeg tipa koji su bogati vrstama travnjačke flore • Za opstanak livada je potrebna redovita košnja. • Krvara (Sanguisorba officinalis) - jedna od rijetkih livadnih vrsta na području Hrvatske, a utvrđena je na livadama uz rijeku Muru. • Kockavica (Fritillaria meleagris) – ugrožena i zakonom zaštićena vrsta, biljka iz porodice ljiljana, stanovnik poplavnih livada uz rijeku Muru.

STAJALIŠTE 9: DIVLJAČ MURŠČAKA • Divljač Murščaka dijelimo na: – stalno prisutnu (fazan, trčka, zec, srna, divlje patke gluvare, patke križulje, jazavac, tvor, kuna, lasica, lisica, vidra) – povremenu (jeleni, divlja svinja) – sezonsku divljač (prepelica, golub, šišmiš, guska…)

STAJALIŠTE 10: BARA FUČIČKA • Ostatak nekadašnjeg toka rijeke Mure, nastala je od jednog od odvojenih zavoja prijašnjih riječnih meandara. • Dio obale obrašten je trskom a na sredini plutaju listovi žutog lokvanja. • Zasjenjena je drvećem, dominira vrba. • Fučička je ekološki i faunistički vrlo karakteristično i značajno stanište jer u njoj susrećemo biljne i životinjske vrste koje cijeli život provode u vodi.

STAJALIŠTE 11: ŠUME SUŠIH STANIŠTA • Šuma u Murščaku u davnini je samonikla na aluvijalnom tlu nastalom naplavinom rijeke Mure u geološkoj prošlosti. • Vjerojatno je ostatak nekadašnje europske prašume. • Do završetka I. svjetskog rata, kada su šumama Murščaka gospodarili grofovi Feštetić, ovdje je rasla višestoljetna šuma nizinskog hrasta lužnjaka i običnog graba.

• Grof Eugen Feštetić 1923. g. Murščak prodaje konzorciju Slavonija d. d. čiji su trgovci dali posjeći šume • U vremenu između dva rata nastala je šumska groznica za kupovanjem i sječom šume u Murščaku. • Pojedina stabla imala su promjer preko 2 metra.

• Druga katastrofa za biljni i životinjski svijet nastala je u drugoj polovici 20. st. izgradnjom mreže kanala i obrambenog nasipa čime je došlo do spuštanja razine podzemnih voda koje su glavni preduvjet za razvoj šuma hrasta lužnjaka.

• Današnju šumsku zajednicu suših staništa u Murščaku čine šume izvan obrambenog nasipa koje su uglavnom mješovitog sastava hrasta lužnjaka (Quercus robur L. ), poljskog jasena (Fraxinus angustifolia), običnog graba (Carpinus betulus L. ) i bagrema (Robinia pseudacacia). • Vrlo dobro su razvijeni prizemni sloj grmlja.

STAJALIŠTE 12: LOKVA • Ostatak mreže potoka ili korita starog toka Mure u Murščaku • Glavno obilježje ovog staništa – lokve je plitka voda koja povremeno presušuje, osobito ljeti. • Lokvu naseljavaju specifični predstavnici životinjskog svijeta koji su posebno prilagođeni za život u nestalnim uvjetima vode i temperature ovog staništa.

ZA PRIPREMU PREZENTACIJE KORIŠTEN JE IZVOR: Poučna staza Murščak: Mura u Međimurju – Marija Purić Hranjec dipl. ing. – Izdavač: Udruga za zaštitu prirodne baštine MURA, Međimurska županija, Općina Domašinec Iva Naranđa