VREDNOVANJE I SAMOVREDNOVANJE TEMELJNIH NASTAVNIH UMIJEA TO SU

VREDNOVANJE I SAMOVREDNOVANJE TEMELJNIH NASTAVNIH UMIJEĆA

ŠTO SU NASTAVNA UMIJEĆA? Umijeća uspješnog poučavanja

NASTAVNA UMIJEĆA SU: v Strategije kojima se učitelji služe da bi učenicima olakšali naučiti nešto novo. Sračunate i ciljane aktivnosti kojima se želi postići željene obrazovne ciljeve u vezi s učenjem učenika. v

NA ČEMU SE TEMELJE? Na znanju o tome kako organizirati i voditi nastavni sat. v Na poznavanju sadržaja koji valja poučavati. v

ZA ŠTO SU VEZANA? v Za razvoj sposobnosti odlučivanja v Za razvoj praktičnih umijeća

ŠTO NASTAVNA UMIJEĆA OMOGUĆUJU UČITELJU? v Da pripremi plan nastavnog sata Da brzo donosi odluke ukoliko se okolnosti promijene v Odluke se moraju zasnivati na znanju o poučavanju v

KVALITETE DJELOTVORNIH UČITELJA Kreiraju sređeno i privlačno okruženje za učenje. v v Usredotočuju se na poučavanje i učenje tako da maksimalno povećavaju vrijeme učenja i zadržavaju akademski ton. Nastavne jedinice im imaju jasno naznačenu svrhu. v

Imaju visoka očekivanja i postavljaju pred učenike intelektualne izazove v v Prate napredak i daju brze korektivne povratne informacije v Uspostavljaju jasnu disciplinu

ČINJENICE Puno je učitelja s dugogodišnjim iskustvom koji još nemaju potpuno razvijena sva nastavna umijeća. v v Poučavanje često preraste u rutinu.

TEMELJNA NASTAVNA UMIJEĆA • • Planiranje i priprema Izvedba nastavnog sata Vođenje i tijek nastavnog sata Razredni ugođaj Disciplina Ocjenjivanje učeničkog napretka Osvrt i prosudba vlastitog rada

PLANIRANJE I PRIPREMA Umijeća potrebna za odabir predviđenih pedagoških ciljeva, rezultata i načina kako ih najlakše postići

KAKO SE ZBIVA? Učiteljevo planiranje nastave po pravilu se zbiva na osnovi prijedloga koji su zadani smjernicama i školskim udžbenicima odnosno radnim materijalima. v

NAJVAŽNIJI ELEMENTI U PLANIRANJU NASTAVE Odluka o pedagoškim ciljevima koje se želi postići na nastavom satu. v Izbor i pismena priprema za nastavni sat (tip i priroda aktivnosti, redoslijed i predviđeno vrijeme aktivnosti, gradivo i materijal). v

v Priprema svih predviđenih nastavnih sredstava i pomagala. Odluka o tome kako pratiti i ocjenjivati učenički napredak i postignuća tijekom i nakon sata da bi se prosudilo jesu li učenici naučili planirano. v

ČINJENICE Nastava se planira a da nije jasno određen rezultat učenja. v Pedagoški ciljevi smatraju se implicitnima. v Planiranje je opširnije i temeljitije samo za one nastavne sate na kojima će se dogoditi nešto novo ili zahtjevnije. v

VAŽNO v U provedbi planova potrebno je biti prilagodljiv. Bez obzira na to kako se nastavni sat brižljivo i temeljito pripremi, čim nastava počne prevladava stanje na terenu. v

SAMOVREDNOVANJE PLANIRANJA I PRIPREME Jesu li pedagoški ciljevi za moj nastavni sat jasni? v v Vode li oni dovoljno računa o učeničkim potrebama (sposobnostima, interesu, motivaciji, prethodnom znanju)? v Hoće li gradivo, aktivnosti i ustroj sata održati učeničko zanimanje i motivaciju te ostvariti predviđene ciljeve?

v Kakve učeničke rezultate mogu očekivati na satu? v Jesu li dobro pripremljeni i provjereni svi potrebni materijali i oprema? v Imam li plan o dodatnim aktivnostima u slučaju potrebe? v Jesam li dovoljno pripremio učenike za taj nastavni sat?

v Jesam li dobro isplanirao i pripremio moguće ocjenjivanje na tom satu? v Postoji li još nešto na što trebam posebno paziti – učenici s posebnim obrazovnim potrebama ?

VREDOVANJE PLANIRANJA I PRIPREME v Plan nastavne jedinice ima razumljive i primjerene ciljeve i svrhe. v Sadržaj, metode i ustroj odabrane nastavne jedinice usklađeni su s predviđenim tipom učenja. v Nastavnu jedinicu se želi primjereno povezati s prethodnim i idućim nastavnim jedinicama.

v Materijali, nastavna sredstva i pomagala su na vrijeme pripremljeni i provjereni. v Sve planske odluke vode računa o učenicima i kontekstu. v Nastavna jedinica osmišljena je tako da pobudi i održi učeničku pozornost, zanimanje i sudjelovanje.

IZVEDBA NASTAVNOG SATA Umijeća potrebna za uspješno uključivanje učenika u učenje, osobito u odnosu na kakvoću poruke

KVALITETA NASTAVE v Kvaliteta nastave sastoji se od kvalitete procesa i kvalitete proizvoda, dakle od pojedinačno postignutih ciljeva, razvijenih postignuća učenika i više ili manje uspješnog korištenja vremena.

PONAŠANJE I USMENE AKTIVNOSTI UČITELJA v Ponašanje učitelja mora biti sigurno, opušteno, samouvjereno, svrhovito i treba potaknuti zanimanje za nastavu. v Kvaliteta učiteljevih usmenih aktivnosti jedna je od najvažnijih aspekata djelotvornog poučavanja.

USMENE AKTIVNOSTI POČETAK SATA – odskočna daska v Tih, ali čujan glas najbolje potiče slušanje i olakšava vam promjenu boje i jačine glasa v Korisno je reći koja je svrha ili tema nastavne jedinice i njezina važnost v Veze s prethodno usvojenim gradivom i sl. v

DJELOTVORNO TUMAČENJE v Jasno i na primjerenoj razini, segmenti povezani logičkim slijedom, kratko, prošarano pitanjima i drugim aktivnostima, izbjegavanje pretjerano složenog jezika, objašnjavanje novih izraza, korištenje primjera vezanih za učenička iskustva i interese, praćenje i provjeravanje učeničkog razumijevanja

POSTAVLJANJE PITANJA v Potiču razmišljanje, razumijevanje pojmova, pojava, postupaka, provjeravaju razumijevanje, osiguravaju pozornost, omogućuju učitelju da zaokruži neku misao, ponavljaju, podsjećaju i utvrđuju nedavno naučeno gradivo, pomažu u organizaciji sata, poučavaju cijeli razred kroz učeničke odgovore, svima pružaju priliku da odgovore, itd.

VRSTE PITANJA Otvorena pitanja – nekoliko točnih odgovora v Zatvorena pitanja – samo jedan ispravan odgovor v Pitanja višeg reda – uključuju logičko razmišljanje, analizu i prosudbu v Pitanja nižeg reda – obuhvaćaju prisjećanje ili nabrajanje v

ČINJENICE v Učitelji češće postavljaju zatvorena pitanja nižeg reda (jedan ispravan odgovor na razini prisjećanja) v Otvorena pitanja višeg reda trebalo bi češće postavljati jer su intelektualno zahtjevnija i poticajnija.

KAKO DJELOTVORNO POSTAVLJATI PITANJA? Prilagoditi izbor riječi i sadržaj pitanja v Pitanjima obuhvatiti što više učenika v Po potrebi postavljati podpitanja v Iskoristiti učeničke odgovore – i netočne v Izabrati dobar trenutak za postavljanje pitanja v Odrediti primjerenu stanku između pitanja v Progresivno povećavati spoznajne zahtjeve kroz nizanje pitanja višeg reda v

NASTAVNE AKTIVNOSTI Osmišljavanje obrazovnih zadaća – točno objasniti što učenici trebaju činiti v Suradničke aktivnosti v Aktivno učenje – visok stupanj samostalnosti i nadzora nad organizacijom, tijekom i smjerom aktivnosti v Prilagodba aktivnosti učenicima v

SAMOVREDNOVANJE IZVEDBE NASTAVNOG SATA v Jesu li nastavne aktivnosti primjerene predviđenim pedagoških rezultatima? v Vode li nastavne aktivnosti dovoljno računa o učeničkim sposobnostima, interesima i potrebama te o njihovom prošlom i budućem znanju? v Služim li se raznovrsnim aktivnostima?

Služim li se raznim tipovima pitanja i pitam li podjednako sve učenike? v Je li moje ponašanje sigurno, opušteno, samouvjereno o svrhovito, pobuđuje li zanimanje za nastavu i potiče li na učenje? v Uzimam li dovoljno u obzir posebne potrebe pojedinih učenika? v Jesu li izvori i materijali dobro iskorišteni? v Pratim li pažljivo tijek nastavnog sata i učenički napredak kako bi nastavne aktivnosti uspješno promicale predviđene obrazovne rezultate? v

VREDNOVANJE IZVEDBE NASTAVNOG SATA Učiteljevo ponašanje je sigurno, opušteno, samouvjereno, smišljeno i pobuđuje zanimanje za nastavu. v Učiteljeve upute i tumačenja su razumljiva i primjerena potrebama učenika. v Učiteljeva pitanja su raznolika po tipu i rasponu i zahvaćaju puno učenika. v Učenje se potiče raznim primjerenim aktivnostima. v

Učenici su djelatno uključeni u nastavu. v Učitelj pokazuje poštovanje za učeničke zamisli i pomaže njihovoj razradi. v Rad učenika je primjeren njihovim potrebama. v Materijali, nastavna sredstva i pomagala su dobro iskorišteni. v

VOĐENJE I TIJEK NASTAVNOG SATA Umijeća potrebna za organizaciju aktivnosti za vrijeme nastave kojima se održava učenička pozornost, zanimanje i sudjelovanje

ŠTO JE VOĐENJE? v Pod vođenjem se razumijeva osobni utjecaj na tuđe ponašanje radi ostvarenja ciljeva.

PODRUČJA USTROJA NASTAVNOG SATA UMIJEĆA: v Kako početi nastavni sat, v Kako prijeći s jedne aktivnosti na drugu v Kako uspješno nastavni sat privesti kraju v

VAŽNO v Nastavni sat započeti na vrijeme – točnost. v Uspješan uvod kojim se uspostavlja pozitivni mentalni sklop. v Glatki prijelazi između aktivnosti. v Nastavni sat treba završiti na vrijeme.

SAMOVREDNOVANJE VOĐENJA I TIJEKA NASTAVNOG SATA Počinju li moji nastavni satovi tečno i točno i uspostavljaju li pozitivan mentalni okvir kod učenika? v Pobuđuje li i održava ustroj nastavnog sata učeničku pozornost, zanimanje i motivaciju? v Jesu li prijelazi između aktivnosti glatki? v

v Dajem li razumljive upute o tome što se od učenika očekuje za vrijeme svake aktivnosti? v Iskorištavam li uspješno različite materijale, izvore i nastavna pomagala, tako da učenici ne gube vrijeme čekajući da se oprema izvadi a materijali podijele?

Služim li se djelotvornim organizacijskim strategijama u određivanju kretanja učenika i razine galame? v Jesu li povratne informacije koje se prenose učenicima korisne i konstruktivne i potiču li daljnji napredak? v Završavaju li moji nastavni satovi uspješno – na vrijeme, uz primjereni zaključak i uz disciplinirani izlazak učenika? v

VREDNOVANJE VOĐENJA I TIJEKA NASTAVNOG SATA Nastavni sat počinje bez zapinjanja i uspostavlja pozitivan mentalni okvir za ono što slijedi. v Održava se učenička pozornost, zanimanje i sudjelovanje u nastavi. v Pažljivo se prati kako učenik svladava gradivo. v Učenik dobiva konstruktivne i korisne povratne informacije i tako se potiče njegov napredak. v

Prijelazi između aktivnosti su glatki v Vrijeme odvojeno za pojedine aktivnosti dobro je iskorišteno v Ritam i tijek nastavnog sata prilagođen je učenicima i održava se na primjerenoj razini tijekom cijelog sata v Prilagodbe plana vrše se prema potrebi v Završetci nastavnih satova dobro su iskorišteni v

RAZREDNI UGOĐAJ Umijeća potrebna da bi se razvila i održala motivacija i pozitivni učenički odnos prema nastavi

RAZREDNI UGOĐAJ v Onaj koji potiče učenika na učenje je: svrhovit, radni, opušten, srdačan, poticajan i sređen. v Temelji se na vrijednosti: učenik i njihovo učenje su važni.

v SVRHOVIT I RADNI UGOĐAJ – temelji se na isticanju potrebe za stalnim napretkom u učenju (ne dopustiti da tijek sata prekinu nevažne stvari). v OPUŠTEN, SRDAČAN I POTICAJAN UGOĐAJ – temelji se na vrsti odnosa koji uspostavite s učenicima.

v RED – temelji se na umijećima djelotvorne organizacije i na odnosu s učenicima koji se utemeljuje na međusobnom poštovanju i razumijevanju.

UTJECAJI NA UČENIČKU MOTIVACIJU v Unutarnja motivacija v Vanjska motivacija v Očekivanje uspjeha

v UNUTARNJA MOTIVACIJA – sudjelovanje u nekoj aktivnosti kako bi se zadovoljila znatiželja, zanimanje, kompetencija ili sposobnost u odnosu na zahtjeve, ZBOG SEBE

v VANJSKA MOTIVACIJA – sudjelovanje u određenoj aktivnosti kako bi se postigao željeni cilj ili svrha izvan aktivnosti – pohvala, poštovanje, dobar uspjeh, ocjena, nagrada

v OČEKIVANJE USPJEHA – stupanj u kome učenici osjećaju da će uspjeti u određenoj aktivnosti (preteške ili prelagane zadaće; najviše motiviraju teški, izazovni ali rješivi zadaci)

ŠTO UTJEČE NA MOTIVACIJU? v Stanje u roditeljskom domu v Stanje u školi – omjer uspjeha i neuspjeha v Kako se doživljavaju učiteljska očekivanja i zahtjevi koji se pred njih postavljaju

SAMOVREDNOVANJE RAZREDNOG UGOĐAJA Je li razredni ugođaj svrhovit, radni, opušten sređen i poticajan? v Jesu li nastavne aktivnosti poticajne i omogućuju li stvarne izglede za uspjeh? v Služim li se uspješno i unutarnjim i vanjskim izvorima učeničke motivacije? v v Prenosim li svojim ponašanjem pozitivna očekivanja?

v Pokazujem li osobno zanimanje i skrb za napredak svakog učenika? v Temelji li se moj odnos s učenicima na uzajamnom poštovanju i razumijevanju? v Pridonose li priroda i vrste aktivnosti i način na koji komuniciram s učenicima uspostavi pozitivnog razrednog ugođaja?

VREDNOVANJE RAZREDNOJ UGOĐAJA Ugođaj je svrhovit, usmjeren na radne zadatke, opušten i sređen. v Učenike se potiče i podržava da uče, a učitelj daje do znanja da od učenika puno očekuje. v Odnosi učitelj – učenik uglavnom se temelje na uzajamnom poštovanju i razumijevanju. v

v Učiteljeve povratne informacije pridonose povećanju učeničkog samopouzdanja i samosvijesti. v Izgled i raspored klupa u učionici osiguravaju pozitivan odnos učenika prema nastavi i olakšavaju provedbu aktivnosti.

DISCIPLINA Umijeća potrebna da se održi red te da se riješe problemi učeničkog neposluha

ŠTO UTJEČE NA PONAŠANJE UČENIKA? Način komuniciranja, rješavanja problema i odlučivanje v Proces stvaranja i primjene pravila ponašanja v Osjećaj pripadanja razrednoj sredini i školi v Veze s roditeljima v

Procesi rješavanja osobnih problema v Program i poučavanje v Fizička okolina v v Ponašanje i učenje učenika kao i njihovi stavovi pod utjecajem su školske klime i razredne atmosfere.

v Razredna atmosfera je posljedica učiteljeve efikasnosti u poučavanju i interakciji s učenicima, atmosfere natjecanja ili suradnje te međusobnih odnosa učenika. v Disciplina se odražava kroz ponašanje rukovođenja kao što su organiziranje grupa u razredu, određivanje pravila ponašanja, reagiranje na nedisciplinirana ponašanja, nadgledanje i usmjeravanje razrednih događanja i sl.

VAŽNO v Temelj za uspostavu discipline je umješno poučavanje: dobro isplanirane nastavne aktivnosti, obrada koja potiče pozornost, zanimanje i sudjelovanje, aktivnosti koje su izazovne i pružaju realistične izglede za uspjeh

POGREŠKE v Promatranje discipline kao nečega čime se rješavaju problemi učeničkog neposluha odvojeno od poučavanja v Pokušaj uspostave discipline tako da se kao najvažniji cilj postavi dominacija na način da se učenicima utjera strah u kosti kao strategija gušenja neposluha

NAJČEŠĆI OBLICI UČENIČKOG NEPOSLUHA Brbljanje ili upadice v Galama v Odsutnost duhom v Neizvršavanje zadaća v Bezrazložno odlaženje s mjesta v Ometanje drugih učenika v Kašnjenje na nastavu v

UZROCI UČENIČKOG NEPOSLUHA v Dosada - ako su aktivnosti organizirane tako da ne uspijevaju pobuditi i održati učeničko zanimanje; ako je aktivnost preduga i nije poticajna; ako je aktivnost prelagana ili nevažna

Dugotrajan umni napor v Nemogućnost da se aktivnost izvrši – zadatak je pretežak ili ne znaju što trebaju raditi v Druželjubivost – društveni život prelijeva se na nastavu v Emocionalni problemi v Negativan odnos v Nedostatak negativnih posljedica v

USPOSTAVA AUTORITETA v Učenici trebaju prihvatiti da vi imate pravo upravljati njihovim ponašanjem i napretkom u učenju. v Autoritet imate zato da biste organizirali njihovo učenje a ne da vam posluži kao izvor moći.

IZVORI AUTORITETA v Iskazivanje statusa v Kompetentno poučavanje v Organizacijski nadzor v Uspješno rješavanje učeničkog neposluha (prijekori, kazne, …)

OBILJEŽJA DJELOTVORNOG SLUŽENJA PRIJEKORIMA Prekorite stvarnog krivca v Čvrstoća v Izrazite zabrinutost v Izbjegavajte ljutnju v Istaknite što je potrebno v Pojačajte psihološki učinak neverbalno v

Izbjegavajte sukobe v Kritizirajte ponašanje a ne učenika v Prekorite učenike osobno, a ne pred cijelim razredom v Izbjegavajte neugodne prijekore v Izbjegavajte nepravedne usporedbe v Budite dosljedni v Izbjegavajte prazne prijetnje v Izbjegavajte prekoravati cijeli razred v

SAMOVREDNOVANJE DISCIPLINE v Je li disciplina u mom razredu povezana s dobrom organizacijom i vođenjem nastavnog sata? v Prihvaćaju li učenici moj autoritet? v Jesu li moja pravila i očekivanja o učeničkom ponašanju razumljiva i dosljedna?

v Potiču li moje disciplinske mjere dobro ponašanje a da ne narušavaju pozitivan razredni ugođaj? v Izbjegavam li sukobe kad je to moguće i smirujem li ih djelotvorno i brzo kad ipak izbiju?

VREDNOVANJE DISCIPLINE Red se uglavnom temelji na pozitivnom razrednom ugođaju te na dobroj organizaciji i vođenju nastavnog sata. v Učitelj ima autoritet i učenici ga prihvaćaju. v Učitelj u prikladnim trenucima učenicima razumljivo priopćuje pravila o ponašanju te kako očekuje od učenika da se ponašaju. v

v Učitelj pažljivo promatra ponašanje učenika i pokušava spriječiti neposluh v Učenički se neposluh rješava ispitivanjem uzroka, savjetima, pomoći u učenju, prijekorima i kaznama v Sukobi se izbjegavaju i napete situacije vješto se smiruju

OCJENJIVANJE UČENIČKOG NAPRETKA Umijeća potrebna da se ocijeni učenički napredak

OCJENJIVANJE v Svaka aktivnost kojom se prosuđuje učenikov uspjeh. v Tehnike kojima možete pratiti učenikov napredak prema određenim obrazovnim rezultatima.

SVRHE OCJENJIVANJA v v v v Osigurati nastavnicima povratne informacije o učeničkom napretku Učenicima osigurati pedagoške povratne informacije Motivirati učenike Osigurati evidenciju napretka Poslužiti kao izraz sadašnjih postignuća Ocijeniti učeničku spremnost za buduće učenje Dokaz o djelotvornosti učitelja i škola

VAŽNO v Ocjenjivačka aktivnost mora biti pravedna – u smislu da je povezana s obrađenim nastavnim gradivom, tako da se od učenika mogu očekivati dobri rezultati ako su redovito učili

v Ocjenjivačka aktivnost trebala bi biti povezana s obrazovnim postignućima i odgovarajućim aspektima Nacionalnog kurikuluma i predmeta – jasno opisani nastavni sadržaji i ocjenjivačka mjerila za taj predmet. v Učenike se mora obavijestiti o prirodi i namjeni ocjenjivačkih aktivnosti, načinu upotrebe i mjerilima prema kojima se određuju dobri rezultati

v Ocjenjivačke aktivnosti moraju se održavati u primjerenim okolnostima – osobito se mora izbjegavati ometanje učenika za vrijeme tih aktivnosti, a koliko je to moguće treba umanjiti učeničke strahove v Ocjenjivačke aktivnosti potrebno je brižljivo osmisliti kako bi zadaci bili nedvosmisleni a vrsta i priroda očekivanih rezultata jasna učenicima

NAJVAŽNIJE v Morate se pobrinuti da ocjenjivačka aktivnost valjano ocjenjuje upravo ono što se njome želi ocijeniti. v Morate imati na umu da ocjenjivanje mora osigurati korisne i poticajne povratne obavijesti učeniku o njegovu napretku.

SAMOVREDNOVANJE OCJENJIVANJA v Služim li se raznovrsnim ocjenjivačkim aktivnostima? v Ispravljam li ocjenjivačke zadatke brzo i jesu li povratne informacije učenicima dovoljno brze, temeljite, konstruktivne i korisne, tako da potiču i održavaju učeničku pozornost i samopuzdanje i omogućuju daljnji napredak?

v Pomažem li učenicima razviti sposobnosti potrebne za ocjenu vlastitog napretka pomoću samoocjenjivačkih aktivnosti? v Temelje li se moje bilješke o učeničkom napretku na raznim vrstama ocjenjivačkih aktivnosti i aspekata znanja i jesu li primjerene namjenama zbog kojih se bilješke vode?

VREDNOVANJE OCJENJIVANJA Ocjenjivanje učeničkog rada tijekom i poslije nastave je temeljito, konstruktivno i pravodobno. v Postoje razne vrste evidencije o napretku. v Učenicima se povremeno pruža prilika da sami ocjenjuju svoj rad i napredak. v

v Cilj povratnih informacija o ocjenama nije samo ispraviti i ukazati na problem, nego i potaknuti učenika da se trudi i d ne izgubi samopouzdanje, a to uključuje komentare o učeničkom radu, pomoć ili rad s pojedinim učenikom,

OSVRT I PROSUDBA VLASTITOG RADA Umijeća potrebna da se prosuđuje o vlastitoj nastavi kako bi se poboljšala

O ČEMU TREBA RAZMISLITI? Učitelji moraju naučiti izgraditi analitički odnos prema nastavi. v Nužno je razmotriti vlastitu povijest učenja, vlastite predodžbe o smislenom ponašanju pri poučavanju, svoja stajališta i obrambene mehanizme. v

v Razmotriti tezu da različite potrebe poučavanja nije moguće zadovoljiti bez planiranja, organizacije, praćenja i prosudbe realizirane aktivnosti. v Ustanoviti koja je obilježja vaše nastave potrebno usavršiti. v Kako najbolje poboljšati svoj rad na području koje se može usavršiti.

ŠTO SE U TU SVRHU KORISTI? Ocjenske ljestvice v Snimanje nastave v Prikupljanje povratnih informacija od kolega koji su nazočili vašim satovima v Prikupljanje povratnih informacija od učenika v

PRIMJER OCJENSKE LJESTVICE STUPANJ SLAGANJA S TVRDNJOM: Zadovoljna sam tim aspektom mogu poučavanja v Mislim da bih mogla razmisliti o tom aspektu v

Dobro planiram svoju nastavu, imam jasne ciljeve i primjeren sadržaj i strukturu nastavnog sata. v Na vrijeme pripremim materijale potrebne za nastavu. v Moja tumačenja i upute su razumljive i na razini primjerenoj učenicima. v Pitanja upućujem svim učenicima podjednako i služim se i otvorenim i zatvorenim pitanjima. v

Služim se raznovrsnim nastavnim aktivnostima. v Moji su nastavni satovi primjereni učeničkim sposobnostima (iznadprosječne, ispodprosječne). v Održavam razinu nadzora i reda potrebnog za učenje. v Pažljivo pratim učenje za vrijeme nastave i pomažem onim učenicima koji imaju problema. v

Ocjenjujem rad, uključujući domaće zadaće, temeljito, konstruktivno i na vrijeme. v Moj odnos s učenicima je dobar i temelji se na uzajamnom poštovanju i razumijevanju. v Moje stručno znanje o predmetu je dovoljno za posao koji obavljam. v

SAMOVREDNOVANJE OSVRTA VLASTITOG RADA Razmišljam li redovito o svom radu kako bih odredio obilježja koja bi se mogla poboljšati? v Služim li se prosudbom o svojoj nastavi u pravljenju budućih planova? v Služim li se prikupljanjem podataka o mojem radu koji bi mi mogli pomoći? v

Pokušavam li biti dobro obaviješten o novim trendovima u poučavanju, učenju i ocjenjivanju koji bi mogli imati utjecaja na moj rad? v Koliko pomažem kolegama ocijeniti i poboljšati njihovu nastavu? v

POPIS ISKAZA ZA SAMOPROCJENU NASTAVNIČKIH UMIJEĆA I STILA Opći stupanj prihvaćanja iskaza: 1 - Ne, to nije moj način i ne želim se mijenjati u tom smjeru 2 - To nije moja značajka, ali želim se mijenjati u tom smjeru 3 - Da, to je moja značajka, moj redoviti način rada

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE v v v U planiranju i pripremi nove nastave redovito koristim prethodna iskustva. Plan nastavne jedinice sadrži razumljive i operativno iskazane ciljeve. Nastavni ciljevi su primjereni dobi učenika. Nastavni ciljevi i postupci su individualizirani prema sposobnostima i interesu učenika s posebnim potrebama. Moji zahtjevi su usklađeni s općim opterećenjem učenika.

v v v Aktualnu nastavnu jedinicu primjereno povezujem s prethodnim i idućim nastavnim jedinicama. Materijale, nastavna sredstva i pomagala na vrijeme pripremam i provjeravam. Umijem osmisliti nastavni sat tako da pobudi i održi učeničku pažnju, zanimanje i sudjelovanje. Dobro odmjeravam vrijeme za pojedine etape nastavnog sata. Redovito izrađujem i pisane pripreme za nastavu.

v v v Nastojim iscrpno obraditi bitne dijelove nastavnog programa, a izbjeći gomilanje suvišnih, nevažnih detalja. Planiram dovoljno vremena za ponavljanje i primjenu novonaučenih sadržaja. Redovito planiram i pričuvno vrijeme (najmanje 5%) za svaku nastavnu aktivnost kako bih izbjegao ubrzano hvatanje programskih zaostataka.

IZVEDBA NASTAVE v v v Redovito pravodobno počinjem nastavni rad u učionici. U izvedbi ne trošim vrijeme na nebitne stvari. Nastavu izvodim planski i sustavno po etapama, bez preskakanja i vraćanja na ranije etape. Svi moji postupci u nastavi su promišljeni i pripremljeni. Učenicima uvijek najavim što će idući put raditi. Nastavni rad su učionici redovito privodim kraju na vrijeme (ni ranije niti poslije zvona za kraj)

v v v Domaće radove zadajem pravodobno za trajanja nastavnog sata. Domaći radovi su primjereni ukupnom učeničkom opterećenju. Nastavu u pravilu izvodim sigurno, opušteno i samouvjereno. Moje upute i tumačenja su razumljiva i primjerena potrebama učenika. Učenici su djelatno uključeni u nastavu i imaju priliku sami organizirati svoj rad. Pokazujem poštovanje za učeničke zamisli i pomažem njihovoj razradi.

v v v v Rad učenika je primjeren njihovim potrebama. Umijem dobro iskoristiti materijale, nastavna sredstva i pomagala. Pravilnim vježbanjem i ponavljanjem u nastavi osiguravam trajnost učeničkog znanja. Umijem postaviti zadatke što od učenika traže razuman i podnošljiv napor (ni prezahtjevne ni ti prelagane što bi dovelo do umora i dosade) Umijem odabrati dobre primjere u sadržaju što da poučavam. U sadržaje uključujem suvremena zbivanja i spoznaje. U nastavi dotičem i zanimljiva pitanja o budućnosti.

v v v Nastojim što više iskoristiti izvornu stvarnost i različite, što složenije medije. Umijem vješto koristiti sve glavne nastavne oblike (frontalni rad, grupni rad, radu paru i individualni rad) u kvalitetnim kombinacijama. Nastavni sat u pravilu počinjem bez zapinjanja i odmah uspostavljam pozitivan mentalni okvir za ono što slijedi. Redovito uspijevam održavati učeničku pažnju, zanimanje i sudjelovanje u nastavi. Pomnjivo pratim kako učenik svladava gradivo. Učeniku dajem konstruktivne i korisne povratne informacije i stalno potičem njegov napredak.

v v v Iz aktivnosti u aktivnost redovito prelazim bez nepotrebnog zastajkivanja i petljanja. Nemam praznog hoda. Vrijeme odvojeno za pojedine aktivnosti dobro iskorištavam. Ritam i tijek nastavnog procesa prilagođen je učenicima i održava se na primjerenoj razini tijekom cijelog nastavnog sata. Ne ustrajem kruto na planiranim sadržajima i aktivnostima. Prema potrebi, smireno vršim prilagodbe nastavne jedinice. Umijem iskoristiti želju svakog učenika za postizanjem uspjeha.

v v Pomažem svakom učeniku postaviti i dosegnuti ostvarive (realistične) ciljeve, sukladno njegovim sposobnostima i interesima. Umijem koristiti sustavno nagrađivanje u svrhu uspostavljanja željenih radnih navika, usmjeravanje i održavanja pažnje. Težim racionalnom utrošku vremena, sredstava i energije. Ne pretjerujem u pedantnom dotjerivanju svakog detalja u učeničkom postignuću. Stalno potičem praktičnu primjenu stečenih teorijskih znanja.

v v Nastavu organiziram tako da što više potaknem različite oblike kvalitetne socijalne interakcije smeđu učenicima. U svakoj nastavnoj temi nastojim pronaći zadatke što će potaknuti učeničko stvaralaštvo. Nastojim da učenici u nastavnom procesu budu stalno aktivni i ostvaruju inicijative. Nastavu redovito obogaćujem sadržajima što potiču učenikovo doživljavanje i iskazivanje emocija.

ODGOJNI STIL I STVARANJE NASTAVNE KLIME v v Redovito uspijevam ostvariti svrhovit ugođaj, usmjeren na radne zadatke, opušten i miran. Učenike potičem i podržavam u učenju te im obznanjujem kako od njih mnogo očekujem. Moj odnos s učenicima uglavnom je osnovan na uzajamnom poštovanju i razumijevanju. Svojim povratnim obavijestima pridonosim povećanju učeničkog samopouzdanja, samopoštovanja i samosvijesti.

v v v Izgled i raspored klupa u mojoj učionici osiguravaju pozitivan odnos učenika prema nastavi i olakšavaju provedbu aktivnosti. Strpljiv sam u rješavanju nastavnih problema i frustracija. Imam dobar smisao za humor (znam se nasmijati i na svoj račun). Redovito aktivno slušam što mi učenik govori. Zamjećujem i male dobre stvari u učeničkom radu i ponašanju Učenicima primjereno iskazujem svoje osjećaje.

v v v v Nastojim uvijek biti uljudan u ophođenju i pristupu učenicima. Dopuštam učenicima kritiku mog rada. Redovito se predano uživljavam u nastavni rad. Umijem se oduševiti učeničkim postignućima i to pokazati. Otvoren sam u komunikaciji i dostupan učenicima. Zamjećujem i sprječavam nepravdu prema učenicima. Razumijem učeničke razvojne probleme i teškoće u prilagodbi na školski rad.

v v v v Znam stati i na učeničku stranu u sukobima nastavničkih i učeničkih interesa. Izbjegavam suvišnu primjenu neugodnih iskustava. Učenicima nastojim nenametljivo iznositi svoje stavove i odluke. Učenici smiju slobodno prekidati moje izlaganje i postavljati pitanja te izreći svoje mišljenje. Učenicima ne upućujem razornu kritiku. Ozbiljno i bez predrasuda uvažavam učenikovo mišljenje. Ne ismijavam pogrešne učeničke odgovore.

v v v Ne komentiram javno učenikov izgled (frizuru, odijevanje i slično). Ne upućujem javno (pred ostalim učenicima i nastavnicima) bilo kakve osobne primjedbe učeniku. Svakog učenika prihvaćam takvog kakav je. Umijem brzo i točno prepoznati učenikove teškoće u učenju i prilagodbi na školski rad. Usmjeren sam prvenstveno na učenikovu dobrobit a potom na postignuća u svom poučavanju. Red i disciplina u mojoj nastavi uglavnom se osniva na pozitivnom ugođaju te na dobroj organizaciji i vođenju nastavnog sata.

v v v Ne izazivam učeničku pobunu. Učenici mi vjeruju, priznaju moj autoritet i prihvaćaju moju rukovodeću ulogu. Na početku godine dogovaram s učenicima osnovna pravila ponašanja u nastavi i dosljedno ih primjenjujem. Umijem pomnjivo promatrati ponašanje učenika za vrijeme nastave i sprječavati ili smanjivati neposluh. Uspješno rješavam učenički neposluh (ispitivanjem uzroka, savjetima, pomoći u učenju, prijekorima i kaznama). Redovito uspijevam izbjeći sukobe a napete situacije vješto smirujem.

VREDNOVANJE NASTAVE I STUČNI RAZVOJ v v v Ocjenjivanje učeničkog rada tijekom i poslije nastave činim temeljito, konstruktivno i pravodobno Procjenama i ocjenama nastojim ne samo ukazati učeniku na mogući problem u učenju, nego i potaknuti ga na zalaganje te mu ojačati samopouzdanje Redovito primjenjujem različite načine ocjenjivanja. Nastojim iskoristiti sve pokazatelje učinkovitih postignuća i uratke.

v v v Sustavno pratim razvoj učenikovih interesa, vještina i navika. To bilježim u školskoj i vlastitoj pedagoškoj dokumentaciji. Učenicima povremeno pružam priliku da sami ocjenjuju svoj rad i napredak. Ocjenjivanjem učeničkog rada redovito određujem koje zadaće nisu zadovoljavajuće izvršene, koliko je poučavanje bilo uspješno i je li uspostavljena čvrsta osnovica za daljnji napredak. Učenici povremeno imaju priliku procjenjivati moj rad. Imam uravnotežen kriterij ocjenjivanja (ni prestrog niti preblag kriterij).

v v v v Objektivan sam u procjenama i ocjenjivanju. Pravedan sam u ocjenjivanju. Umijem izrađivati kvalitetne nizove zadataka objektivnog tipa. Procjene i ocjene učeničkog rada i uspjeha redovito javno priopćujem i obrazlažem. Poslije svakog nastavnog sata/dana analiziram i vrednujem ostvarenje zadataka. Stalno učim i pratim nove spoznaje u predmetu što ga predajem. Dobro poznajem i razumijem osobitosti fizičkog, psihičkog i socijalnog razvoja učenika kojima predajem.

v v v Dobro poznajem obrazovne i odgojne potrebe učenika s posebnim potrebama kojima predajem. Pratim razvoj i umijem vješto koristiti različite nove nastavne metode i medije. Pratim i poznajem relevantne zakone i propise. Redovito pratim stručnu literaturu i nove trendove u poučavanju i ocjenjivanju što bi mogli pozitivno utjecati na moj rad. Razvijam svoja nastavna umijeća na različite načine: redovito sudjelujem u radu stručnih seminara i radionica, služim se novim priručnicima, surađujem s kolegama.

v v v Redovito razmišljam o svom radu kako bih odredio područja i postupke što ih mogu poboljšati. Prosudbe izvedene nastave koristim za planiranje i programiranje budućeg rada. O vlastitoj nastavi često pričam sa članovima stručnog aktiva, školskim pedagogom i psihologom. Tražim pomoć kolega u procjeni i poboljšanju svoje nastave. Pomažem kolegama procijeniti i poboljšati njihovu nastavu.

v v v Aktivno se zalažem u stvaranju kvalitetne školske klime i pomažem kolegama stvaralački rješavati organizacijske probleme, nesuglasice i sukobe. Sklon sam timskom radu. Otvoren sam za suradnju s roditeljima i uvažavam njihove kritičke primjedbe. Djelotvorno primjenjujem različite postupke i tehnike u borbi protiv stresa. Stalno razmišljam kako bolje organizirati poslove i obveze. Znam reći „ne“ pretjeranim dodatnim obvezama što mi ih u školi žele nametnuti.

POPIS UČENIČKIH ISKAZA ZA PROCJENU NASTAVE Skala od 1 do 5

v v v v v Učitelj je bio dobro organiziran. Učitelj je izgledao samopouzdan. Učitelj je bio ponesen temom. Učitelj je znao mnogo o temi. Učitelj je rekao učenicima što će učiti u ovom predavanju. Učitelj nije izlagao prebrzo. Učitelj nije izlagao presporo. Učitelj je objasnio značenja riječi koje nisam razumio. Učitelj mi je olakšao razumijevanje informacija.

v v v v Učitelj je izlagao sadržaj koracima što sam ih mogao slijediti. Učitelj je govorio jasno. Učitelj mi je olakšao vidjeti što je predavanju važno. Učitelj je učinio predavanje zanimljivim. Učitelj je upotrijebio razumljive primjere. Učitelj je poticao učenike na postavljanje pitanja. Učitelj je dao zadovoljavajuće odgovore na učenička pitanja. Učitelj me je potaknuo na samostalno razmišljanje.

Učitelj je poticao učenike na sudjelovanje u predavanju. v Učitelj je vješto upotrebljavao školsku ploču, grafoskop ili projektor. v Učitelj je upotrebljavao karte, mape, modele i druga pomagala kako bi mi pomogao učiti. v Učitelj mi ja dao vremena za razmisliti o novim informacijama. v Učitelj je postavljao pitanja kako bi provjerio jesu li učenici razumjeli. v Učitelj je dao koristan sažetak glavnih točaka predavanja. v

TKO ŽELI NEŠTO UČINITI, NAĆI ĆE NAČINA; TKO NE ŽELI, NAĆI ĆE IZLIKU. PABLO PICASSO

Preporučena literatura: v v v v Meyer H. (2002. ): Didaktika razredne kvake, Educa, Zagreb Kyriacou, C. (1997. ) Temeljna nastavna umijeća, Educa, Zagreb Jensen E. (2003. ): Super nastava – nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje, Educa, Zagreb Desforges, Ch. (2001. ): Uspješno učenje i poučavanje, Educa, Zagreb Terhart E. (2001. ): Metode poučavanja i učenja, Educa, Zagreb Gardner H. (2005. ): Disciplinirani um, Educa, Zagreb Armstrong T. (2006. ): Najbolje škole, Educa, Zagreb

Hvala na pozornosti! Pedagoginja: Ines Lovrić, prof.