SAMOUBOJSTVO Izradile Vedrana Tumpa Kristina Lisjak Izradile Vedrana
SAMOUBOJSTVO Izradile: Vedrana Tumpa Kristina Lisjak Izradile: Vedrana Tumpa Lejla Osmanović Kristina Lisjak Elisabeth Lejla Perković Osmanović Elisabeth Perković
ŠTO JE SUICID? Latinski: sui-sebe + occidere-ubiti Suicid ili samoubojstvo je svjesno i namjerno oduzimanje ili pokušaj oduzimanja vlastitog života.
POVIJEST SAMOUBOJSTVA Eskimi Japanci U starom Egiptu Asteci Australski Aborigini Nativni Amerikanci i kanadski Indijanci Srednji vijek Kršćanstvo Renesansa
NASILJE PREMA SAMOME SEBI – FIZIČKO I/ILI PSIHIČKO NASILJE Suicid Pokušaj suicida Planiranje ili samo razmišljanje o suicidu Samoozljeđivanje
UZROCI SUICIDA Potrebno je postojanje dva faktora: SUICIDOGENA DISPOZICIJA - prirođeni ili za života stečeni manjak nagona samoodržanja (životni nagon) SUICIDOGENI MOTIVI - vrlo subjektivni, promatraču se mogu činiti nevažni
Ekološki model nastanka nasilja, koji je prvi puta uveden 1970 1. 2. 3. 4. Biološki i osobni čimbenici Međuljudski odnosi Odnosi unutar zajednice Socijalne i kulturne norme
Tipovi samoubojstva prema Durkheimu: 1. 2. 3. EGOISTIČKO ALTRUISTIČKO ANOMIJSKO
Prema misaonom modelu suicidalne osobe imaju pojednostavljenu sliku života. Promatraju život sa dva suprotna gledišta: stvari su dobre ili loše. . . Stengel smatra da je to poziv za pomoć kojim samoubojica skreće pozornost okoline i očekuje od društva pozitivan odgovor za one koji ostaju živjeti. Karen Hornay: suicidalna osoba je rođena sa destruktivnim tendencijama, tijekom razvoja osoba pod negativnim utjecajem okoline razvija suicidalne misli, a samoubojstvo je proizvod lošeg razvoja.
Hanry i Hort dovode samoubojstvo u vezu s ekonomskim krizama i nezaposlenošću. Emile Durkheim smatra da je stopa samoubojstva svakog društva posljedica rizičnog stupnja socijalne povezanosti pojedinca i društva. Psihopatološki pristup vidi uzroke suicida u endokrinološkim poremećajima, drugim somatskim oboljenjima, psihijatrijskim bolestima. Filozofski pristup naglašava nemogućnost da se čovjek uhvati u koštac s besmislenošću života.
POZNATI SAMOUBOJICE Adolf Hitler Pulitzer 1994 Ernest Hemingway Sergej Yesenjin Kleopatra Vincent Van Gogh Marilyn Monroe Virginia Woolf
KLASIFIKACIJA SAMOUBOJSTVA Smišljena (planirana) i afektna Pojedinačna, dvojna, višestruka Naprasna i polagana Prema dobi, spolu pa čak i bračnom statusu Prema metodi, lokaciji i vremenu kada su počinjena
Fareberow i Litman su podijelili samoubojstvo u tri kategorije: 1. BITI 2. NE BITI 3. BITI ILI NE BITI
BITI Takve osobe ustvari ne žele umrijeti, već žele odaslati poruku kako im je potrebna pomoć Opasnost čina je mala Čine oko 2/3 svih samoubojica Uglavnom su to žene
NE BITI Oni žele umrijeti Ne daju znakove namjere prije čina Odabiru opasnije načine Čine oko 3 -5 % samoubojica Prevencija daje slabe rezultate
BITI ILI NE BITI Neodlučni, prepuštaju odluku u ruke “sudbine” Odabiru opasne načine, ali sporog djelovanja Čine oko 30% samoubojica Za njih je karakterističan stresan i nesređen život
MOTIVI SUICIDALNOG ČINA Traženje pomoći Bijeg iz nepodnošljive situacije Olakšanje od teških psihičkih boli Pokušaj utjecanja na neku značajnu, drugu osobu Kako bi se pokazalo koliko se nekoga voljelo Olakšavanje teškoća drugima Kako bi se druge ražalostilo Kako bi se druge uvjerilo koliko očajno je bilo živjeti Otkrivanje jesu li zbilja voljeni Uraditi nešto u nepodnošljivoj situaciji Gubitak kontrole Želja za smrću
TIPOVI SUICIDA Suicid tinejdžera Euthanasia Kombinacija samoubojstva i ubojstva Suicid bombom Kamikaze Gerila, teroristi Ritualni suicid (hara-kiri) Masovni suicid Suicidni pakt U ratu, kao bolji izbor od mučenja ili torture ili zbog gubitka časti
METODE, NAČINI SUICIDA Samospaljivanje Izazivanje automobilske nesreće Davljenje u vodi Električnom strujom Vješanje Letalna injekcija Predoziranje hipnoticima, antidepresivima, sredstvima protiv bolova Gušenje ugljičnim dioksidom Trovanje Srednjovjekovni način, hara-kiri Ustreljivanje samoga sebe Rezanje velikih arterija, vena Gladovanje do smrti
MITOVI I ČINJENICE O SAMOUBOJSTVU MIT 1. Ljudi koji govore o samoubojstvu neće ga nikada počiniti. ČINJENICA: To je poziv za pomoć koju treba pružiti osobi. MIT 2. Kada mlada osoba izvrši samoubojstvo to je obično plod impulzivnog ponašanja. ČINJENICA: Za većinu mladih osoba koje su pokušale ili izvršile samoubojstvo utvrđeno je kako su duže vrijeme razmišljale o tome.
MIT 3. Razgovor o samoubojstvu je opasan i potiče na njegovo izvršenje. ČINJENICA: Potpuno suprotno. MIT 4. Svako samoubojstvo se može spriječiti ČINJENICA: Većina suicidalnih osoba je neodlučna hoće li nastaviti živjeti ili ne što prevenciju čini mogućom. MIT 5. Samoubojstvo dolazi bez upozorenja, događa se bez najave ČINJENICA: Suicidalne osobe obično daju mnogo znakova o svojim namjerama.
MIT 6. Većina ljudi koji razmišljaju o samoubojstvu su mentalno bolesni. ČINJENICA: Iako su suicidalne osobe duboko nesretne, nisu nužno i psihički bolesne. MIT 7. Neuspjeli pokušaj samoubojstva ne treba uzimati za ozbiljno ČINJENICA: Četiri od pet osoba pokušalo je samoubojstvo barem jednom prije toga. Neuspjeli pokušaj samoubojstva treba uzeti vrlo ozbiljno i takvoj osobi treba pružiti pomoć.
MIT 8. Vjerovanje je da je samoubojstvo uobičajenije među bogatima ili među siromašnima. ČINJENICA: Samoubojstvo je zastupljeno proporcionalno, unutar svih razina i skupina zajednice. MIT 9. Samoubojstvo je genetički određeno i nasljedno. Osobe koje jednom postanu suicidalne biti će takve cijeli život. ČINJENICA: Pojedinci koji razmišljaju o samoubojstvu uglavnom su suicidalni jedan određeni period života.
KAKO PREPOZNATI ZNAKOVE UPOZORENJA? Česti razgovori o samoubojstvu Preokupiranost smrću i umiranjem Znakovi depresije Promjene ponašanja Poklanjanje dragih stvari Dogovaranje nedovršenih poslova Poteškoće sa snom i spavanjem Poduzimanje pretjeranih rizika Povećana uporaba droga Gubitak zanimanja za uobičajene aktivnosti
KOME SE POVJERITI? Centar za krizna stanja i prevenciju suicida 01/2421 603; 01/2388 888 (kućni 466) Hrabri telefon od 9 – 18 h radnim danom – 0800 Telefon za psihološku pomoć 01/4613 111 Plavi telefon za djecu u krizi 0800 421888 SOS telefon 01/4655 222
ŠTO UČINITI I KAKO POMOĆI AKO NAM SE OBRATI SUICIDALNA OSOBA ? Slušajte Ne dijelite savjete Ne držite lekcije o životu Pitajte Poduzmite mjere sigurnosti Uključite još nekoga
EPIDEMIOLOGIJA Muškarci češće izvrše samoubojstvo (omjer varira od zemlje do zemlje, oko 2 -5: 1) iako žene češće pokušavaju nego muškarci Najviše se ubijaju ljudi od 45 do 59 godina 65 -80% ljudi to učini u vlastitom stanu iako muškarci pokazuju veću sklonost od žena da to učine drugdje - u šumi, na polju, pa čak i na radnom mjestu Samo 25% koji su pokušali samoubojstvo potraži pomoć liječnika.
Evolucija globalne stope suicida 1950 -2000 (na 100 000) • Evolucija globalne stope suicida 1950 -2000 (na 100 tisuća)
Dobne promjene slučajeva suicida (1950. -2000. ) DOBNE PROMJENE SLUČAJEVA SUICIDA
Svjetska mapa suicidalnih stopa (na 100 tisuća, najnoviji podaci su od ožujka 2002. ) SVJETSKA MAPA SUICIDALNIH STOPA Svjetska mapa suicidalnih stopa (na 100 tisuća, najnoviji podaci su od ožujka 2002. )
RASPODJELA STOPE SUICIDA PO DOBI I SPOLU (Raspodjela stope suicida po dobi i spolu)
Hrvatska - stope po dobi i spolu (2002. ) STOPE SAMOUBOJSTVA PO DOBI I SPOLU U RH
Hrvatska - stope suicida po dobi (1985. -2002. ) STOPE SUICIDA PO DOBI U RH
Hrvatska - stope suicida po dobi i spolu (2002) STOPE SUICIDA PO DOBI I SPOLU U RH
Najvišu stopu danas imaju Litva 81, Rusija 74, Latvija 71, Mađarska i Bjelorusija 55. Najnižu stopu imaju mediteranske zemlje – Grčka 6, Italija 10, Malta 7. KAKO JE U HRVATSKOJ ? Omjer muškaraca i žena je 2, 1: 1 Prosječna stopa iznosi 34, 6 za muškarce i 11, 7 za žene (na 100 000 stanovnika) što Hrvatsku stavlja negdje u sredinu liste U Hrvatskoj je među braniteljima od PTSP-a oboljelo 18 -40% Od 1991. do 2004. njih 1503 je počinilo samoubojstvo.
TKO POKUŠA, A TKO SE UBIJE? Pokušaji su karakteristični za mlade ljude (do 35 god. ), a završeno samoubojstvo za starije osobe (65 i više god. ) Ubijaju se i djeca (već od 5 godine života) Djeca koja su iz razorenih obitelji, zlostavljana, s poremećajima u ponašanju i raspoloženju Žene češće pokušaju, a muškarci se češće ubiju Rastavljeni se ubijaju češće nego oženjeni ili samci Pojedine profesije su posebno rizične Samoubojice su najčešće ambivalentni oko smrti 50% onih koji su uspjeli imali su pokušaja i prije 50% samoubojica nije se nikada obratilo za stručnu pomoć Davanje publiciteta samoubojstvima povećava stopu samoubojstava
ETIOLOGIJA Samoubojstva se čine iz različitih razloga, ali vrlo čest razlog je depresija Oko 19% ljudi sa poremećajem raspoloženja će tijekom života pokušati samoubojstvo Oko 55% ljudi koji su učinili samoubojstvo je prije bilo depresivno Poremećaji raspoloženja su najčešći među samoubojicama, zatim slijede shizofreni te alkoholičari Samoubojstvo se najčešće učini nakon depresivne epizode Prevalenciju samoubojstva je teško odrediti jer se često učini na način koji podsjeća na nesretni slučaj Pretpostavlja se da je oko 15% prometnih nezgoda sa fatalnim ishodom ustvari bilo samoubojstvo
Pokušaja suicida je daleko više nego “uspješnih “ samoubojstava (8: 1) Samoubojstvo je 8 razlog smrti u Zapadnoj kulturi, a 3 u populaciji od 24. god. (nakon prometnih nezgoda i ubojstava) Niti jedna smrt ne ostavlja toliko posljedica na obitelj kao samoubojstvo Potrebno je da istovremeno nekoliko stvari krene naopako Samoubojstvo nije isključivo biološka, fizička stvar, ali počinje kao podlijeganje biološkom riziku + životna očekivanja, stres, psihološki faktori
ŠKOLE I SUICIDALNOST UČENIKA ČIMBENICI RIZIKA Nestabilno raspoloženje Ljutito i agresivno ponašanje Antisocijalno ponašanje Burno ponašanje okrenuto prema van Visoka impulzivnost Iritabilnost Rigidno mišljenje i otežana mogućnost prevladavanja problema Niska sposobnost prevladavanja problema kod pojave teškoća Nemogućnost shvaćanja realnosti Težnja da se živi u svijetu iluzija Fantazije o veličini koje se smjenjuju s osjećajem bezvrijednosti
Česti osjećaj razočaranosti Anksioznost Neosnovana samouvjerenost Osjećaj manje vrijednosti Nesigurnost u seksualni identitet Ambivalentni odnosi s roditeljima, drugim odraslima i prijateljima Odbacivanje ili provokativno ponašanje prema autoritetima u školi ili prema roditeljima
ZAŠTITNI ČIMBENICI Obiteljski čimbenici: Dobri odnosi sa članovima obitelji Podrška obitelji Kognitivni stil i ličnost Dobre socijalne vještine Povjerenje u sebe, osobnu situaciju i postignuće Traženje pomoći kada se teškoće pojave Traženje savjeta kada su u pitanju važne odluke Otvorenost prema iskustvima drugih ljudi i drugim mogućnostima Otvorenost za nova saznanja
Kulturni i sociodemografski čimbenici Socijalna integracija, npr. kroz učešće u sportu, vjerskim udrugama, klubovima i sl. Dobri odnosi s vršnjacima Dobri odnosi s nastavnicima i ostalim odraslima Podrška značajnih osoba
MEDIJI I SUICID STUPANJ PUBLICITETA KOJI DOBIVA PRIČA O SAMOUBOJSTVU PROPORCIONALAN JE BROJU SAMOUBOJSTAVA KOJA USLIJEDE
RIZIČNA POPULACIJA I RIZIČNI ČIMBENICI Rizična populacija Prva grupa boluje od dugotrajne depresije. Kod njih je samoubojstvo obično planirano i promišljeno. Drugi tip čine osobe s impulzivnim suicidalnim ponašanjem. Kod ovih su osoba česti poremećaji pozornosti i ne moraju biti deprimirani. Često izražavaju impulzivno, agresivno ponašanje prema drugim osobama.
Rizični čimbenici o Prethodni pokušaji samoubojstva Trenutne samoubilačke misli Postojanje članova obitelji koji su počinili samoubojstvo Prethodna smještanja u bolnicu zbog psihijatrijskih bolesti Nedavni veliki stresovi, stresne situacije općenito, prekid veze s partnerom, gubitak zdravlja koji može biti stvaran ili imaginaran, gubitak posla, razaranje ili gubitak doma, gubitak povjerenja u sebe Društvena izolacija Ovisnost o drogama (droge smanjuju kontrolu nad vlastitim ponašanjem ili prevladava impulzivno ponašanje), ovisnost alkoholu, kockanju Izloženost nasilju u domu ili društvenom okolišu Vatreno oružje u kući, pristup vatrenom oružju
TRETMAN Terapija se provodi: 1. 2. 3. GRUPNO INDIVIDUALNO PSIHOFARMAKOTERAPIJOM
ZAŠTITNI FAKTORI Socijalna podrška 1. Značajni drugi (obitelj, bliski prijatelji, susjedi, 2. 3. 4. suradnici na poslu) Vanjska socijalna podrška (profesionalci za krizna stanja, terapeuti) Postojanje želje klijenta za prihvaćanje podrške Razina iskustva prihvaćanja socijalne podrške
Protektivni faktori (su oni koji smanjuju odluke i akcije za pokušaj suicida) 1. 2. 3. 4. 5. 6. Vještine svladavanja problema Planovi za budućnost Obiteljski angažman Religiozna ili duhovna vjerovanja Kulturalni faktori Ugovor o ne-činjenju štete
KAZNENI ZAKON RH Usmrćenje na zahtjev, Članak 94. Prouzročenje smrti iz nehaja, Članak 95. Sudjelovanje u samoubojstvu, Članak 96. Protupravni prekid trudnoće, Članak 97.
„suicid nije izbor; on se događa kada bol nadmaši sposobnosti za nošenje s boli. “
„smrt je trajno rješenje privremenog „smrt je trajno rješenje problema“ privremenog problema“
„uvijek postoji izlaz“ uvijek postoji izlaz
LITERATURA • Josip Kregar, Darko Polšek, Slaven Ravlić: Uvod u sociologiju, Zagreb, 2006 • Ivica Stanić: Samoubojstvo mladih velika zagonetka, Zagreb, 1999 • Erwin Ringel: Da odbaciš život? Refleksije o samoubojstvu, Zagreb, 1998 • www. wikipedia. org • www. medicina. hr • www. suicidi-info/mitovi. asp • www. festivalznanosti. hr
HVALA NA POZORNOSTI
- Slides: 53