ANOMIJSKO SAMOUBOJSTVO anomija je stanje loma normativne strukture
ANOMIJSKO SAMOUBOJSTVO
Ø anomija je stanje loma normativne strukture nekoga društva te do nje dolazi ili zbog iznenadnog porasta moći i bogatstva društva ili zbog ekonomske depresije i političke propasti
naglo povećanje moći i bogatstva - promjena životnih okolnosti (skala potreba poremećena, nova se ne može improvizirati) Ø poteškoće u razlučivanju što je moguće, a što nije, što je pravedno, a što nije, koji su zahtjevi i nade opravdani, a koji su prevršili mjeru Ø prepuštanje bezgraničnom širenju kruga vlastitih potreba Ø težnja ostvarenju nemogućih ciljeva Ø
Ø ekonomski i politički lomovi - pojedinac naglo pada na niži položaj od dotadašnjeg Ø potreba za smanjenjem svojih zahtjeva, ograničenjem potreba i susprezanjem Ø nemogućnost prilagođavanja danoj situaciji – životne okolnosti nepodnošljive
Ø to je stanje – nepredvidivosti djelovanja normi, neograničenih žudnji, poremećaja ljudskih aktivnosti Ø ljudi pate u stanju tjeskobe, neizvjesnosti i traženja, a stopa samoubojstava raste Ø moguće izbjegavanje situacija – određivanje cilja i granice žudnje, razvijanje osjećaja ograničenosti i umjerenosti, poštivanje normi i principa postavljenih od strane društva
Ekonomska anomija Ø ekonomski napredak – oslobađanje industrijskih odnosa od svake regulacije Ø pojedinac usmjeren na budućnost, na ostvarivanje nepoznatih užitaka Ø najviše samoubojstava u industrijskim i trgovačkim službama Ø istraživanje (1866. -1891. ) - samoubojstva u tim područjima zanimanja podjednaka ili čak i viša u odnosu na intelektualna zanimanja, a zamjetno veća u odnosu na poljoprivrednu industriju
Obiteljska i bračna anomija Ø smrt partnera ili razvod Ø 1) smrt partnera – obiteljski poremećaj, prekid odnosa mnogo bolniji od razvoda jer supružnici nisu željeli takav rasplet događaja, bezizlaznost iz situacije Ø 2) razvod - razjašnjava nam prirodu i funkcije braka Ø brak – regulacija odnosa među spolovima Ø funkcija braka - reguliranje strastvenosti partnera obvezujući ih da se vežu za jednu osobu do kraja života
Ø istraživanja - povećanjem broja razvoda, dakle, slabljenjem i nestajanjem bračne regulacije i poremećaja u bračnom stanju, dolazi do povećanja broja samoubojstava Ø istraživanje europskih zemalja(1871. 1881. ) - samoubojstva češća u zemljama u kojima su razvodi i odvojeni životi partnera vrlo česti Ø istraživanje na području Pruske, Badena i Saske(1847. – 1893. ) - broj samoubojstava razvedenih najviši, slijede samci, potom udovci, a najmanji broj samoubojstava među oženjenima
Ø razlozi (razvodi) - promjene materijalnih i moralnih navika kao posljedica razvoda, ali i stanje nezadovoljstva i izgubljenosti u novim situacijama Ø razlozi (samci) - legitimno posežu za svime što im se trenutno sviđa Ø ničime nisu ograničeni, ali ničime nisu ni zadovoljni Ø seksualna anomija
Ø zaključak - brak regulira odnos među pojedincima, pri čemu ženi daje sigurnost i zaštitu od muških hirova, a s druge strane ograničava muškarčeve poligamne nagone koji neupitno dovode do stanja nezadovoljstva i tjeskobe zbog neograničenosti
Fatalističko samoubojstvo Ø pretjerana regulacija pojedinaca čije su strasti nasilno ugušene od strane tlačitelja Ø Primjer - samoubojstvo premladih muževa ili udanih žena bez djece
Individualni oblici različitih tipova samoubojstava Ø svako samoubojstvo nosi obilježje pojedinčevog temperamenta i okolnosti u kojima se čovjek našao Ø 1) Lamartine - idealan tip „Raphael“ Ø obilježja - melankolično mrtvilo, ravnodušnost prema svim aktivnostima, zatvaranje u svoj svijet, okretanje prema sebi Ø glavna aktivnost - samopromatranje i samoanaliza
Ø rasplet događaja – nenasilan, polagan, pomno organiziran Ø oblik egoističkog samoubojstva Ø 2) epikurejsko samoubojstvo – nadovezuje se na altruističko samoubojstvo Ø glavna obilježja - strasna i voljna energija kojom pojedinac aktivno sudjeluje u tom činu potpuno smiren, hladnokrvan i usmjeren na izvršenje istoga Ø osjećaj zadovoljstva radi izvršenja dužnosti koju nalaže svijest Ø primjer - Kant
Ø 3) poveznice trećeg tipa samoubojstva sežu u anomijsko samoubojstvo Ø čin potaknut - gnjevom i razočaranjem Ø žestoki prosvjed protiv života uopće ili prosvjed koji je usmjeren na određenu osobu Ø nailazak na otpor – nezadovoljstvo
Mješoviti tipovi samoubojstava Ø 1) ego-anomijsko samoubojstvo - miješanje uzbuđenosti i apatije, aktivnosti i sanjarenja Ø 2) anomijsko-altruističko samoubojstvo - ogorčena uzrujanost Ø 3) ego-altruističko samoubojstvo melankolija ublažena određenom moralnom čvrstoćom
Ø najčešći načini kojima ljudi oduzimaju život - davljenje ili vješanje, -utapanje, -vatreno oružje, -bacanje s visine, -korištenje otrova -gušenje
Ø istraživanje (1872. - 1875. ) – davljenje, vješanje ( Francuska, Pruska, Engleska); vatreno oružje, utapanje (Italija) Ø zaključak - pojedinac će upotrijebiti ono sredstvo za uništenje koje mu je pri ruci
UZROCI SAMOUBOJSTVA Ø potaknut vanjskim čimbenicima koji proistječu iz društva koji na različite načine utječu na pojedince(subjektivnost) Ø prirođeni ili za života stečeni smanjeni nagon za samoodržavanjem Ø dugoročna stanja poput tuge, apatije, beznađa (su prisutne kod 65% samoubojica), nesanice, promjene raspoloženja, strahovi, prehrambeni poremećaji i razni oblici anksioznosti (prisutni kod 30% samoubojica) potiču suicidalne misli Ø depresija
- Slides: 18