Katarina Aladrovi znanstvena novakinja Uiteljski fakultet Sveuilita u

Katarina Aladrović, znanstvena novakinja Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu INTEGRACIJA UČENIKA S POSEBNIM POTREBAMA U NASTAVU HRVATSKOGA JEZIKA 3. Međunarodni kongres studenata Rehabilitacije Zagreb, travanj 2008.

UČENIK S POSEBNIM POTREBAMA n n n svako dijete koje ime teškoće u učenju, potrebna mu je posebna odgojno-obrazovna podrška ima opće i specifične potrebe, individualne crte ličnosti (psihologiji upitna? ) postoji važeća orijentacijska lista teškoća u razvoju (Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju)

LISTA TEŠKOĆA U RAZVOJU n n n n Oštećenje vida Oštećenje sluha Govorni poremećaj Tjelesni invaliditet Mentalna retardacija Poremećaji u ponašanju Autizam Postojanje više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkom razvoju

INTEGRACIJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA n n n u mnogim europskim državama od 1969. godine (Norveška), 1972. (Danska), 1976. (Engleska i Wels), 1971. (Italija), 1973. (Njemačka), 1975. (SAD) započinje integracija učenika s posebnim potrebama u redovnu nastavu ta integracija propisuje se Zakonom o obrazovanju ili različitim preporukama ideja jest – ostvarenje socijalnoga kontakta

INTEGRACIJA UČENIKA S POSEBNIM POTREBAMA n n n smještaj djece u posebne ustanove i razrede nastoji se izbjeći u školama se počinju stvarati uvjeti koji bi omogućili smještaj takve djece u normalne razrede U RH to se započinje ostvarivati 1980. godine, a Zakon o osnovnome školstvu iz 1990. g. pokazuje da se u RH poštuju suvremena stajališta u odnosu na učenike s posebnim potrebama

INTEGRACIJA UČENIKA S POSEBNIM POTREBAMA n n n postoji: potpuna i djelomična integracija POTPUNA: primjerena djeci kojoj je uz primjerenu individualiziranu pomoć i rehabilitacijski program moguće osigurati napredovanje u zajedništvu s vršnjacima DJELOMIČNA: djeca dio programa ostvaruju bez teškoća, a dio programa u kojima pokazuju velike nedostatke, ostvaruju u posebnim odgojno-obrazovnim skupinama

INTEGRACIJA UČENIKA S POSEBNIM POTREBAMA n n suvremena osnovna škola pretpostavlja integraciju djece s posebnim potrebama dokumenti: Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. ; Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece 2006. -2012. ) - niz mjera u području integracije: stručno usavršavanje učitelja, suradnja s civilnim sektorom, osuvremenjivanje NPi. P-a, mobilne službe podrške, itd.

INTEGRACIJA UČENIKA S POSEBNIM POTREBAMA n n Konvencija o pravima djeteta – potpun i dostojanstven život djece s posebnim obrazovnim potrebama razredni odjeli – do tri učenika (28 djece – 1 učenika, 26 djece – 2 učenika, 24 djece – 3 učenika) HNOS preporučuje izradbu Individualiziranih odgojno-obrazovnih programa programi imaju: sadržaj, ciljeve, metode, rokove, vrjednovanje i osobe zadužene za provedbu

PRVI RAZRED – PRILAGOĐENI PROGRAM 1. razred: A) Priprema za početno čitanje i pisanje (ispitivanje predznanja, senzomotorne vježbe, vizualna i akustična analiza rečenice na riječi, predvježba za čitanje, predvježba za pisanje, globalno čitanje, obrada pojedinoga glasa) B) Početno čitanje i pisanje (količina i redsolijed ovise o učeniku)

ISTRAŽIVANJA U RH u RH provedeno je nekoliko akcijskih istraživanja Prebeg-Vilke (1991), Stančić Ljubešić (1994), Vicić - Mustać (1984. , 1996. ), Pavličević-Franić (2005) n ISTRAŽIVANJA POKAZUJU: a) učenici u usvajanju materinskoga jezika više vremena troše na učenje teorije jezika (lingvistička komp. ), a puno manje na uporabu (komunikacijska komp. ) b) učenicima s posebnim potrebama potreban je posebni pristup u usvajanju materinskoga jezika, osobito gramatike (apstraktna) n

JEZIČNE KOMPETENCIJE n n KOMPETENCIJA – sposobnost pojedinca da obavlja nekakav rad 8 ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje: PRVA – komuniciranje na materinskome jeziku n JEZIČNE KOMPETENCIJE: lingvistička (teorijsko znanje) i komunikacijska (uporabno znanje)

CILJEVI I HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA Ispitati postoji li statistički značajna razlika: a) u postignutim rezultatima između lingvističke i komunikacijske kompetencije b) između lingvističke i komunikacijske kompetencije općenito i s obzirom na pojedine sadržaje hrvatskoga jezika (veliko i malo slovo, glasovi, rečenice, tekst, rječnik, rečenični znakovi) c) u ocjenjivanju učenika iz hrvatskoga jezika d) u rezultatima s obzirom na sredinu u kojoj se učenici nalaze (seoska, mali grad, prigradska, veliki grad) e) u rezultatima s obzirom na postojanje/nepostojanje stručnoga suradnika u školi (defektologa, pedagoga, psihologa)

METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA n n n ISPITANICI – učenici 1. razreda 8 osnovnih škola u RH u istraživanju zastupljeno 25 učenika s posebnim potrebama ŠKOLE podijeljene na četiri kategorije: seoska (Brodski Drenovac, Gradac, Sulkovci); mali grad (Pleternica, Kutjevo, Brestovac); prigradska (Vidovci, Sveti Ivan Zelina, Sesvete); veliki grad (Zagreb)

INSTRUMENTI a) test komunikacijske kompetencije (10 pitanja), moguće ostvariti 32 boda a) test lingvističke kompetencije (10 pitanja), moguće ostvariti 32 boda METODE ISTRAŽIVANJA: T – test – utvrđivanje statističke značajnosti među uzorcima Analiza varijance – utvrđivanje statističke značajnosti između nekoliko uzoraka

REZULTATI Rezultati su podijeljeni prema ciljevima istraživanja i postavljenim hipotezama: 1. očekuje se statistički značajna razlika u između lingvističke i komunikacijske kompetencije općenito i s obzirom na pojedine sadržaje hrvatskoga jezika; 2. očekuje se statistički značajna razlika između škola koje imaju zaposlenu stručnu osobu i onih koje nemaju te u odnosu na sredinu; 3. očekuje se značajna razlika u odnosu na ocjene učitelja i dobivene ocjene prema rezultatima testa.

REZULTATI: opći LINGVISTIČKA KOMPETENCIJA ARTIMETIČKA SREDINA STANDARDNA DEVIJACIJA BROJ ISPITANIKA 11, 5400 4, 05689 25 T-TEST t=-4, 785 KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA 8, 1000 4, 05411 25 p = 0, 05 df = 24

REZULTATI: glasovi LINGVISTIČKA KOMPETENCIJA ARTIMETIČKA SREDINA STANDARDNA DEVIJACIJA BROJ ISPITANIKA 2, 16 0, 97 25 T-TEST t=-1, 914 KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA 1, 68 1, 21 25 p = 0, 05 df = 24

RAZLIKA: veliko i malo slovo LINGVISTIČKA KOMPETENCIJA ARTIMETIČKA SREDINA STANDARDNA DEVIJACIJA BROJ ISPITANIKA 0, 40 0, 76 25 T-TEST t=-2, 863 KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA 1, 02 0, 83 25 p = 0, 05 df = 24

REZULTATI: rečenični znakovi LINGVISTIČKA KOMPETENCIJA ARTIMETIČKA SREDINA STANDARDNA DEVIJACIJA BROJ ISPITANIKA 0, 04 0, 13 25 T-TEST t=3, 00 KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA 0, 34 0, 49 25 p = 0, 05 df = 24

REZULTATI: rječnik LINGVISTIČKA KOMPETENCIJA ARTIMETIČKA SREDINA STANDARDNA DEVIJACIJA BROJ ISPITANIKA 1, 88 0, 48 25 T-TEST t=-2, 82 KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA 1, 48 0, 71 25 p = 0, 05 df = 24

REZULTATI: rečenica LINGVISTIČKA KOMPETENCIJA ARTIMETIČKA SREDINA STANDARDNA DEVIJACIJA BROJ ISPITANIKA 0, 24 0, 43 25 T-TEST t=0, 00 KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA 0, 24 0, 50 25 p = 0, 05 df = 24

REZULTATI: tekst LINGVISTIČKA KOMPETENCIJA ARTIMETIČKA SREDINA STANDARDNA DEVIJACIJA BROJ ISPITANIKA 0, 28 0, 54 25 T-TEST t=7, 58 KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA 1, 12 0, 52 25 p = 0, 05 df = 24

REZULTATI: ocjene

REZULTATI: ocjene n n t-test pokazuje vrijednost 0. 23 što znači da ne postoji statistički značajna razlika između ocjena koje su dali učitelji i koje su učenici zaslužili testom najviše je dovoljnih i dobrih ocjena koje učitelji zaključuju učenicima

REZULTATI S OBZIROM NA SREDINU SREDINA SEOSKA ŠKOLA U MALOM GRADU PRIGRADSKA ŠKOLA U VELIKOM GRADU MIN: 18, 5 MAX: 27 AS: 22, 42 MIN: 0, 00 MAX: 28. 50 AS: 18, 00 MIN: 17, 00 MAX: 31, 00 AS: 22, 00 MIN: 15, 50 MAX: 19, 50 AS: 17, 50

REZULTATI: sredina n n n F-test pokazuje rezultat 2, 42 na testu komunikacijske kompetencije F-test pokazuje rezultat 2, 16 na testu lingvističke kompetencije ne postoji statistički značajna razlika u odnosu na sredinu

REZULTATI: defektolog n n defektologa imaju škola u velikome gradu i prigradske škole postoji statistički značajna razlika u ukupnim rezultatima između maloga grada i velikoga grada (defektolog) – t=2, 75

ZAKLJUČAK n n potrebna je prilagodba programa, osposobljavanje kadrova, planiranje ciljeva, metoda, praćenje učenika i njegovih postignuća (traženje njegovih “jačih strana”) u hrvatskome jeziku, osobito u 1. r. , potrebno je poticati razvoj komunikacijske kompetencije učitelj treba omogućiti svakom učeniku da bude uspješan, treba u nastavu unositi ciljeve humanističke edukacije i pozitivne psihologije potrebno je: opremanje škola potrebnim didaktičkim i rehabilitacijskim sredstvima i pomagalima

ZAKLJUČAK za uspjeh učenika s posebnim potrebama i njegovu uspješnu integraciju potrebna je povezanost subjekata koji posredno ili neposredno sudjeluju u nastavi: a) odgajatelji i učitelji, b) ravnatelji škola, c) ostali učenici i njihovi roditelji, d) njihovi roditelji, e) stručni suradnici: logopedi, defektolozi, pedagozi. n

ZAKLJUČAK Uspješna integracija uključuje: n individualizaciju rada n primjerenost i prilagođenost nastavnoga programa n provođenje pricncipa zornosti, sistematičnosti i postpnosti u nastavnome procesu n povezivanje nastavnih sadržaja sa stvarnim situacijama (bliskim učenicima) n osiguravanje uvjeta za razvoje perceptivnih i motoričkih sposobnosti (osnove za razvoj spoznajnih funkcija i uspješnoga učenja) n motivacija i stimulacija učenja u radu

KRAJ HVALA NA POZORNOSTI!