Prof dr sc Dunja Pavlievi Frani Katarina Aladrovi

  • Slides: 17
Download presentation
Prof. dr. sc. Dunja Pavličević – Franić Katarina Aladrović, prof. Učiteljski fakultet Sveučilišta u

Prof. dr. sc. Dunja Pavličević – Franić Katarina Aladrović, prof. Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu JEZIČNE KOMPETENCIJE UČENIKA NA POČETKU ŠKOLOVANJA – NORMATIVNOST NASUPROT PRAGMATIČNOSTI Prvi specijalizirani znanstveni skup “Rano učenje hrvatskoga jezika” Zadar, 25. – 28. listopada 2007.

TEMA LONGITUDINALNO ISTRAŽIVANJE “Razvoj komunikacijske kompetencije u ranom diskursu hrvatskoga jezika”, Učiteljski fakultet Sveučilišta

TEMA LONGITUDINALNO ISTRAŽIVANJE “Razvoj komunikacijske kompetencije u ranom diskursu hrvatskoga jezika”, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, (2006 - 2010). RANOJEZIČNI DISKURS – rani jezični razvoj (early language development) > predškola i mlađi osnovnoškolski uzrasta - rano usvajanje jezika (early language acqusition) - rano učenje jezika (early language learning)

KLJUČNE KOMPETENCIJE (European Comission, 2005) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Komuniciranje

KLJUČNE KOMPETENCIJE (European Comission, 2005) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Komuniciranje na materinskom jeziku Komuniciranje na stranome jeziku Matematička pismenost Medijska (digitalna) kompetencija Kompetencija “učiti kako se uči” Međuljudska kompetencija Poduzetnička kompetencija Kreativno istraživanje

KOMUNICIRANJE NA MATERINSKOME JEZIKU n n jezična kompetencija sociolingvistička kompetencija diskurzivna kompetencija strateška kompetencija

KOMUNICIRANJE NA MATERINSKOME JEZIKU n n jezična kompetencija sociolingvistička kompetencija diskurzivna kompetencija strateška kompetencija PRAKTIČNA PRIMJENA: n poučavanje gramatike n poučavanje slušanja n poučavanje govorenja n poučavanje čitanja n poučavanje pisanja n poučavanje kreativnoga izraza

TEORIJSKI OKVIR ISTRAŽIVANJA n n n N. Chomsky (Znanje jezika, 1966. , 1989) –

TEORIJSKI OKVIR ISTRAŽIVANJA n n n N. Chomsky (Znanje jezika, 1966. , 1989) – teorija univerzalne gramatike (LAD – Language Aquisition Device) D. I. Slobin – C. A. Ferguson (Studies of Child Language Development, 1973) - kognitivistička teorija (povezanost kognicije i komunikacije) A. Martinet (Jezik i funkcija, 1973) – funkcionalna lingvistika K. Nelson (Structure and Strategy in Learning to Talk, 1973) – teorija ulaznoga jezika (input language, child directet speech) D. Hymes (Etnografija komunikacije, 1984) – komunikacijska kompetencija G. Yule (Pragmatics, 1998. , The Study of Language, 2003) – teorija pragmatizma

JEZIČNE KOMPETENCIJE I GRAMATIKA a) LINGVISTIČKA KOMPETENCIJA – gramatička stručnost na razini teorijskoga jezičnoga

JEZIČNE KOMPETENCIJE I GRAMATIKA a) LINGVISTIČKA KOMPETENCIJA – gramatička stručnost na razini teorijskoga jezičnoga poznavanja pravila, definicija, normi. NORMATIVNA GRAMATIKA – gramatika standardnoga idioma, sekundarnoga, neorganskoga jezika (J 2), s obilježjima jedinstvenoga jezičnoga sustava na širem prostoru koja se stječe svjesno (učenjem u relativno dugome razdoblju). b) KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA – pragmatična stručnost na razini funkcionalne jezične primjene pri svakodnevnome sporazumijevanju. FUNKCIONALNA (KOMUNIKACIJSKA) GRAMATIKA - didaktička, školska gramatika u funkciji ostvaraja uspješne svakodnevne komunikacije, koja je preoblikovana i primjerena učenikovoj primarnoj jezičnoj kompetenciji (J 1)

NORMATIVNOST NASUPROT PRAGMATIČNOSTI Normativnost Pragmatičnost LINGVISTIČKA KOMPETENCIJA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA STANDARDNOJEZIČNOST POLIFUNKCIONALNOST NASTAVA GRAMATIKA NASTAVA

NORMATIVNOST NASUPROT PRAGMATIČNOSTI Normativnost Pragmatičnost LINGVISTIČKA KOMPETENCIJA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA STANDARDNOJEZIČNOST POLIFUNKCIONALNOST NASTAVA GRAMATIKA NASTAVA IZRAŽAVANJA NORMATIVNA GRAMATIKA FUNKCIONALNA GRAMATIKA GRAMATIČNOST UPORABNOST (bez obzira na moguće pogreške) GRAMATIKA GOVORA LOGIKA GOVORA

SVRHA ISTRAŽIVANJA organski idiom psihokognitivan razvoj ULAZNI JEZIK učitelj (input language) ustroj hrvatskoga jezika

SVRHA ISTRAŽIVANJA organski idiom psihokognitivan razvoj ULAZNI JEZIK učitelj (input language) ustroj hrvatskoga jezika udžbenik CILJANI JEZIK

CILJEVI ISTRAŽIVANJA 1. 2. 3. 4. utvrditi statistički značajnu razliku lingvističke i komunikacijske kompetencije

CILJEVI ISTRAŽIVANJA 1. 2. 3. 4. utvrditi statistički značajnu razliku lingvističke i komunikacijske kompetencije na početku školovanja utvrditi statistički značajnu razliku lingvističke i komunikacijske kompetencije s obzirom na sredinu (seoska škola, mali grad, prigradska škola, veliki grad) utvrditi statistički značajnu razliku između ocjena koje su učenicima dali učitelji i ocjena koje su zaslužili testom utvrditi statistički značajnu razliku u ocjenjivanju s obzirom na sredinu (seoska škola, mali grad, prigradska škola, veliki grad)

REZULTATI LINGVISTIČKA KOMPETENCIJA ARITMETIČKA SREDINA STANDARDNA BROJ DEVIJACIJA ISPITANIKA 20, 6146 6, 45763 REZULTATI

REZULTATI LINGVISTIČKA KOMPETENCIJA ARITMETIČKA SREDINA STANDARDNA BROJ DEVIJACIJA ISPITANIKA 20, 6146 6, 45763 REZULTATI T-TESTA 301 t = -4, 107 p = 0, 05 KOMUNIKACIJSKA 19, 4468 KOMPETENCIJA 5, 91499 301 df = 300

REZULTATI

REZULTATI

REZULTATI

REZULTATI

REZULTATI

REZULTATI

METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA n n ISPITANICI – učenici 1. razreda 8 osnovnih škola u RH,

METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA n n ISPITANICI – učenici 1. razreda 8 osnovnih škola u RH, 301 ispitanik ŠKOLE podijeljene na četiri kategorije: seoska (Brodski Drenovac, Gradac, Sulkovci); mali grad (Pleternica, Kutjevo, Brestovac); prigradska (Vidovci, Sveti Ivan Zelina, Sesvete); veliki grad (Zagreb)

INSTRUMENTI a) b) test komunikacijske kompetencije (10 pitanja) test lingvističke kompetencije (10 pitanja) METODE

INSTRUMENTI a) b) test komunikacijske kompetencije (10 pitanja) test lingvističke kompetencije (10 pitanja) METODE ISTRAŽIVANJA: T – test – utvrđivanje statističke značajnosti među uzorcima Analiza varijance – utvrđivanje statističke značajnosti između populacije i uzoraka Koeficijent korelacije – utvrđivanje povezanosti pojedinih uzoraka

REZULTATI n n na oba testa – komunikacijske i lingvističke kompetencije najbolje rezultate postigli

REZULTATI n n na oba testa – komunikacijske i lingvističke kompetencije najbolje rezultate postigli su ispitanici u velikom gradu najbolje rezultate na testu komunikacijske kompetencije postigli su odlični učenici analizom varijance utvrđeno je da ne postoji statistički značajna razlika u rezultatima s obzirom na sredinu t-testom je utvrđena statistički značajna razlika između zasluženih ocjena i ocjena prema kriterijima učitelja analizom varijance utvrđeno je da ne postoji statistički značajna razlika u ocjenjivanju učitelja s obzirom na sredinu

ZAKLJUČAK n n n postoji statistički značajna razlika između lingvističke i komunikacijske kompetencije u

ZAKLJUČAK n n n postoji statistički značajna razlika između lingvističke i komunikacijske kompetencije u usvajanju jezika; učenici savladavaju teoriju, ali je ne znaju primijeniti postoji statistički značajna razlika između ocjena koje učitelji daju učenicima i ocjena koje učenici zaslužuju - eksplozija odlikaša u prvom razredu učenici koji su uključeni u produženi boravak pokazuju bolje rezultate