UNIVERZITET U BEOGRADU UITELJSKI FAKULTET Organizacija rada u
• • • • • UNIVERZITET U BEOGRADU –UČITELJSKI FAKULTET Organizacija rada u specijalizovanim multimedijalnim učionicama za nastavu vizuelnih umetnosti Mentor Profesor mr. Nevena Had`i-Jovan~I} Kandidat Vojislav Ili} Vojislav Ilić • • • • • • • •
SPECIJALIZOVANE MULTIMEDIJALNE UČIONICE Ø Ovaj rad je proizašao iz želje za poboljšanjem uslova i načina rada, daje rešenja za bolju organizaciju rada i prostora u specijalizovanoj učionici vizuelnih umetnosti. Ø U prvom delu rada su date teoretske postavke programa „Step by step“ (Korak po korak) i „Choice based art education“ (Učenje umetnosti na bazi slobodnog izbora) u kojima centralnu ulogu imaju „Learning centers“ (centri učenja). Ø Drugi deo „Organizacija prostora u specijalizovanoj učionici vizuelnih umetnosti“ se bavi standardima, idejama željama uređenja prostora, centrima učenja, savrmenim medijima u kabinetu vizuelnih umetnosti, preporukama u uređenju prostora i na kraju je deo o bezbednosti u učionici. Ø Iz svega ovog je proizašao projekt preuređenja postojećeg prostora. Ø U prilogu je dat projekt urađen za za Oš „Milutin i Draginja Todorović“ i OŠ „Vuk Stefanović Karadžić“ u Kragujevcu. Ø Projekat je predvideo preoblikovanje prostora, nabavku nameštaja i savremenih medija. Zahvaljujući donaciji ACDI VOCA-e projekat je realizovan.
• • • • • MOGUĆNOST IZBORA Ø Ljudima je bolje dozvoliti da odlučuju o onome šta im se dešava, nego ih kontrolisati. Na taj način se ukazuje više poštovanja, a to je i primerenije osnovnim vrednostima sa kojima se većina od nas saglašava. Ø Bez obzira na veštine koje bi u budućnosti učenicima mogle da budu korisne, oni moraju imati priliku da biraju u sadašnjosti. Uostalom, učenici nisu samo oni - koji odrastaju. Oni su ljudi čije se aktuelne potrebe, prava i iskustva moraju shvatati ozbiljno. Ø Recimo to ovako: učenici, ne samo da treba da se obučavaju da žive u demokratiji kada odrastu, oni treba da imaju priliku da danas, sada i ovde, žive u demokratskom okruženju. Ø Učenici se razlikuju po svom pristupu učenju i zato je jedan od najtežih zadataka zadovoljiti potrebe svakog učenika u odredjenom odeljenju. Ø Nastavnici moraju da shvate da postoje različiti načini učenja, pa okruženje u kome se odvija učenje moraju prilagoditi tako da odgovara svakom učeniku. • • • • • • • •
• • • • • PROGRAM “STEP BY STEP” Ø Klasičan pristup uglavnom nudi učeniku instrukcije „kako da uči“, ovaj metod se moze nazvati „učenjem kroz rad (eksperiment i probanje)“. Praktične vežbe iz svakodnevnog života, vežbe za izoštravanje čula, matematike, srpskog jezika, biologije, geografije i istorije, eksperimenti iz prirodnih nauka, likovne umetnosti, fizičkog kuture i muzike. Rad sa decom je uglavnom individualan. Ø Kada je okruženje u učionici, u kojem učenici dnevno provode toliko vremena organizovano tako da se podstiče komunikacija i vrednuje saradnja između učenika, zadaci i materijali su objedinjeni, a učenicima se daje sloboda da ostvaruju sopsvene ideje. Učenici postaju spremniji da biraju, rizikuju i pristupaju radu sa smirenošću, da prihvataju izazove u skladu sa svojim trenutnim shvatanjima. Ovakva uloga nastavnika i uslovi, u kojima se odvija rad, na prvo mesto stavljaju učenike kao buduće mislioce. • • • • • • • •
• • • • • PROGRAM “STEP BY STEP” Učenici u učionicama usmerenim na učenike imaju uloge: - Kao mislioci: učenici će razmišljati o svojim postupcima i povezivati prethodna i nova znanja - Kao „eksperti za rešavanje problema“: učenici će analizirati alternativna rešenja za prevazilaženje prepreka na koje nailaze i na probleme će gledati kao na istraživački izazov - Kao aktivni posmatrači: učenici će razviti sposobnosti i veštine da jasno prenose svoja opažanja i ideje - Kao aktivni slušaoci: učenici će naučiti da usmere svoju pažnju i budu aktivni - Kao komunikatori: učenici će formulisati svoje ideje i mišljenja i izražavati ih kroz različite medije - Kao organizatori: učenici će planirati svoje učenje i preuzimati odgovornost za odluke koje donesu - Kao partneri: učenici će naučiti da sarađuju i počeće da uzimaju u obzir i tuđe mišljenje - Kao prijatelji: učenici će naučiti da veruju i vode računa jedni o drugima, svesni • • međuzavisnosti • • • • • • • svoje
• • • • • PROGRAM “STEP BY STEP” U iskustvima Pograma „Korak po korak“, učitelj - nastavnik ima mnogo uloga. On je: - Čuvar: bezbednost, sigurnost, pravilan ritam življenja - Model: za učenje, međusobne odnose - Posmatrač: dijagnostičar situacija, aktivnosti učenika - Medijator: stvara podsticajnu klimu - Planer: razvija programe u cilju poboljšanja kvaliteta - Organizator: prostora, boravka, aktivnosti učenika - Dokumentator: prikuplja, izrađuje, klasifikuje, vodi dokumentaciju - Pomoćnik: pruža pomoć, podršku - Edukator: izvor informacija, poznavalac veština - Inicijator: akcije, igre, aktivnosti - Učesnik: partner u aktivnostima, igri, razgovoru. • • • • • • • •
• • • • • CENTRI AKTIVNOSTI Centri su delovi učionice, opremljeni specifičnim materijalom, u kojima se odvijaju srodni tipovi aktivnosti. To je organizovan i uređen prostor u kome učenici uče, stvaraju, istražuju, igraju se. . . Uvođenje centara aktivnosti u učionicu omogućava bolje učenje, a učenicima mnogo interesantnije saznavanje. Uvođenjem centara: -Jača se nezavisnost, -Razvija se odgovornost, - Uči se kroz samootkrivanje. Nastavnik ima više vremena za individualan rad sa učenicima ili sa manjim grupama. Centre treba organizovati u prostoru po sličnosti, prljavi centri treba da budu što bliže lavabou, bučni centri pored bučnih, a tihi pored tihih. . . Učenici i nastavnici • • da • se • • međusobno • • • jasno • • • vide • • • i • da • se • • lako • • kreću • • • prostorijom bi • trebali
• • • • • UČENj. E UMETNOSTI NA BAZI SLOBODNOG IZBORA – CHOICE BASED ART EDUCATION Ø U „Choice based art education“ centar je trodimenzionalan plan časa zato što se komponente nalaze u centrima. U centru postoje materijali i informacije kako upotrebiti materijale, tako da učenici mogu pristupiti materijalima bez pomoći odraslih. Učenici ne samo da biraju materijal već odlučuju i šta će sa njim. Ø Ono što nastavnik traži i ocenjuje kod učenika je upornost, predanost, posvećenost, napredovanje, razmišljanje koje može da ide u različitim smerovima, stvaranje atmosfere zajedništva u kabinetu. Ø „Choice based art education“ transformiše kabinete u centre višestrukog učenja gde učenici rade nezavisno na umetničkim projektima, po sopstvenom izboru, uz usmeravanje nastavnika i drugova (samostalno ili u grupi). Ø Učenici se tretiraju kao umetnici i sami se razvijaju u različitim pravcima uz pomoć nastavnika i drugova. Od učenika se traži da na čas dođu sa idejom i jasnom vizijom kako da je realiziju, a drugovi i nastavnik pomažu u eventaualnim problemima. • • • • • • • •
• • • • • UČENj. E UMETNOSTI NA BAZI SLOBODNOG IZBORA – CHOICE BASED ART EDUCATION Uloga nastavnika Podučavanje se javlja u više oblika indirektno i direktno (vizuelno i iz literature), demonstracije pred celom grupom, diskusije, male grupe učenika koje biraju određen način iztraživanja i individualni rad. Svaka od ovih uloga podstiče nezavisnost učenika. Uloga nastavnika obuhvata demonstriranje, motivisanje, pomoć, davanje uputstava, obezbeđivanje, organizaciju sadržaja i promenu sadržaja koji je rezultat posmatranja u odeljenju. Uloga učenika Učenici stvaraju homogene, saradničke, spontane grupe unutar kojih se razmenjuju informacije. Sami učenici daju brojna uputstva: učenik koji ima ulogu „stručnjaka“ svojim drugovima prenosi znanja i sam učestvuje i uživa u procesu učenja. Sve što se otkrije deli se sa drugovima i nastavnikom. Umetnički resursi Izvori informacija, koji se odnose I na istoriju umetnosti, dostupni su đacima. Oni u njima nalaze vezu za ono što rade, a kroz reprodukcije, knjige, sajtove i multimedijalne materijale dopunjuju. Program otvorenog razvojnog tipa unapređuje • • prirodnog • • • učenja. • • • • • • proces
• • • • • ORGANIZACIJA PROSTORA U SPECIJALIZOVANOJ UČIONICI VIZUELNIH UMETNOSTI Ø Sredina, u kojoj se odvija vaspitno-obrazovni proces, ima bitnog udela u uspešnosti ostvarivanja zadataka. Naime, lepo i funkcionalno uređen prostor, deluje vaspitno, a učenici, u dobro organizovanom i prijatnom prostoru, imaju potrebu da ga estetski oblikuju i održavaju. Ø Funkcionalnost školskog prostora izvire iz procesa obrazovanja i vaspitanja. U školi se obrazuje a svi prostori treba da budu prilagođeni obrazovnim procesima: dostupnost izvorima saznanja, komunikaciji. . . Svaka aktivnost u školi treba da ima mogućnost da se iskaže, pa se tako diferenciraju prostori prema sadržajima i ishodima rada. Ø Učenicima je potrebno okruženje, koje je organizovano, stimulativno i udobno, da bi učenje bilo efikasno. Stvaranje okruženja za sobom povlači pravljenje praktičnog fizičkog plana. Nabavljanje raznovrsnog nameštaja (koji je prilagođen uzrastu i aktivnostima učenika), literature, matrijala, pribora. Uz sve ovo treba uzeti u obzir i specifičnosti procesa saznavanja u predmetu vizuelna umetnost (likovna kultura), tako da u kabinetu postoje posebni zahtevi koji se moraju ispoštovati
• • • • • STANDARDI – VELIČINA PROSTORA U uređenju škole, učionice, specijalizovane učionice treba poći od zakona države jer svaka država ima svoje normative i preporuke za uređenje. Primeri standarda veličine prostora Srbija: Veličina specijalizovanih učionica za razrednu i predmetnu nastavu je od 54 do 72 m 2. A to iznosi 2, 13 -2. 40 m 2 po učeniku. USA: Preporučena veličina prostora 1100 sf (102, 19 m 2) za 25 do 28 učenika. A to je 55 sf (5, 109 m 2) po učeniku • • • • • • • •
• • • • • KABINET VIZUELNIH UMETNOSTI OŠ “MILUTIN I DRAGINJA TODOROVIĆ” - Kragujevac • • • • • • • •
• • • • • KABINET VIZUELNIH UMETNOSTI OŠ “MILUTIN I DRAGINJA TODOROVIĆ” - Kragujevac • • • • • • • •
• • • • • ULAZ U KABINET VIZUELNIH UMETNOSTI OŠ “MILUTIN I DRAGINJA TODOROVIĆ” - Kragujevac • • • • • • • •
• • • • • Elektronska tabla, računar, Bim projektor. . . • • • • • • • •
Digitalna umetnost
Digitalna umetnost
• • • • • SPECIJALIZOVANE MULTIMEDIJALNE UČIONICE Uvođenjem centara aktivnosti i bazirenjem nastave na programima usmerenim na izbor specijalizovana učionica vizuelnih umetnosti može očigledno biti prijatnija i primerenija učenicima a sam proces saznavanja i stvaranja može biti zanimljiviji i produktivniji. Bez pomoći ACDI VOCA-e ceo ovaj projekat bi ostao samo kao ideja. Radovi na adaptaciji prostora su završeni u oktobru 2004. god. Učenici i nastavnici su dobili prostor koji je daleko prijatniji za rad. Prvi put u Srbiji se specijalizovana učionica za Vizuelnu umetnost organizuje po centrima aktivnosti a nastava organizuje na osnovu programa baziranih na slobodnom izboru. • • • • • • • •
- Slides: 36