Povijest Rusije KATARINA VELIKA 19 STOLJEE Katarina II

Povijest Rusije KATARINA VELIKA 19. STOLJEĆE

Katarina II. Velika (1762. -1796. ) - vladala nakon smrti svog muža Petra III. Ekstravagantan privatni život – privlačio je pozornost suvremenika, kasnije njezina biografija također privlači pozornost Pruskoga podrijetla, prešla na pravoslavlje

Reforme Reformska djelatnost Reforme: uprave – pokušaj decentralizacije i profesionalizacije – povećanje broja gubernija Pokušaj reforme zakona Pokušaj reforme gospodarstva – položaj seljaštva ostaje težak – za vrijeme njene vladavine pobuna Pugačeva Suočava se s otporom – otpor dolazi i iz dijela plemstva U svojim reformama zadržala je utjecaj i privilegije plemstva U isto vrijeme u Zapadnoj Europi – doba prosvijećenoga ili reformskoga apsolutizma

Utjecaj prosvjetitelja Katarina Velika održavala je intenzivne kontakte s francuskim prosvjetiteljima Željela je reformirati zemlju Široko zasnovane reforme nailaze na društvenu i gospodarsku zaostalost zemlje – konačan rezultat bio je skroman Veliki utjecaj francuskoga jezika i kulture Vanjska politika – rat Rusije s Osmanskim Carstvom Sudjeluje u diobi Poljske

Rusija u prvoj pol. 19. stoljeća Rusiju jedva da zahvaća utjecaj iz Francuske, a kasnije Napoleonova osvajanja, sve do Napoleonovoga pohoda na Rusiju 1812. – Napoleonova Velika armija doživljava strašan poraz u Rusiji, nakon toga vrlo brzo dolazi do pada samoga Napoleona – u to vrijeme car je Aleksandar I. (1801. 1825. ) Rusija – raste utjecaj na europskome prostoru, posebno nakon Bečkoga kongresa i stvaranja Svete Alijanse koji se temelje na načelima održanja politike ravnoteže i legitimiteta U Europi se javlja problem s „bolesnikom na Bosporu”, tj. oslabljenim Osmanskim Carstvom Revolucionarna 1848. godina koja mijenja konstiutivno-normativne poretke, a potom i društvo i gospodarstvo u Europi ne dosiže do Ruskoga Carstva

Prekretnica Krimski rat (1853. -1856. ) kao prekretnica u ruskoj povijesti – početak znatnijih reformi u Rusiji – vodio se nominalno zbog zaštite pravoslavaca na prostoru O. C. , a stvarno zbog prevlasti nad Vlaškom i Moldavijom; na stranu O. C. stale su strane zemlje, Rusija gubi, suočava se s vojnom slabošću Povjesničari gledaju negativno na ovaj period U ovom periodu zemlja se ne širi u pravcu zapada – teže stvoriti „državeklijente”; u Aziji osvaja nove prostore U Rusiji ne postoji imperijalni etos. Na Balkanu imaju najveći utjecaj među Bugarima i Srbima – proturječan odnos (strah od ekonomske zaostalosti i autokratske vlasti) – odnosi su se mijenjali – narodima na jugoistoku Europe privlačniji je liberalizam i gospodarski napredak Zapadne Europe.

Širenje nacionalnih ideja Nacionalnoj ideji slavenskih naroda, Carstvo ne može ponuditi nikakvu alternativu – osobito su nezadovoljni Poljaci – pobuna iz 1863. godine Isti problem imaju u drugoj polovici 19. stoljeća imaju druga multinacionalna Carstva: Osmansko Carstvo i Habsburška Monarhija

Kulturni život Književnost realizma – izraz ruske duše Pisci – nisu mogli politički djelovati; društveno osjetljivi – žele osigurati mjesto za Ruse u civiliziranom svijetu (idealizam, mesijanizam) 19. stoljeće – „srebrni vijek” ruske kulture Država podupire kulturno djelovanje – umjetnici imaju određene slobode i društveni ugled Demokratizacija umjetnosti; pojava mecena Publika ne manjka na predstavama, koncertima

Znanost Ne razvijaju se sva znanstvena područja na jednak način U Rusiji nedostaje financijskih sredstava za razvoj prirodnih znanosti Popularno je proučavanje prošlost: historiografija, arheologija, etnologija Solovjev – prvi povjesničar koji primjenjuje metodologiju Razvoj geografije – istraživanje nepoznatih prostora Manjak financija, tehnološka zaostalost – slabiji razvoj u nekim drugim znanstvenim disciplinama Godine 1880. bilo je 16% studenata podrijetlom iz neplemićkih slojeva, a 1914. 39%; povećanje broja učenika iz neplemićkih slojeva u gimnazijama – demokratizacija obrazovanja i kulture

Obrazovanje 1914. bilo je 44% pismenih u Ruskom Carstvu Demokratičnija atmosfera na sveučilištima Sveučilišta – rasadišta radikalizma Plemstvo se boji obrazovanih podanika

Crkva – izazov sekularizacije; ima birokratsku strukturu, asketska je Svećenici – loše obrazovani, među njima je rašireno siromaštvo Reformistički pokret u redovima nižeg svećenstva raskolnički pokreti u višim društvenim slojevima raširen je bio skepticizam i ateizam ili vjerski misticizam Crkva nije mogla odigrati važniju društvenu ulogu u zemlji, suočava se s nestankom svog utjecaja koji je dotad imala u ruskome društvu

Stanovništvo Dva perioda napretka: 1983. -1900. i 1908. -1913. Neujednačeni razvoj 1858. - 74 milijuna stanovnika 1897. – 104 milijuna stanovnika 1916. – 170 milijuna Rudarstvo, metalurgija, proizvodnja tekstila Država potiče industriju

Gospodarstvo, komunikacije, napredak U Rusiji nedostaje novca za pokretanje proizvodnje, a također i kvalificirane radne snage; strojevi (čiji je broj u apsolutnim brojevima velik, ali mali s obzirom na veličinu same zemlje) nabavljani su uglavnom iz Njemčke Ceste – vrlo loše u Rusiji, no u drugoj polovici 19. stoljeća počinju se graditi, a osobito nakon 1860. godine, željeznice koje u 19. stoljeću predstavljaju simbol napretka i modernizacije Željeznice snažno utječu na gospodarski razvitak, ali utječu i na sva druga društvena područja

Carstvo Vladari u drugoj polovici 19. stoljeća – Aleksandar II. i Aleksandar III. – nemaju kontinuitet u vladavini i reformskim programima Rusko Carstvo i dinastija Romanov nestaju u vihoru rata U to vrijeme Carstvo je doživjelo svoj najveći teritorijalni opseg.