Filozofski fakultet u Sarajevu Odsjek za pedagogiju Projekt

Filozofski fakultet u Sarajevu Odsjek za pedagogiju Projekt: Školske biblioteke u službi razvoja demokratskog društva putem jačanja informacijske pismenosti i cjeloživotnog učenja Kompetencije školskog bibliotekara/ke (knjižničara/ke) za rad u odgojno-obrazovnom okruženju Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Sarajevo, 08. 11. 2013.

Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Koje su univerzalne vrijednosti svojstvene svim bibliotekarima i/ili bibilotekarkama (knjižničarima i/ili knjižničarkama) u svim vremenima? 2

Općenito o kompetencijama stvaranje širokog referentnog okvira za razvoj individualnih kompetencija iz perspektive cjeloživotnog učenja; ___________________ ISSA-ini Pedagoški Standardi nude sedam područja kvalitetne pedagoške prakse koji mogu podržati razvoj temeljnih (ključnih) kompetencija. Mr. sc. Emina Dedić Bukvić OECD-ov program Definition and Selection of Competencies: Teoretical and Conceptual Foundations (De. Se. Co) 3

Općenito o kompetencijama • Prvo, kada za nekog kažemo da je kompetentan u poslu koji obavlja, govorimo o profesionalcu sa stručnim kvalifikacijama kojima ukazuje na kvalitet izvedene aktivnosti. • Drugo, kada govorimo o osobi koja je dobro uradila svoj posao ili je adekvatna za isti. Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Kompetencije možemo tumačiti iz dva ugla: 4

Općenito o kompetencijama • Kompetencije predstavljaju skup međusobno povezanih znanja, vještina, stavova i vrijednosti primjerenih kontekstu; • To je sposobnost pojedinca za uspješno rješavanje individualnih ili socijalnih zahtjeva ili za uspješnu izvedbu aktivnosti ili zadaća; • Dinamična kombinacija kognitivnih i meta-kognitivnih vještina, znanja i razumijevanja, međuljudskih i intelektualnih vještina te etičkih vrijednosti; itd. Mr. sc. Emina Dedić Bukvić • Kompetencije - plod individualnih obilježja koja se potvrđuju u primjeni; 5

Interkulturalne kompetencije Pedagoške kompetencije Kompetencije u vezi sa inkluzivnim obrazovanjem Didaktičko metodičke kompetencije Kompetencije za kreiranje poticajnog okruženja za rad i učenje Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Interpersonalne komunikacijske kompetencije Kompetencije za cjeloživotno učenje 6

Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Odgajatelji: stručnjaci koji rade u odgojnoobrazovnim sredinama (razrednoj, predmetnoj i univerzitetskoj nastavi), a prije svega podučavaju, tačnije rade na usavršavanju procesa učenja u svim okolnostima, a ne samo onim nastavnim i školskim; Odgajatelji = bibliotekari / knjižničari. 7

• Pedagogija je nauka o odgoju. • Sam pojam odgoj predstavlja radnje kojima ljudi pokušavaju unaprijediti osobnost drugih ljudi u bilokojem pogledu (Gudjons, 1994). • Biti kompetentan odgajatelj/ca znači znati nešto i znati tome poučavati (Slatina, 2008). • Odgajatelji, učitelji i drugi koji se bave odgojno-obrazovnim radom, pokušavaju socijalnim radnjama djelovati na mlađe kako bi njihove psihičke dispozicije poboljšali, održali i odstranili. Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Pedagoške kompetencije 8

• Nemoguće odgoj odvajati od poduke. • Kroz uspješno podučavanje, odgajatelji/ce pokušavaju prenijeti sadržaje predmeta i oblikovati ličnost pojedinca u stručnjaka i čovjeka (Slatina, 1998; 2008). • Uspješno podučavanje ostvaruje se kroz uspješnu nastavu. Nastava je jedan od temeljnih pojmova didaktike. • U pedagoškoj svakodnevnici je didaktika postala zbirnim pojmom za sve što je povezano s podučavanjem i učenjem (Meyer, 2002). Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Didaktičko – metodičke kompetencije 9

Svako djelovanje na razvoj ličnosti u sebi sjedinjuje četiri saznanja (Slatina, 2005): • Saznanje o onom koga učimo i podučavamo • Saznanje o onome čemu učimo i podučavamo • Saznanje o svrsi i smislu učenja i podučavanja • Saznanje o onom kako učimo i podučavamo. UČENJE Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Didaktičko – metodičke kompetencije PODUČAVANJE Po/učiti; pod/učavanje; 10

• Kako bi odgojno-obrazovni proces bio uspješan, potrebno je ovladati kompetencijom vođenja pomenutog procesa. • Odnosno, načinom prenošenja teorijskog i praktičnog znanja uz pomoć odgovarajućih nastavnih sredstava. • Ovo se postiže kroz metodiku – primijenjenu didaktiku. • Metodika je nauka koja se bavi primjenom didaktičkih načela, zakonitosti, metoda i sredstava u pojedinom predmetu i/ili u cjelini odgojno-obrazovnog rada. Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Didaktičko – metodičke kompetencije 11

• Kreiranju okruženja koje osigurava učenicima osjećaj sigurnosti, poštovanja i pripadanja; • Vještina i/ili strategija upravljanja razredom - efikasnost u organiziranju aktivnosti u učionici, stvaranja ugodne klime za rad i druženje, preveniranja i sankcionisanja problema u ponašanja učenika; Kreiranje okruženja u kojem vlada pozitivna disciplina (Trnavac, 2005; Durrant, 2008; Rangelov Jusović, Handžar, 2009); • Kreiranje okruženja u kojem se učenici osjećaju bezbjedno, zaštićeno, s ciljem prepoznavanja, preveniranja i sankcionisanja svih vrsta nasilja nad i među učenicima. Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Kompetencije za kreiranje poticajnog okruženja za učenje i život 12

• Face to face • Interpersonalna je komunikacija namjerno ili nenamjerno, svjesno ili nesvjesno, planirano ili neplanirano slanje, primanje i djelovanje poruka unutar neposrednih „licem u lice“ odnosa među ljudima (Brajša, 1994: 22). • Mladi vrlo dobro zapažaju ponašanje tijela, mimiku, očni kontakt, govorno ponašanje, gestikulaciju, dodirivanje, odijevanje, prostorno ponašanje odgajatelja. Oni ih gledaju, a ne samo slušaju. • Tajna uspješnosti interpersonalna komuniciranja sastoji se u međusobnoj usklađenosti (kongurentnosti) verbalnih i neverbalnih poruka = iskren razgovor Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Interpersonalna komunikacijska kompetencija 13

Vrijednost neverbalne komunikacije ogleda se u slijedećem: • Neverbalnim znakovima moguće je bolje izraziti neku pojavu nego verbalnim znacima; • Neverbalno izražavanje je često snažnije sredstvo izražavanja; • Neverbalni znaci manje su kontrolirani, pa otvorenije govore o osobi; • Neverbalni znakovi omogućavaju da se stavovi ne izraze tako eksplicitno kada izričemo riječima; • Neverbalna komunikacija osim verbalne predstvalja još jedan dopunski kanal uzajamnog informiranja. Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Verbalna komunikacija (ili digitalna) je komunikacija riječima i pod kontrolom je svijesti. Neverbalna komunikacija (ili analogna) je komunikacija prikladnija za izražavanje emocija, uzajamnih stavova, vlastitih osobina i unutarnjeg raspoloženja. 14

Odgajatelji koji smjelo iskazuju svoje osjećaje, potrebe i želje, prihvataju, priznaju i potiču odgajanike/učenike na otvoreno iskazivanje osjećaja, potreba i želja. To je preduslov kompletnog, ljudskog i humanističkog odgoja i obrazovanja. U svakodnevnoj komunikaciji koristimo: JA – poruke TI – poruke MI – poruke Bezlične poruke. Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Škola se ne smije doživljavati samo kao mjesto u kojem se „obrazuje“ mozak učenika. To je mjesto u kojem se odgaja „srce“ učenika. 15

JA – poruke služe za izražavanje vlastitih iskustava, osjećaja, želja, doživljaja, misli, potreba, interesa, stavova, itd (npr. Htio bih. . . ). MI – poruke jačaju vlastitu poziciju ili prikrivaju vlastito mišljenje i želje; njima smanjujemo vlastitu odgovornost (npr. Morali bismo. . . ). Bezlične poruke omogućuju potpuno isključenje sebe i vlastite odgovornosti za ono o čemu govorimo (npr. Trebalo bi. . ). Ja – porukama razvijamo iskrenu komunikaciju i dijalog. Ti, mi i bezličnim porukama napadamo ili udaljavamo druge od sebe i sasvim ih isključujemo iz komunikacije. Mr. sc. Emina Dedić Bukvić TI – poruke nude gotova rješenja, koriste se pri vrijeđanju, napadanju, osuđivanju, etiketiranju, kažnjavanju (npr. Moraš. . ). 16

Odgojno – obrazovna komunikacija označava pomjeranje sa instrumentalnog ka komunikativnom djelovanju. Odgojno-obrazovna komunikacija nije puko prenošenje, saopćavanje i primanje informacija. To je proces uspostavljanja (samo) učenja i (samo) poduke kao pedagoškog odnosa koji omogućuje da spoznamo da ove kategorije nisu prisutne samo u odgoju i obrazovanju, nego i u drugim ljudskim djelatnostima (Slatina, 2005). Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Naglasak je na odgojno-obrazovnim odnosima nad prenošenjem i usvajanjem znanja. 17

Međuljudski odnos je mikroelement odgojnog zbivanja o kojem ovisi uspješnost odgojnog djelovanja. Odgoja nema bez međuljudskog odnosa. U odgoju su bitne ljudske relacije. Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Temelj odgojnog procesa predstavlja međuljudski odnos između odgajatelja i odgajanika. 18

Kompetencije u vezi sa inkluzivnim obrazovanjem: • sposobnost učitelja da prepozna i da se adekvatno postavi prema darovitim učenicima, i • sposobnost učitelja da prepozna i adekvatno se postavi prema učenicima s poteškoćama u učenju. (Kafedžić, Zečević, 2008: 67) • Kompetencije koje omogućavaju kreiranje okruženja za učenje, rad i suživot, bez obzira na spol, rasu, etničku ili nacionalnu pripadnost, jezik, kulturu, vjeru, socioekonomski status, strukturu obitelji, dob, posebne potrebe. Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Kompetencije u vezi sa inkluzivnim obrazovanjem 19

Mr. sc. Emina Dedić Bukvić 1) Svako dijete ima osnovno pravo na obrazovanje i mora mu se pružiti prilika da postigne i održava prihvatljiv nivo učenja; 2) Svako dijete ima jedinstvene karakteristike, interese, sposobnosti i potrebe za učenjem; 3) Obrazovni sistemi bi trebali biti planirani i obrazovni programi implementirani tako da vode računa o širokoj raznolikosti ovih karakteristika i potreba; 4) Oni sa posebnim obrazovnim potrebama moraju imati pristup redovnim školama koje bi im bile prilagođene putem odgovarajućih pedagoških nastojanja kojima bi se moglo zadovoljiti te potrebe; 5) Redovne škole sa ovakvom inkluzivnom orijentacijom su najefikasniji načini suzbijanja diskriminatorskih stavova, kreiranja otvorenih zajednica, izgradnje inkluzivnog društva i ostvarivanja obrazovanja za sve; štaviše, one obezbjeđuju efikasnije obrazovanje za većinu djece i unapređuju efikasnost i isplativost cjelokupnog obrazovnog sistema (UNESCO, 1994). 20

• Interkulturalna kompetencija je sposobnost zadovoljavajuće interakcije i komunikacije s osobama druge kulture i zemlje na stranom jeziku [. . . ] je sposobnost usvajanja interkulturalnih stavova, znanja i vještina u cilju boljeg razumijevanja i poštovanja različitih kultura (Hrvatić, Piršl, 2007; prema Byramu, 1997). • Interkulturalno kompetentan odgajatelj/ica je sposoban „vidjeti“ i razumijeti odnos/e među različitim kulturama, razumijeti i shvatiti vjerovanja i ponašanja pripadnika pojedinih kultura, konstruktivno djelovati i rješavati pitanja koja se javljaju među kulturama unutar društvene zajednice. Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Interkulturalne kompetencije 21

Bitne osobine interkulturalnog odgajatelja/ice: • Verbalna i neverbalna komunikacijska kompetencija • Dobro poznavanje svoje i drugih kultura • Sposobnost poštivanja, razumijevanja i prihvaćanja učenika koji pripadaju drugim kuturama • Interaktivan odnos s „drugim“ • Kontinuirano nadograđivanje saznanja o sebi kako na individualnoj tako i na razini pripadajuće skupine • Sposobnost povećane otvorenosti, fleksibilnosti, kreativnosti i kritičnosti • Shvaćanje posljedica diskriminacije kulturno drugačijih te sposobnost razvoja nesterotipnog mišljenja i antipredrasudnih stavova (Hrvatić, Piršl, 2007: 225). Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Interkulturalne kompetencije 22

Kompetencije za cjeloživotno učenje • • • Vještine koje podržavaju ovu kompetenciju: kompetenciju Timski rad Vještina refleksivnog praktičara Sposobnost promatranja, uočavanja i formulisanja problema (sposobnost akcionog istraživanja) Uključivanje u aktivnostima društvene zajednice (učešće na konferencijama, kongresima, seminarima, i sl. ) Kreiranje portfolija profesionalnog razvoja Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Razvijanje svijesti o potrebi za životom u „društvu koje uči“. 23

Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Izazovi i zahtjevi savremenog društva, kao i nove paradigme odgoja i obrazovanja, zahtjevaju da se piše i govori o ključnim kompetencijama koje omogućavaju bogaćenje našeg obrazovnog sistema. 24

• Grupa autora (2011) Teorija u praksi: priručnik za profesionalni razvoj učitelja; Centar za obrazovne inicijative Step by Step, Bi. H; • Hrvatić, N. , Piršl, E. (2007) Interkulturalne kompetencije učitelja, Zbornik radova „Kompetencije i kompetentnost učitelja“, Osijek, str. 221 -228; • Kafedžić, L. , Zečević, I. (2008) Inkluzivno obrazovanje – zastupljenost kompetencija u nastavnim planovima i programima studija za obrazovanje učitelja, Usaglašavanje programa obrazovanja prosvetnih radnika u zemljama Zapadnog Balkana, Centar za obrazovne politike, Beograd, str. 64 -85; • OECD (2007) Definition and selection of Competencies: Teoretical and Conceptual Foundations (De. Se. Co): Key Competencies for Successful Life and a Well – Functioning Society – Summary of final report; OECD; • OECD (2001) Definition and selection of Competencies: Teoretical and Conceptual Foundations (De. Se. Co): Background Paper; • Slatina, M. (2005) Od individue do ličnosti: uvođenje u teoriju konfluentnog obrazovanja, Zenica, Dom štampe; • Slatina, M. (2008) Razvoj profesionalnih kompetencija univerzitetskih nastavnika u bolonjskom procesu, u: Zbornik radova: II Savjetovanje Reforma visokog obrazovanja – primjena Bolonjskih principa na Univerzitetu u Sarajevu, str. 151165; Mr. sc. Emina Dedić Bukvić LITERATURA 25

26 Mr. sc. Emina Dedić Bukvić

Filozofski fakultet u Sarajevu Odsjek za pedagogiju Projekt: Školske biblioteke u službi razvoja demokratskog društva putem jačanja informacijske pismenosti i cjeloživotnog učenja Školska biblioteka (knjižnica) kao poticajno okruženje za rad učenika, roditelja, nastavnika i bibliotekara/knjižničara Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Sarajevo, 08. 11. 2013.

Ovdje neće biti riječi o biblioteci kao mjestu na kojem se odvija proces traženja, preuzimanja, vraćanja knjiga i druge pisane građe. To je mjesto u kojem se uči živjeti sa drugima i uči biti svoj. Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Govorit će o biblioteci kao poticajnom okruženju, ispunjenom toplinom, ljubavlju i zajedničkom predanošću bibliotekara, nastavnog osoblja, učenika i roditelja. 28

Biblioteka predstavlja jednu od kompleksnijih socijalnih situacija. Biblioteka je javno mjesto u kojem je ponašanje učenika i bibliotekara/ke vidljivo za sve one koji su implementirani u odgojno-obrazovni proces. Ovo bi trebao biti interesantan i uzbudljiv prostor za učenje, u kojem svaki učenik/ca ima osjećaj sigurnosti, pripadanja i prihvatanja. Mr. sc. Emina Dedić Bukvić To bi trebalo biti mjesto u kojem učenici zajedno rade, uče i razmijenjuju iskustvo. 29

Kako bi ostavili ove komponente potrebno je efikasno upravljanje, odnosno kreiranje poticajnog okruženja biblioteke. Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Biblioteka bi trebalo da bude : - intelektualno stimulativna sredina, - da nudi raznovrsne ideje, - da potiče na razmatranje i preispitivanje na različitim nivoima, - da potiče i razvija vještine za nezavisno istraživanje, - da ohrabruje originalnu primjenu znanja. 30

S obzirom da su škola, razred i biblioteka povezani na mnogo načina, efekti ponašanja bibliotekara/ke zavise od toga šta se događa u školi kao cjelini. Kombinirani efekat „politike škole“ i „kompetencije kreiranja poticajnog okruženja biblioteke“ biblioteke moćniji je nego individualni faktor. Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Istraživanja pokazuju da svaka škola ima svoju „politiku ponašanja“ koja se zasniva na zajednički usvojenim principima i kontroli ponašanja od strane čitavog nastavnog kolektiva. 31

Vještina i/ili strategija i/ili kompetencija bibliotekara/ke da kreira poticajno okruženje ogleda se u slijedećim komponentama: komponentama • akademska podrška, • emocionalna podrška, • pažljivo i istovremeno posmatranje čitavog razreda, • upravljanje konfliktima (Krnjajić, 2007: 27). Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Poticajno okruženje za učenje i život u školskoj biblioteci značajno utiče na cjelokupan razvoj učenika. U takvom okruženju, učenici se osjećaju sigurno, prihvaćeno i poštovano, slobodno mogu izraziti svoje mišljenje i potiču se na istraživanje i učenje. 32

Akademska podrška ogleda se posredstvom planiranih nastavnih aktivnosti kao jednog od ključnih elemenata u razvijanju konstruktivnih obrazaca ponašanja učenika. Učešće u tim aktivnostima pomaže učenicima da učionicu doživljavaju sigurnom sredinom, osjećaju prihvaćenost od svojih vršnjaka, te su zadovoljni školom u cjelini. Pravilan odabir nastavnih aktivnosti stvara pretpostavke za efikasnije učenje, afektivnu i socijalnu povezanost sa grupom, kao i regulaciju ponašanja. Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Planirane nastavne aktivnosti doprinose prilagođavanju učenika sredini, ali i socioemocionalnom razvoju ličnosti učenika. 33

Što je vezanost snažnija, to je veća mogućnost preveniranja nediscipliniranog ponašanja. Emocionalna podrška koju obezbjeđuje bibliotekar/ka povećava povjerenje učenika u sopstvene mogućnosti i uspjeh u učenju, motivaciju za učenje i češće su situacije u kojima učenici ispoljavaju ponašanje usmjereno na zadatak. Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Vezanost učenika za bibliotekara/ku i vršnjake, čini učenika/cu prijemčljivim za društveno prihvatljive oblike ponašanja. Odnosno, stepen vezanosti učenika sa bibliotekarom utiče na uspješnost reguliranja ponašanja. 34

Ova dimenzija podrazumijeva nekoliko strategija: 0 sposobnost bibliotekara da komuniciraju (verbalno i/ili neverbalno) sa svim učenicima u biblioteci i da znaju šta svaki učenik/ca radi u datom trenutku 0 sposobnost bibliotekara da prate istovremeno dva ili više događaja u biblioteci i da su sposobani održavati komunikaciju bez prekida, sa vještim prelaskom s jedne na drugu aktivnost, 0 sposobnost uključivanja svih učenika u rad, odnosno držanje učenika „na okupu“. Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Treća dimenzija kreiranja poticajnog okruženja jeste pažljivo i istovremeno posmatranje aktivnosti učenika u biblioteci. 35

Upravljanje konfliktima podrazumijeva posjedovanje vještine uspostavljanja dobrih interpersonalnih odnosa. Kroz saradnju i komunikaciju, poštovanje i pozitivno ispoljavanje osjećaja moguće je nenasilno riješiti konfliktne situacije. Mr. sc. Emina Dedić Bukvić I posljednja dimenzija predstavlja upravljanje konfliktima. 36

Pored pomenutih komponenti koje čine dio vještina i/ili strategija i/ili kompetencija bibliotekara/ke da kreira poticajno okruženje, važno je govoriti o modelu pozitivne discipline Model pozitivne discipline ima 4 metode: postavljanje granica – upućivanje, vježbanje odgovornosti – instruiranje, vježbanje izostavljanja neželjenog ponašanja – uklanjanje, potporni sistem – dopunska sredstva (male, srednje i velike sankcije), • uz to dodaje da je potrebna ''podesna struktura razreda'' (vrijeme, prostor, jasna pravila) • • Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Zašto je važan ovaj model za vašu profesiju? ! 37

Humor je visoko uvažavana forma komunikacije među ljudima. U školi humor unapređuje učenje, podstiče kreativnost, fleksibilno mišljenje, interesovanja i pažnju, obezbjeđuje naklonost vršnjaka i odraslih Smisao za humor predstavlja intelektualnu i emocionalnu zrelost, a smijeh označava zdravlje, zadovoljstvo, moć i slobodu. Primarna uloga humora u komunikaciji sa učenicima jeste da ih intelektualno motiviše i afektivno relaksira. Korišćenje humora u komunikaciji sa učenicima i roditeljima nikako ne znači da bibliotekari budu šaljivđije, klovnovi i maskote. Mr. sc. Emina Dedić Bukvić HUMOR U BIBLIOTECI 38

Humor je izuzetno odgojno i nastavno sredstvo koje uvodi lateralne aspekte jezika (ironija, sarkazam, eufeminizam, i sl. ). Koristi se za proširivanje vokabulara, ohrabrivanje diskusije, ispitivanje njihovih implicitnih sadržaja, itd. Važno je naglasiti da se humor ne smije koristiti u svrhu omalovažavanja, povrijeđivanja, etiketiranja ličnosti učenika, nastavnika i drugih odraslih. Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Bibliotekar/ka koji promovišu topao, adekvatan i nepovrijeđujući humor, prikazuju sebe kao osobu sličnu učenicima. Funkcija humora se ispoljava u spremnosti i sposobnosti prihvatanja i uživanja u šali na sopstveni račun. 39

Nasmijani bibliotekari uspostavljaju dobre i iskrene odnose sa učenicima i odraslima, a time se povećava motiviranost za rad i saradnju. Mr. sc. Emina Dedić Bukvić Humor je jedna od preventivnih tehnika za predupređivanje nepoželjnih oblika ponašanja učenika. Ukoliko se humor koristi kako biste se prikazali kao osoba koja trajno uči, pomažete učenicima da formiraju „zajednicu učenika“ sa bibliotekarom/kom i nastavnicima kao članovima „tima koji uče“. 40

• Brajša, P. (1994) Pedagoška komunikologija, Školske novine, Zagreb; • Durrant, J. E. (2008) Pozitivna disciplina – šta je to i kako je provoditi, Save the children Norwey SEE, Sarajevo; • Krnjajić, S. (2006) Predpostavke uspešne nastave, Institut za pedagoška istraživanja, Beograd; • Krnjajić, S. (2007) Pogled u razred, Institut za pedagoška istraživanja, Beograd; Mr. sc. Emina Dedić Bukvić LITERATURA 41

S poštovanjem. Kontakt mail: dedic. emina@gmail. com Mr. sc. Emina Dedić Bukvić HVALA NA PAŽNJI I UČEŠĆU! 42