Radovan Vrana Odsjek za informacijske znanosti Filozofski fakultet

Radovan Vrana Odsjek za informacijske znanosti Filozofski fakultet u Zagrebu

Uvod � Potreba : � Za povećanjem dostupnosti znanstvenih radova u elektroničkom obliku � Da podaci na temelju kojih su ti radovi nastali budu sustavno prikupljani, organizirani i čuvani na dulji vremenski rok � Informacijska i komunikacijska tehnologija svojim karakteristikama i brzim razvojem u ovome trenutku ne jamči dostupnost objavljenih radova na dulji rok � Parcijalno rješavanje trajne pohrane znanstvenih radova u repozitorijima akademskih ustanova, koji se po svojim tehničkim ali i drugim karakteristikama mogu međusobno znatno razlikovati 2

Funkcije znanstvenog komuniciranja � Tri važne funkcije znanstvenog komuniciranja (Christine Borgman, 2007): �Potvrda (eng. legimitization) kvalitete rada znanstvenika, �Diseminacija (eng. dissemination) rezultata znanstvenog rada i �Pristup, očuvanje i skrb (eng. access, preservation and curation) rezultata znanstvenog rada i podataka na temelju kojih su pojedini znanstveni radovi nastali 3

Funkcije znanstvenog komuniciranja � Pristup, očuvanje i skrb: �Razni aspekti koji osiguravaju pristup, poput povezanosti na računalnu mrežu (i Internet), društveni, tehnički i pravni aspekti očuvanja, �Skrb za digitalne dokumente kako bi ostali trajno dostupni, �Očuvanje softvera kojim su ti dokumenti nastali, �Pronalazak ustanova koje će na sebe preuzeti odgovornost za očuvanje i skrb o znanstvenim radovima 4

E-znanost � Umrežena znanost koju pokreću podaci tj. skup alata i tehnologija koje pružaju podršku suradničkoj umreženoj znanosti � Prikupljeni i organizirani podaci omogućavaju njihovo ponovno korištenje � Temelj e-znanosti: podaci kao izlazna vrijednost istraživanja i ulazna vrijednost novih istraživanja i učenja! 5

E-znanost � Povezivanje podataka i objavljenih radova omogućava suradničko istraživanje s uporištem u istim podacima � Potrebno je ustanoviti jasne veze između podataka i radova nastalih na tim podacima � Problemi: � Zastarijevanje uređaja (računala) na kojima su ti podaci pohranjeni, � Promjena i zastarijevanje datotečnih formata u kojima su podaci zapisani što ih čini nečitljivim, � Zastarijevanje softvera � Nemar znanstvenika koji svršetkom istraživanja ne vode brigu o podacima koji su im bili od koristi tijekom nastanka znanstvenog rada = potreba za dugotrajnom pohranom i pristupom pohranjenim podacima i znanstvenim radovima 6

E-znanost � Lakoća kojom digitalna informacija može biti stvorena, kombinirana s iznimno velikim povećanjem računalne snage i mrežnom propusnosti dovela je do ogromnog povećanja količine podataka (Hockx-Yu, 2006) � Količina znanstvenih podataka koje stvaraju znanstveni projekti potpomognutim instrumentima toliko je velika da može biti snimljena i da se njome može upravljati jedino uz pomoć informacijske tehnologije (Borgman, Wallis i Enyedy, 2007) � Podatke se rijetko posebno organizira i pohranjuje � Izvjestan je nastanak distribuiranih repozitorija podataka kojima će biti potrebno upravljati (Hey & Hey, 2006) 7

Mogućnosti pohrane podataka i znanstvenih radova � Institucionalni repozitorij: � Digitalni arhiv rezultata intelektualnog rada koje su stvorili nastavnici, istraživačko osoblje i studenti određene ustanove i koji je dostupan krajnjim korisnicima unutar i izvan ustanove, s tek manjim preprekama u pristupu ili bez ikakvih prepreka (Johnson, 2002) � Sadržaj institucionalnog repozitorija: � Određuje ustanova � Znanstvene je prirode � Kumulativan je i trajan i � Otvoren i interoperabilan � Repozitorij čini softver digitalne knjižnice koji ima i mogućnost objavljivanja (Borgman, 2006) 8

Usporedba institucionalnih repozitorija sa znanstvenim časopisima � Četiri važne funkcije časopisa (Prosser, 2005): � Registracija – autor rada želi osigurati priznanje da je on osoba koja provela određeno istraživanje ili došla do određenog otkrića � Certifikacija / potvrda – kroz recenzijski postupak se utvrđuje jesu li tvrdnje autora razumne � Upoznavanje drugih – istraživanje se komunicira prema autorovim kolegama � Arhiviranje – istraživanje se pohranjuje za budućnost � Slične funkcije u repozitorijima: � Registracija – pohranom rada u repozitoriju, istraživač polaže prava na određeni pronalazak � Upoznavanje drugih – oblikovanjem repozitorija prema OAI standardima, institucija osigurava da će drugi znanstvenici uz pomoć internetskih pretraživača moći pronaći pohranjeni rad. � Arhiviranje – institucija je odgovorna za dugoročno održavanje repozitorija i svih radova u njima koje su nastali radom članova te ustanove, što znači povratak brige o radovima u knjižničarsku zajednicu iz ruku komercijalnih nakladnika 9

Mogućnosti dugotrajne pohrane � Potrebno je postići 5 funkcijskih ciljeva (Wheatley, 2004): 1. Podatke je u repozitoriju potrebno održavati neoštećenima, ne smije ih se izgubiti ili zlonamjerno mijenjati 2. Podatke se mora moći pronaći, izdvojiti iz arhiva i ponuditi korisniku 3. Korisnik mora moći interpretirati i razumjeti podatke 4. Ciljevi 1, 2 i 3 moraju biti dugoročno ostvarivi 10

Mogućnosti dugotrajne pohrane � Troslojni model podatak – informacija – znanje (Anderson, 2004), potreba za: �Automatskim upravljanjem podacima ○ Automatizirana pohrana i organizacija podataka i informacija u globalnoj distribuiranoj okolini �Automatiziranim stvaranjem i upravljanjem informacijama ○ Alati za opis podataka uz pomoć metapodataka koji opisuju zanimljiva svojstva podataka, te pohrana i organizacija informacija koje nastaju �Automatskim upravljanjem znanjem ○ Stvaranje repozitorija znanja uz pomoć alata temeljenih na logičkim, strukturalnim i proceduralnim pravilima koji mogu identificirati i izraziti odnose unutar i između podataka i informacija 11

Institucionalni repozitoriji i objavljivanje radova � Institucionalni repozitoriji mogu biti zamjena za visokokvalitetne komercijalne elektroničke časopise samo (Joint, 2006): �Ako su visoke kvalitete �Ako su dobro financirani i njima upravlja knjižnica � IR su još uvijek nedostatne zamjene uz dobrovoljno katalogiziranje koje obavljaju sami članovi akademske zajednice � Rješenje u financiranju knjižnica koje bi taj posao sasvim sigurno dobro obavljale 12

Digitalne knjižnice podataka � Automatska podrška opisivanje podataka kako bi podatke bilo moguće lako identificirati, pronaći i kako bi bili dostupni u upotrebljivom obliku � Digitalne knjižnice znanstvenih podataka trebale bi uključiti sljedeće aktivnosti: � Specifikacije standardnog okvira komunikacije (poput XML -a) za komunikaciju i razmjenu metapodataka među članovima neposredne znanstvene zajednice i neposredne zn. zajednice i drugih � Specifikaciju semantičkog (značenje) i sintaktičkog (struktura) aspekta standardne sheme metapodataka za upotrebu među svih članovima neposredne znanstvene zajednice (Borgman, Wallis i Enyedy, 2007) 13

Digitalne knjižnice podataka � Implementaciju alata koji će članovima više zajednica omogućiti nadzor nad nastankom (manualnim, poluautomatskim i automatskim) metapodataka, kao i njihovu analizu te očuvanje podataka � Metapodaci pružaju neovisnost podataka tako da se sami podaci odvoje od arhitekture baze podataka i od analitičkog softvera i da se tako osigura dugovječnost podataka � Digitalne knjižnice moraju znanstvenicima omogućiti lako dokumentiranje i razmjenu podataka, u suprotnom znanstvenici to neće željeti raditi (nema poticaja): � Moraju uključiti mehanizme za stvaranje osobnih digitalnih knjižnica, podršku za označivanje vlasništva i podrijetla, razdoblje embarga na pristup i sigurnost 14

Zaključak � Otvoreni pristup i institucionalni repozitoriji samo su još jedna faza u razvoju znanstvenog komuniciranja � Novi modeli znan. objavljivanja potpomognuti IKT još uvijek u razvoju � Rast zanimanja za IR i ostale vrste digitalnih repozitorija � Problemi: pravni, ekonomski, tehnički + dugoročna briga za sadržaj � Prijedlog da knjižnice u znanstvenim ustanovama preuzmu brigu o institucionalnim repozitorijima kako bi pohranjeni radovi i podaci istraživanja bili pravilno opisani, pohranjeni i kako bi im se pružila mogućnost dugotrajnog postojanja i korištenja 15