FILOZOFSKI FAKULTET SVEUILITA U SPLITU ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU

FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU SOCIOLOGIJA PUČKE RELIGIJE VIŠEZNAČNOST PUČKE RELIGIJE I VIDOVI NJEZINE INTERPRETACIJE

Uvod čitajući o pučkoj religiji u Latinskoj Americi nailazimo na priče o čudima, o različitim načinima traženja čuda i kasnije o zahvalama za ta čuda pučka religija tako obuhvaća hodočašća, svetkovine određenih svetaca, različite pobožne prakse i slično s obzirom da nema jedinstvene definicije pučke religije mnogi autori su pokušali dati neka objašnjena što to pučka religija obuhvaća

Uvod § § § jedno od objašnjenja pučke religije daje autor Fernandes za kojeg pučka religija predstavlja: širok pojam koji uključuje regionalne razlike i varira prema religijskim tradicijama; pojam koji nije unutarnji jer se nitko ne identificira kao „vjernik pučke religije”; pojam koji se može koristiti i za „narod”, ali i za sve one koji ne pripadaju crkvenoj hijerarhiji

DEFINIRANJE PUČKE RELIGIJE 1. 2. 3. Eloisa klasificira istraživanja u Argentini u tri glavne skupine s obzirom na različite definicije pučke religije: skupina identificira pučku religiju s religijom „naroda”, crkva, država i buržoazija dominiraju nad pučkom religijom; skupina na pučku religiju gleda kao na način rješavanja odgojne, materijalne, političke i duhovne oskudice najsiromašnijeg sloja stanovništva; skupina ističe „drugačiju logiku”, tj. ne naglašava ni otpor prema dominaciji ni strategiju za suočavanje sa siromaštvom, nego se oslanjaju na svoju izvornu kreativnu sposobnost.

Katolički utjecaj: pučka religija kao „religija naroda” polazeći od Katoličke perspektive ova djela prikazuju dominaciju Crkve nad pučkom religijom autori posebno analiziraju slučajeve „pučkog katolicizma”, a ne slučajeve religioznosti ili pučke religije pučki katolicizam definiraju kao moralno neutralan, ritualan i utilitaristički

Katolički utjecaj: pučka religija kao „religija naroda” elementi i geste strane katoličkom kanonu smatraju se „praznovjerjem” smatra se da je Katolička crkva temelj društveno-političke uloge u Argentini odnosno sami autori studija smatraju da katolicizam pruža nacionalni identitet i da je Katolička crkva temeljni društveno-politički akter i osnivač nacije

Funkcionalistički pristup: pučka religija kao odgovor na oskudicu ova perspektiva pučku religiju promatra u smislu „funkcije” za najsiromašnije slojeve stanovništva u slučajevima kada dođe do siromaštva religijske prakse služe kao sredstvo za suočavanje s obrazovnim, materijalnim ili duhovnim nedostacima i u tom kontekstu postoje institucije poput države ili Crkve koje preuzimaju odgovornost za dobrobit ljudi

Funkcionalistički pristup: pučka religija kao odgovor na oskudicu religija se tako koristi za rješavanje problema koji se odnose na druge sfere izvan religije, primjerice ako ne postoji javna bolnica tada postoje narodni iscjelitelji, pa zatim postoje vjerovanja kako preminule osobe obavljaju neka čuda ljudi također vjeruju u čitanje sudbine iz karata i slično takva prisutnost religije, posebno kod ne katoličkih vjernika, u sekularnom društvu smatra se pogrešnim i nepoželjnim

Funkcionalistički pristup: pučka religija kao odgovor na oskudicu narodni iscjelitelji, novi religijski pokreti, hodočašća, odnosno sama pučka religija javlja se kao odgovor na: tjeskobu, oskudicu i očaj nekih društvenih slojeva u Katoličkoj crkvi dolazi i do problema prividne nepodudarnosti između vjerske pripadnosti i prakse, važno je imati na umu i to da se ljudi „nedolično ponašaju” odnosno oni koji se izjašnjavaju kao katolici posjećuju druge crkve bez unutarnjeg sukoba, posjećuju iscjelitelje, vjeruju u utjecaj zvijezda …

Latinoamerički doprinos: pučka religija kao drugačija religija Argentinski autori smatraju kako treba svladati dihotomiju između Crkve i pučke religije, odnosno između institucije i pučke religije i dominantnih i onih nad kojima se dominira ističe se kako većina manifestacija pučke religije ima ugrađenu neku institucionalnu vjersku prisutnost, kao i da Katolička crkva uključuje različite vrste pučkih simbola i praksi tako su zapravo odnosi Crkve i pučke religije prikazani na složeniji način nego što ih prikazuju autori koji pučku religiju izjednačavaju s religijom naroda

Latinoamerički doprinos: pučka religija kao drugačija religija 1. Seman navodi kako se vjerska praksa ne smije shvatiti samo kao reakcija na deprivaciju te on uvodi kozmološku perspektivu njegova kozmološka perspektiva ima četiri elementa: čuda kao „redovni”, a ne „izvanredni” događaji; shvaćanje čuda kao dijela prirodnog i racionalnog poretka, a ne kao nečeg iznimnog ili kao nečeg što se pojavljuje kada ne postoji drugo objašnjenje za neki fenomen

Latinoamerički doprinos: pučka religija kao drugačija religija 2. 3. nepodudaranje između religijske pripadnosti i religijskih vjerovanja i praksi; pučki kanonizirani sveci ne moraju nužno ići s zajedno s katoličkim vrlinama nedostatak između dominantnog morala i hegemonijske religije; postojanje različitih religijskih denominacijama koje mogu biti uključene i kombinirane bez konstituiranja pripadanja i ekumenizma

Latinoamerički doprinos: pučka religija kao drugačija religija 4. „nespretna” prisutnost religije u sekularnim sferama; neka djela pokazuju interakciju između religije i glazbe, politike, etničkih pitanja, plesa, gospodarstva pa čak i psihoanalize

NOVA PERSPEKTIVA ZA ANALIZU PUČKE RELIGIJE: ZNAČENJE SAKRALNOG DOŽIVLJAJA 1. 2. Eloisa predlaže uključenje koncepta pučke religije u „praksu sakralizacije” koju definira kao nasljednika prethodne perspektive: omogućuje nam izbjegavanje dualističke koncepcije koja odvaja sveto od profanog i definira pučko u kontrastu s institucionalnim i dominantnim prihvaća ideju kako se sveto (Bog, sveci i druga nadnaravna bića) pojavljuje u svakodnevnom životu redovnim putem, tvoreći „prirodni” dio svijeta

NOVA PERSPEKTIVA ZA ANALIZU PUČKE RELIGIJE: ZNAČENJE SAKRALNOG DOŽIVLJAJA naglašava da je teško definirati granicu između različitih sfera djelovanja jer su u svakodnevnom životu prisutne pojave iz različitih sfera ističe se da svetost nadilazi religiju i da postupci ne moraju biti nužno vezani uz religiju kako bi se smatrali svetima

Zaključak pojam „pučke religije” je jedan najčešćih pojmova zbog kojih nastaju rasprave o religiji unutar društvenih znanosti unatoč mnogim pokušajima definiranja pučke religije često postoji neslaganje o opsegu tog koncepta i njegove definicije