Autorsko pravo FET listopad 2020 Tea Hasi mag

Autorsko pravo FET, listopad 2020. Tea Hasić, mag. iur.

Što je autorsko pravo? Autorsko pravo u subjektivnom smislu je pravo autora u pogledu njegovog autorskog djela – isključivo je i teritorijalno Autorsko pravo u objektivnom smislu je skup pravnih normi kojima se regulira stjecanje, zaštita, prenošenje i prestanak subjektivnih autorskih prava nad autorskim djelom

Što je autorsko djelo? Autorsko djelo je originalno, duhovno (intelektualno) ostvarenje iz područja umjetnosti, književnosti ili znanosti koje ima individualni karakter i koje je izraženo – na bilo koji način.

Što se podrazumijeva pod pojmom „originalno”? U autorskom pravu izvornost (odnosno originalnost) ne označava apsolutnu novost, već se traži tzv. subjektivna novost – što znači da se djelo smatra originalnim ako autor može dokazati da pri njegovom stvaranju nije oponašao drugo njemu poznato djelo - U praksi je gotovo nemoguće stvoriti dva identična djela ukoliko nije bilo oponašanja. Ipak, ako bi do takve situacije došlo, oba identična djela imala bi pravo na zaštitu ako su njihovi autori samostalno (tj. bez međusobnog kopiranja) stvorili identično ili vrlo slično djelo - U patentnom pravu standard originalnosti je stroži, budući da se kao preduvjet za stjecanje patenta zahtijeva „apsolutna novost” što znači da nigdje na svijetu identičan izum nije smio biti obznanjen javnosti (neovisno o tome je li takav izum podnositelju patentne prijave bio poznat ili ne)

Što se podrazumijeva pod pojmom „originalno”? - Što se smatra originalnim ovisi od jurisdikcije do jurisdikcije (budući da je autorsko pravo, kao sva druga prava intelektualnog vlasništva, teritorijalno) !! - Rijetki su nacionalni zakoni u kojima je definirano što pojam „originalno” podrazumijeva => stoga je zadaća sudske prakse da pojasni (odlučujući u konkretnim primjerima) što znači pojam „originalno” u autorskopravnom kontekstu

Što se podrazumijeva pod pojmom „originalno”? Nekada je uvjet originalnosti bilo nešto lakše zadovoljiti u tzv. common law sustavima (tj. u anglosaksonskim zemljama) gdje su sudovi pri odlučivanju je li djelo originalno ili ne primjenjivali tzv. „sweat of the brow test” prema kojem je bilo dovoljno dokazati da je autor pri izradi djela primijenio napor, vještine i/ili financijska sredstva => ovaj je test napušten početkom 90 -ih (nakon odluke Vrhovnog suda SAD-a u slučaju Feist – gdje je ustanovljeno da se telefonski imenik ne može smatrati autorskim djelom, iako je u njegovu izradu uložen trud, ali i financijska sredstva)

Što se podrazumijeva pod pojmom „originalno”? U zemljama kontinentalnog pravnog kruga tradicionalno se zahtijeva nešto veći stupanj „originalnosti”, budući da se originalnim smatraju samo djela koja imaju individualni karakter, odnosno djela u kojima se zrcali „osobni pečat njihova autora” - Ipak, upravo je iz zemalja kontinentalnog pravnog kruga (tj. iz EU) potakla ideja o potrebi stvaranja sui generis (tj. specifičnih) prava intelektualnog vlasništva kojima će se štititi autorska djela u kojima individualni doprinos njihovih autora nije toliko očit, već se zaštita priznaje radi uloženog truda i financijskih sredstava (npr. neoriginalne baze podataka) => danas ne postoji velika razlika u tumačenju pojma „originalno” u zemljama anglosaxonskog i kontinentalnog pravnog kruga

Što podrazumijeva sintagma „djelo iz područja književnosti, umjetnosti ili znanosti”? - Ova sintagma u autorskom se pravu tumači veoma široko (znatno šire nego što u teoriji književnosti ima pojam „književno djelo” ili što prema povijesti umjetnosti ima pojam „umjetničko djelo”) - Ne traži se velika književna ili umjetnička vrijednost => i djelo koje književni ili likovni kritičari ocijene bezvrijednim može se smatrati autorskim te ima pravo na zaštitu !!!

Djelo mora biti IZRAŽENO !!! Autorskim pravom štite se samo IZRIČAJI – što znači da djelo mora imati zamjetljiv oblik (formu) da bi se autor mogao pozivati na autorska prava nad navedenim djelom !!! (pritom, djelo može biti izraženo na bilo koji način: u pisanom ili govornom obliku, pokretom, kao 2 -D ili 3 -D oblik, kao svjetlosna ili zvučna projekcija itd. ) U većini anglosaksonskih zemalja zahtjeva se da je djelo fiksirano (tj. zabilježeno) na trajnom mediju kao što je nosač zvuka ili slike, papir, platno i sl. Iako se ovaj uvjet ne zahtjeva u zemljama kontinentalnog pravnog kruga, autori koji svoja djela žele štititi pozivanjem na autorska prava redovito će ih fiksirati na trajnom mediju kako bi olakšali teret dokaza da navedena djela postoje te, posljedično, da nad takvim djelima postoje autorska prava !!

Što se ne smatra autorskim djelom te nema pravo na zaštitu putem autorskih prava (tzv. nezaštićene tvorevine) - Ideje (jer nisu izražene !!!) Znanstvena otkrića Postupci Metode rada Matematički koncepti Službeni zakonodavni i/ili administrativni tekstovi i/ili odluke Dnevne novosti koje imaju karakter obične medijske informacije Narodne književne i umjetničke tvorevine u izvornom obliku

Što se redovito smatra autorskim djelom (ako zadovoljava kriterij originalnosti) - Jezična djela (pisana, govorna, računalni programi !!) Glazbena djela (s riječima ili bez riječi) Dramska i glazbeno-dramska djela Koreografska djela Djela likovnih umjetnosti Arhitektonska djela Fotografska djela Audiovizualna djela Kartografska djela Prikazi znanstvene ili tehničke prirode (kao što su crteži, skice i sl. )

PRERADE Preradama se smatraju: - Prijevodi - Prilagodbe - Obrade Prerade se (ako je riječ o originalnim intelektualnim kreacijama) smatraju autorskim djelima i imaju pravo na zaštitu putem autorskog prava !!!

PRERADE Preraditi se mogu i djela na kojima postoje autorska prava (npr. knjiga; pjesma; drama) ali i djela nad kojima su autorska prava istekla: - kada se prerađuju djela nad kojima autorska prava još uvijek traju, mora se ishoditi odobrenje nositelja autorskog prava nad izvornim djelom - kada se prerađuje djelo nad kojim su autorska prava već istekla te je djelo ušlo u tzv. javnu domenu (što znači da ga svatko može slobodno koristiti) ne treba se tražiti ničije odobrenje (ali se trebaju poštivati tzv. moralna prava autora – o čemu će više biti govora u nastavku rada)

Autor = fizička osoba koja je stvorila autorsko djelo - dok se ne dokaže suprotno, autorom se smatra osoba čije je ime, pseudonim ili znak na uobičajen način označen na primjercima djela - ako na djelu nema podataka o autoru, autorska prava za autora ostvaruje izdavač (ako je djelo izdano), odnosno osoba koja je objavila djelo (ako je djelo objavljeno, a nije izdano)

Više autora na jednom djelu Ako je više osoba sudjelovalo u izradi djela riječ je o koautorskom djelu: - ako je tako ostvareno djelo nedjeljiva cjelina => koautorima pripada zajedničko autorsko pravo na ostvarenom djelu - ako dva ili više autora sastave svoja djela radi njihovog zajedničkog korištenja => svaki autor zadržava autorsko pravo na svojem autorskom djelu

Stjecanje autorskih prava Autor stječe autorska prava nad autorskim djelom U TRENUTKU STVARANJA AUTORSKOG DJELA !!! Þ za stjecanje autorskih prava nad autorskim djelom nije potrebno ispuniti nikakve formalnosti (kao što su npr. registracija ili deponiranje autorskog djela) (Nekada se na području SAD-a autorsko djelo moralo registrirati pri nadležnom uredu da bi se nad njim stekao copyright, ali je 1989. godine ova obveza ukinuta, čime je dokinuta jedna od najznačajnijih razlika između tzv. copyright sustava koji se primjenjuje u anglosaksonskim zemljama i autorskopravnog sustava koji se primjenjuje u zemljama kontinentalnog pravnog kruga)

Trajanje autorskih prava ograničenje autorskih prava) (tj. vremensko - autorsko pravo prestaje postojati 70 godina post mortem auctoris (ovo vrijedi u zemljama članicama EU-a, u SAD-u, ali i u gotovo svim drugim zemljama svijeta – naime, prema Bernskoj konvenciji, autorska prava moraju trajati najmanje 50 godina post mortem auctoris, ali je u većini zemalja taj period produljen na 70 godina kako bi od autorskih prava mogla „uživati” dva naraštaja autorovih nasljednika) - period od 70 godina počinje teći od pravog dana kalendarske godine koja je uslijedila nakon godine u kojoj je autor preminuo - ako je riječ o koautorskom djelu – period od 70 godina počinje teći od pravog dana kalendarske godine koja je uslijedila nakon godine u kojoj je preminuo posljednji živući koautor

Trajanje autorskih prava ograničenje autorskih prava) (tj. vremensko • Ako autor nije poznat, period od 70 godina počinje teći od dana kada je djelo izdano ili objavljeno. Međutim, ako u tom periodu autor postane poznat => autorska prava traju 70 godina post mortem auctoris Postoji i specifičan period trajanja autorskih prava koji vrijedi za specifična autorska djela: - 25 godina za kompjuterske programe - 15 godina za neoriginalne baze podataka

Sadržajno ograničenje autorskih prava Sljedećim načinima uporabe autorskih djela, autor se ne može usprotiviti (jer se takvi oblici uporabe smatraju dozvoljenima): - reproduciranje autorskih djela za privatno korištenje - uporaba autorskih djela u obrazovne svrhe (npr. u nastavi) - uporaba autorskih djela u sudskim, upravnim i drugim postupcima - uporaba autorskih djela u svrhu informiranja javnosti - citiranje ulomaka autorskih djela - parodije i karikature - reproduciranje autorskih djela koja su trajno smještena na javnim površinama, i sl.

Sadržaj autorskih prava A) MORALNA PRAVA AUTORA B) IMOVINSKA PRAVA AUTORA C) OSTALA PRAVA AUTORA

Imovinska (ekonomska) prava autora Štite imovinske interese autora u vezi s iskorištavanjem njegovog autorskog djela - isključiva su => daju autoru „monopol” nad njegovim djelom => autor odlučuje tko se može i pod kojim uvjetima koristiti njegovim djelom // autor odlučuje hoće li djelo komercijalizirati ili ne - autor može ovlastiti druge osobe da na bilo koji način ili na određen način ostvaruju sva ili neka njegova imovinska prava, u ograničenom ili neograničenom periodu (to čini sklapanjem tzv. autorskopravnog ugovora)

Imovinska (ekonomska) prava autora Najznačajnija imovinska prava autora su: - Pravo reproduciranja (umnožavanja) – što uključuje pravo na fiksaciju djela, pravo na umnožavanje djela na bilo koji način, ali pravo na pohranu autorskog djela na različitim oblicima „memorije” - Pravo distribucije (stavljanja u promet) – što uključuje i pravo na uvoz i izvoz - Pravo priopćavanja autorskog djela javnosti => javno izvođenje; javno prikazivanje scenskih djela; javno prenošenje; javno priopćavanje fiksiranog djela; javno prikazivanje; radiofuzijsko emitiranje; javno priopćavanje radiofuzijskog emitiranja; stavljanje na raspolaganje javnosti – što uključuje i različite oblike priopćavanja putem interneta

Moralna (neekonomska) prava autora - Pravo prve objave - Pravo na priznanje autorstva (pravo paterniteta) - Pravo na poštovanje integriteta autorskog djela - Pravo na poštovanje časti ili ugleda autora

Moralna (neekonomska) prava autora - moralna prava su neprenosiva za života autora !!! - po smrti autora moralna prava prelaze na nasljednike i traju 70 godine (od pravog dana godine koja je uslijedila nakon godine u kojoj je autor umro) - ALI, i nakon što moralna prava prestanu postojati: nasljednici autora, HAZU, udruženja kojih je autor bio član, ali i ostale osobe koje za to imaju pravni interes, imaju pravo poduzimati mjere koje imaju za cilj ostvariti pravo na priznanje autorstva te pravo integriteta djela ili očuvanja časti ili ugleda autora => navedena su morala prava de facto beskonačnog trajanja !!

Tzv. ostala prava autora - riječ je o pravima koja imaju obilježja i imovinskih i moralnih prava te se ne mogu kategorički svrstati niti u jednu od navedenih kategorija

Tzv. ostala prava autora - Pravo na naknadu za privatno korištenje – pravo na naknadu od prodaje tehničkih uređaja za reproduciranje i praznih nosača zvuka, slike ili teksta => ovo je protuteža pravilu da je autorska djela dozvoljeno reproducirati za privatne svrhe - Pravo na naknadu za javnu posudbu – pravo na naknadu kada se primjerci autorskih djela posuđuju posredovanjem javnih knjižnica - Pravo slijeđenja – pravo autora (slikara) na udio u iznosima koji će se ostvariti svim daljnjim preprodajama njegovog likovnog djela kada su u radnje preprodaje uključeni trgovci umjetninama (galerije i sl. ) - Pravo zabrane izlaganja neobjavljenog slikarskog djela javnosti – autor još neobjavljenog slikarskog djela ima pravo zabraniti osobi kojoj je prodao djelo da djelo izloži javnosti (osim ako je djelo prodano muzeju, galeriji i sl. ), takva zabrana mora prilikom prodaje slike izričito biti navedena u pisanom obliku

Ostvarivanje autorskih prava • Pojedinačno i kolektivno – tj. putem organizacija za kolektivno ostvarivanje prava

Što u slučaju povrede Tužba pred nadležnim sudom (Trgovački sudovi u ZG, ST, OS, RI), može se zahtijevati: - plaćanje naknade za korištenje autorskog djela, ili - prestanak radnje kojom se vrijeđa autorsko pravo - propuštanje takvih ili sličnih radnji u buduće - naknada štete - uništenje predmeta kojima se vrijeđa autorsko pravo (npr. protupravnih reprodukcija autorskog djela) - objava pravomoćne presude u javnim glasilima, itd.

Literatura koju se preporuča pročitati uz ppt Čizmić, J. , Boban, M. i Zlatović, D. , Nove tehnologije, intelektualno vlasništvo i informacijska sigurnost, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2016, str. 327 – 342.