Autorsko i patentno pravo izvor Zakon o autorskim

  • Slides: 43
Download presentation
Autorsko i patentno pravo -izvor: Zakon o autorskim i srodnim pravima Bi. H, Službeni

Autorsko i patentno pravo -izvor: Zakon o autorskim i srodnim pravima Bi. H, Službeni glasnik Bi. H, 63/10 -polje primene: a) pravo autorâ na njihovim delima iz oblasti književnosti, nauke i umetnosti (autorsko pravo), b) prava izvodjačâ, proizvodjačâ fonograma, filmskih producenata, organizacija za radiodifuziju, izdavačâ i proizvodjačâ baza podataka na njihovim izvodjenjima, fonogramima, videogramima, emisijama i bazama podataka (srodna prava), c) ostvarivanje autorskog prava i srodnih prava, d) zaštita autorskog prava i srodnih prava.

Pojam autorskog dela Intelektualna tvorevina nastala kao rezultat duhovnog stvaralaštva određene individue – tvorca

Pojam autorskog dela Intelektualna tvorevina nastala kao rezultat duhovnog stvaralaštva određene individue – tvorca dela. Izuzetak jedino narodna usmena književna i umetnička dela stvarana i doterivana vekovima, čiji je autor narod (čak i onim slučajevima kada je poznat prvi autor). Tri faze u nastanku autorskog dela: A) faza ideje : sastavni deo unutrašnje ličnosti autora i njegovog intelekta (sadržaj budućeg romana, koncepcija scenarija za film), nema pravnu zaštitu

Pojam autorskog dela Druga faza: konkretizacija ideje, davanje unutrašnjeg oblika ideji (note za melodiju

Pojam autorskog dela Druga faza: konkretizacija ideje, davanje unutrašnjeg oblika ideji (note za melodiju budućeg muzičkog dela, skica budućeg likovnog dela). Treća faza: spoljna (izražajna forma): rukopis književnog dela, notni materijal muzičkog dela. Tek spoljna forma uživa pravnu zaštitu. Zakon: (1) Autorskim delom smatra se individualna duhovna tvorevina iz oblasti književnosti, nauke i umetnosti bez obzira na vrstu, način i oblik izražavanja, ako ovim zakonom nije drugačije odredjeno. (2) Autorskim delom smatraju se naročito: a) pisana dela (književni tekstovi, studije, priručnici, članci i ostali napisi, kao i kompjuterski programi), b) govorna dela (govori, predavanja, propovijedi i druga dela iste prirode), c) dramska, dramsko-muzička i lutkarska dela, d) koreografska i pantomimska dela, e) muzička dela s rečima ili bez reči, f) audiovizuelna dela (filmska dela i dela stvorena na način sličan filmskom stvaranju), g) dela likovnih umjetnosti (crteži, slike, grafike, kipovi i druga dela iste prirode), h) dela arhitekture (skice, planovi, nacrti i izgradjeni objekti), i) dela svih grana primenjenih umetnosti, grafičkog i industrijskog oblikovanja, j) fotografska dela i dela proizvedena postupkom sličnim fotografskom, k) kartografska dela, l) prezentacije naučne, obrazovne ili tehničke prirode (tehničke skice, planovi, grafikoni, formulari, ekspertize, nalazi vještaka, prezentacije u plastičnom obliku i druga dela iste prirode).

Pojam autorskog dela Zakon: Začetak dela, nezavršeno delo, naslov i drugi sastojci dela, ako

Pojam autorskog dela Zakon: Začetak dela, nezavršeno delo, naslov i drugi sastojci dela, ako predstavljaju individualne duhovne tvorevine, zaštićeni su kao samostalno autorsko delo. Prevodi, prilagodjavanja, muzički aranžmani, muzičke obrade i druge prerade izvornih autorskih dela koje predstavljaju individualnu duhovnu tvorevinu zaštićeni su kao samostalna autorska dela. Autorskim delom smatraju se i zbirke autorskih dela ili druge gradje (enciklopedije, zbornici, antologije, zbirke narodnih književnih i umetničkih tvorevina, zbirke dokumenata, zbirke sudskih odluka, baze podataka i slično) koje, s obzirom na izbor, raspored ili način izlaganja svog sadržaja, predstavljaju samostalne individualne duhovne tvorevine.

Uslovi zaštite autorskog dela Izražajna forma, može i ne mora biti materijalizovana (muzička dela

Uslovi zaštite autorskog dela Izražajna forma, može i ne mora biti materijalizovana (muzička dela bez nota, jer su govor i zvuk delovi prirode kojima se komunicira i pernosi određeni sadržaj) Završeno delo, medjutim, i nezavršena dela uživaju pravnu zaštitu ako izražajna forma ispunjava uslov originalnosti (ne važi za tek započeta dela iz kojih se ne može naslutiti sadržina). Originalnost dela. A) Autorska originalnost: kada delo odražava indivudualne osobine autora, kao rezultat njegove inspiracije, ako se stavra osećaj novog, originalnog, neobičnog, do tada nevidjenog (skulptor i učenik koji načini sličnu skulpturu: oba dela su originalna, ali je samo prvo umetnički originalno, a drugo je podražavanje umetničkog dela). B) Originalnost dela: razlikuje se od novosti dela. Delo ne mora da bude novo, da bi bilo originalno. Ipak, plagijat ili nedozvoqena kopija su pravno sankcionisani. Objavljivanje dela u našem pravnom sistemu nije neophodan uslov zaštite (za razliku od prava SAD). Zakon: Autorskopravno nisu zaštićeni: a) ideje, koncepti, postupci, radne metode, matematičke operacije, načela ili otkrića, b) službeni tekstovi iz oblasti zakonodavstva, uprave i sudstva (zakoni, uredbe, odluke, izveštaji, zapisnici, sudske odluke i slično), c) politički govori održani tokom sudskih rasprava, d) dnevne vesti ili razne informacije, koje imaju karakter kratke vesti sadržane u obaveštenju za štampu, e) narodne književne i umetničke tvorevine.

Naslov autorskog dela Naziv kojim se jedno autorsko delo obeležava u cilju njegove identifikacije

Naslov autorskog dela Naziv kojim se jedno autorsko delo obeležava u cilju njegove identifikacije i razlikovanja od dela iste ili slične vrste. Uživa samostalnu zaštitu (ali naslov nije samostalno autorsko delo. On se može zaštititi samo ako postoji celo autorsko delo, ima akcesornu funkciju). Nije dozvoljen naslov koji je već upotrebljen za delo iste vrste, ako se time izaziva zabuna u pogledu autora dela. U slučaju kolizije, pravilo prior tempore potior iure.

Izvedena autorska dela i zbirke Izvedeno delo: nastalo uzorom, idejom, kompozicijom drugog autora, pod

Izvedena autorska dela i zbirke Izvedeno delo: nastalo uzorom, idejom, kompozicijom drugog autora, pod uslovom unošenja izvesne originalnosti, odnosno nečinjenja plagijata. Uživa pravnu zaštitu ako je pozajmljena samo ideja izvornog dela. Ukoliko je pozajmljena i forma, onda je reč o relativno originalnom delu (prerade, obrade, prilagodjavanja). Tako je prerada (adaptacija) autorskog dela zaštićena, dok prevod autorskog dela nije. Muzička izvedena dela: aranžman (obrada postojećeg muzičkog dela radi njegovog prilagodjavanja za izvodjenje na drugim instrumentima, mora postojati indivudualni duhovni doprinos autora), varijacija, skraćivanje (izbor muzike za film). Zbirka: enciklopedije, zbornici, antologije, baze podataka, zbirke sudskih odluka, zakonskih tekstova.

Autor Zakon: Autor dela je fizičko lice koje je stvorilo delo. Autorom se smatra

Autor Zakon: Autor dela je fizičko lice koje je stvorilo delo. Autorom se smatra lice čije su ime i prezime, pseudonim ili neki drugi znak označeni na delu na uobičajeni način, dok se suprotno ne dokaže. U slučaju anonimnog ili pseudonimnog dela, izdavač čije je ime naznačeno na delu smatra se zastupnikom autora dok se suprotno ne dokaže, i kao takav ovlašćen je da vrši moralna i imovinska prava autora. Ako izdavač nije naznačen na delu, za ostvarivanje autorskog prava ovlašćeno je lice koje je objavilo delo. Autor stiče autorsko pravo aktom stvaranja dela. Delo, pri tom, mora imati određenu, priznatu formu i biti rezultat originalnog individualnog stvaralaštva. Izjava volje autora da želi da pribavi autorsko pravo nije neophodna. Pravo je autora da označi svoje delo, ali ne i dužnost (može ga označiti svojim punim imenom, pravim imenom, neopotpunim i drugim imenom (pseudonimom), simbolima karakterističnim za tog autora ili da ga uopšte ne označi. ) U slučaju neoznačavanja dela, smatra se da je reč o anonimnom delu.

Autor Ako je autorov identitet nepoznat, autor će uživati zaštitu čim otkrije svoj identitet.

Autor Ako je autorov identitet nepoznat, autor će uživati zaštitu čim otkrije svoj identitet. Ako dva ili više autora spoje svoja dela (spojeno delo) radi zajedničkog iskorišćavanja, svaki zadržava svoje subjektivno autorsko pravo na svom delu. Spojeno delo nije koautorsko delo. Zakon: Ako dva ili više autora spoje svoja dela radi zajedničkog iskorišćavanja, svaki od njih ima autorsko pravo na svom delu. Odnosi izmedju autora spojenih dela uredjuju se medjusobnim ugovorom.

Koautor Zakon: Ako autorsko delo stvoreno saradnjom dva ili više lica čini nedeljivu celinu,

Koautor Zakon: Ako autorsko delo stvoreno saradnjom dva ili više lica čini nedeljivu celinu, svim koautorima pripada nedeljivo autorsko pravo. Udeo pojedinog koautora odredjuje se srazmerno stvarnom doprinosu koji je svaki od koautora dao u stvaranju dela, ako njihovi medjusobni odnosi nisu drugačije uredjeni ugovorom. Odluku o korišćenju autorskog dela donose zajedno svi koautori. Koautor ne može uskratiti svoju saglasnost suprotno principima savjesnosti i poštenja. Ako se koautorsko djelo sastoji od delova koji se mogu zasebno koristiti i ako se autor svakog takvog dela može identifikovati, autor svakog dela smatraće se izvornim vlasnikom imovinskog prava u delu koji je on stvorio. Koautorstvo filmskog dela: pisac scenarija, režiser i glavni snimatelj. Ako je muzika bitan element filma, koautor je i kompozitor muzike (ako nije bitan element, on je autor samo na svom delu, a ne na celom filmskom delu). Koautori filmskog dela imaju isključivo pravo snimanja, reprodukcije, stavljanja u promet i prikazivanja svog dela.

Koautor Producent filmskog dela je fizičko ili pravno lice koje finansira stvaranje kinematografskog dela

Koautor Producent filmskog dela je fizičko ili pravno lice koje finansira stvaranje kinematografskog dela i obavlja poslove organizacionog i propagandnog karaktera. Producent postaje nosilac autorskog prava na osnovu ugovora sa koautorima filmskog dela, tako što mu oni ugovornom cesijom prenose pravo snimanja, pravo puštanja u promet i pravo prikazivanja filmskog dela, a za to dobijaju naknadu od producenta koja se utvrdjuje ugovorom. Ako jedan od autora odbije da izvrši svoj doprinos ili bude sprečen da to učini, producent može da upotrebi već dati doprinos za završenje dela, kao i da angažuje drugog autora da bi se delo dovršilo. Producent doprinose pisca scenarija i kompozitora muzike može odvojeno koristiti.

Sadržina autorskog subjektivnog prava Zakon: Autorsko pravo je jedinstveno pravo na autorskom delu koje

Sadržina autorskog subjektivnog prava Zakon: Autorsko pravo je jedinstveno pravo na autorskom delu koje sadrži isključiva lično-pravna ovlašćenja (autorska moralna prava), isključiva imovinskopravna ovlašćenja (autorska imovinska prava) i druga ovlašćenja autora (druga prava autora).

Moralna prava autora Isključivo apsolutno pravo koje deluje erga omnes. Diskreciono pravo da povuče

Moralna prava autora Isključivo apsolutno pravo koje deluje erga omnes. Diskreciono pravo da povuče svoje delo, odustane od već zaključenog ugovora, da uništi svoje delo (uz naknadu štete ako je time prouzrokovana). Neotuđivost: isključivo vezano za ličnost autora Nasledivost Nezastarivost: moralna prava traju i po isteku imovinskih prava autora. Nedopustivost prinudnog izvršenja

Moralna prava autora Pravo paterniteta: autor se može suprotstaviti svakom plagijatu svoga dela. Zakon:

Moralna prava autora Pravo paterniteta: autor se može suprotstaviti svakom plagijatu svoga dela. Zakon: Autor ima isključivo pravo da bude priznat i označen kao stvaralac svog dela. Pravo na naznačenje imena: autor svoje delo može da naznači svojim imenom na način na koji to sam odabere (anonimno ili pseudonimom). Zakon: Autor ima pravo odrediti da se njegovo delo objavi pod njegovim imenom, pseudonimom, odnosno nekom drugom oznakom ili anonimno. Pravo na objavljivanje dela: odlučuje da li će i u kom obliku i na koji način delo objaviti, prikazati ili na drugi način izložiti javnosti. Pravo na zaštitu integriteta dela: autor može da se suprotstavi neovlašćenim izmenama svoga dela, ili javnom saopštavanju svoga dela u izmenjenoj ili nepotpunoj formi, jedini može dati dozvolu za preradu svoga dela Pravo na suprotstavljanje nedostojnom iskorišćavanju dela: ukoliko neko ugrožava autorov čast i ugled (ograničenje: ako je autor ustupio delo na korišćenje drugom licu po osnovu nekog autorskog ugovora, i kada je autor

Imovinska prava autora Autorska imovinska prava sadrže isključivo ovlaštenje autora da zabrani ili dozvoli

Imovinska prava autora Autorska imovinska prava sadrže isključivo ovlaštenje autora da zabrani ili dozvoli iskorištavanje svog djela i primjeraka tog djela, ako ovim zakonom nije drugačije odredjeno. Drugo lice može iskorištavati autorsko djelo samo s dozvolom autora, osim ako ovim zakonom nije drugačije odredjeno. Za svaki oblik iskorištavanja autorskog djela od drugog lica autoru pripada posebna naknada, osim ako zakonom ili ugovorom nije drugačije odredjeno. Autorska imovinska prava sadrže naročito: a) pravo reprodukcije, b) pravo distribucije, c) pravo davanja u zakup, d) pravo saopštavanja javnosti, e) pravo prerade, f) pravo audiovizuelnog prilagodjavanja, g) pravo prijevoda.

Imovinska prava autora Pravo reprodukcije (pravo na beleženje i umnožavanje) isključivo pravo fiksiranja dela

Imovinska prava autora Pravo reprodukcije (pravo na beleženje i umnožavanje) isključivo pravo fiksiranja dela na materijalnom nosaču (primerku dela) neposredno ili posredno, privremeno ili trajno, delimično ili u celini, bilo kakvim sredstvima i na bilo kakav način. Delo se reprodukuje naročito u obliku grafičkog umnožavanja, trodimenzionalnog umnožavanja, fotografisanja, fotokopiranja i umnožavanja drugim postupcima kojima se postiže isti učinak, zvučnog ili vizuelnog snimanja, izgradnjom, odnosno izvodjenjem arhitektonskog objekta i pohranjivanjem dela u elektronskoj formi. Pravo distribucije (pravo na stavljanje primeraka dela u promet): isključivo pravo stavljanja u promet originala ili kopije dela, snimke izvodjenja ili fonograma na materijalnom nosaču, prodajom ili drugim načinom prenosa svojine, uključujući uvoz radi takvog stavljanja u promet i javne prodaje ili drugog oblika prenosa svojine. Pravo distribucije obuhvata i isključivo pravo da se umnoženi primerci dela uvoze u odredjenu državu radi daljeg stavljanja u promet, nezavisno od toga da li su izradjeni na zakonit način ili ne. Pravo davanja u zakup: isključivo pravo davanja na korišćenje originala ili primerka dela na vremenski ograničeni period, u svrhu ostvarivanja posredne ili neposredne privredne koristi.

Imovinska prava autora Pravo saopštavanja javnosti (pravo predstavljanja dela): isključivo pravo da se djelo

Imovinska prava autora Pravo saopštavanja javnosti (pravo predstavljanja dela): isključivo pravo da se djelo učini dostupnim javnosti u nematerijalnom obliku i obuhvata naročito: pravo javnog izvodjenja (dela iz oblasti književnosti ili nauke njegovim čitanjem ili recitovanjem uživo , muzičkog dela njegovim izvodjenjem uživo, dramskog, dramskomuzičkog, koreografskog, lutkarskog ili pantomimskog dela njegovim scenskim prikazivanjem uživo. Pravo javnog prenošenja je isključivo pravo da se recitacija, muzička izvedba ili scensko prikazivanje dela saopšte javnosti koja se nalazi izvan prostora u kojem se delo uživo recituje, izvodi ili scenski prikazuje putem zvučnika, ekrana ili drugog tehničkog uredjaja. Pravo javnog prikazivanja je isključivo pravo saopštavnja javnosti audiovizuelnog dela ili dela iz oblasti fotografije, likovnih umetnosti, arhitekture, primenjenih umetnosti, industrijskog oblikovanja, kartografije ili prikaza naučne ili tehničke prirode pomoću tehničkih uredjaja. Pravo javnog saopštavnja s fonograma i videograma je isključivo pravo da se recitacije, izvedbe ili scenska prikazivanja dela koja su snimljena na fonograme ili videograme saopšte javnosti.

Imovinska prava autora Pravo radiodifuznog, odnosno kablovskog emitovanja je isključivo pravo saopštavnja dela javnosti

Imovinska prava autora Pravo radiodifuznog, odnosno kablovskog emitovanja je isključivo pravo saopštavnja dela javnosti pomoću radijskih ili televizijskih programskih signala namenjenih za javni prijem, bežičnim prenosom (uključujući satelit) ili žičanim prenosom, odnosno žičanim prenosom (uključujući kablovski ili mikrotalasni sistem). Emitovanje putem satelita postoji kad se pod kontrolom i odgovornošću organizacije za radiodifuziju programski signali koji su namenjeni za javni prijem šalju u neprekinutom komunikacionom lancu prema satelitu i nazad na Zemlju. Ako su programski signali kodirani, emitovanje putem satelita postoji pod uslovom da su sredstva za dekodiranje signala dostupna javnosti od organizacije za radiodifuziju koja vrši emitovanje ili od ovlašćenog trećeg lica. Pravo sekundarnog korišćenja dela koje se radiodifuzno emituje je isključivo pravo da se delo koje je radiodifuzno emitovano, odnosno radiodifuzno ili kablovski reemitovano, istovremeno saopštava javnosti putem zvučnika, ekrana ili sličnog tehničkog uredjaja. Pravo činjenja dostupnim javnosti je isključivo pravo da se delo saopšti javnosti žičanim ili bežičnim prenosom na način koji pojedincu omogućava pristup delu s mesta i u vreme koje sâm odabere (internet, video-on-demand, music-on-demand i slično).

Imovinska prava autora Pravo prerade je isključivo pravo da se izvorno delo prevede, dramski

Imovinska prava autora Pravo prerade je isključivo pravo da se izvorno delo prevede, dramski ili muzički obradi, promeni ili na bilo koji drugi način preradi. To obuhvata i slučaj kada se izvorno delo u neizmenjenom obliku uključi ili ugradi u novo delo. Autor izvornog dela zadržava isključivo pravo na korišćenje svog dela u preradjenom obliku, ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugačije odredjeno. Pravo na naknadu za davanje na poslugu: pravo na odgovarajuću naknadu ako se original ili primerak autorovog dela daju na poslugu putem javnih biblioteka, odnosno drugih institucija kojima je to delatnost. Pravo sledjenja: Ako je original dela likovne umjetnosti, nakon što ga je autor prvi put prodao, ponovo prodat, autor ima pravo da bude obavešten o prodaji i novom vlasniku i da potražuje naknadu u odredjenom obimu pod uslovom da se prodavac, kupac ili posrednik profesionalno bave prometom umetničkih dela (prodajni saloni, galerije, aukcionarske kuće i slično).

Ograničenja imovinskih prava Zakonska licenca: Bez pribavljanja imovinskog autorskog prava, a uz obavezu plaćanja

Ograničenja imovinskih prava Zakonska licenca: Bez pribavljanja imovinskog autorskog prava, a uz obavezu plaćanja odgovarajuće naknade, dopušteno je: a) reprodukovati u čitankama, udžbenicima, radnim sveskama i ispitnim materijalima odlomke autorskih dela i pojedinačna autorska dela fotografije, likovne umetnosti, arhitekture, primenjene umetnosti, industrijskog i grafičkog dizajna i kartografije ako se radi o objavljenim delima, b) reproduckovati u periodičnoj štampi ili u pregledima takve štampe (kliping) pojedinačne objavljene članke o aktuelnim političkim, privrednim, verskim i drugim sličnim tekućim pitanjima, osim ako je to autor izričito zabranio. Lica sa invaliditetom: Dopušteno je reprodukovanje i distribuiranje dela za potrebe invalidnih lica ako to delo ne postoji u traženom obliku, ako je njegova upotreba u direktnoj vezi s invalidnošću tih lica i ograničena na njen obim, te ako to nije uradjeno s namerom da se ostvari posredna ili neposredna ekonomska korist. Informisanje javnosti Nastava: javno izvodjenje objavljenih dela u obliku neposrednog podučavanja na nastavi, javno izvodjenje objavljenih dela na besplatnim školskim priredbama pod uslovom da izvodjači ne prime naknadu za svoje izvodjenje, javno saopštavanje radiodifuzno emitovanih školskih emisija putem zvučnika, ekrana ili sličnih tehničkih uredjaja koji se nalaze u obrazovnoj ustanovi.

Ograničenja imovinskih prava Reprodukovanje za privatnu i drugu vlastitu upotrebu: na papiru ili sličnom

Ograničenja imovinskih prava Reprodukovanje za privatnu i drugu vlastitu upotrebu: na papiru ili sličnom nosaču, upotrebom fotokopiranja ili druge fotografske tehnike sa sličnim efektom, na bilo kojem drugom nosaču ako se to čini za privatnu upotrebu, ako primerci nisu namenjeni ili pristupačni javnosti i ako tim reprodukovanjem nema namere da se ostvari direktna ili indirektna imovinsku korist. Citati: Dopušteno je doslovno navodjenje odlomaka i citata iz objavljenog autorskog dela ili pojedinačnih objavljenih dela fotografije, likovne umjetnosti, arhitekture, primenjene umetnosti i industrijskog i grafičkog dizajna radi naučnog istraživanja, kritike, polemike, recenzije, nastave i drugog osvrta u meri opravdanoj potrebom prikaza, suočenja ili upućivanja koje se želi postići i u skladu s dobrim običajima. Pri tom se moraju naznačiti izvor i ime autora, ako je to navedeno na upotrebljenom delu. Javne izložbe i aukcije Slobodna prerada dela: parodija ili karikatura, ako to ne stvara ili ne može stvarati zabunu u pogledu izvora dela Baze podataka Dela smeštena na javnim mestima (u parkovima, ulicama, trgovima).

Vremensko trajanje Autorsko pravo traje za života autora i 70 godina nakon njegove smrti.

Vremensko trajanje Autorsko pravo traje za života autora i 70 godina nakon njegove smrti. Ako autorsko pravo zajednički pripada koautorima, rok se računa od smrti koautora koji je posljednji umro. Autorsko pravo na anonimno delo i delo objavljeno pod pseudonimom traje 70 godina od dana zakonitog objavljivanja dela. Svi rokovi počinju teći od 1. januara godine koja sledi posle godine u kojoj je nastala činjenica od koje se računa početak roka. Istekom rokova trajanja autorskog prava autorsko delo prestaje da bude autorskopravno zaštićeno.

Autorsko pravo u pravnom prometu Nasledjivanje Neprenosivost: Autorsko pravo kao celina je neprenosivo. Autor

Autorsko pravo u pravnom prometu Nasledjivanje Neprenosivost: Autorsko pravo kao celina je neprenosivo. Autor ne može prenijeti na drugo lice autorska moralna prava. Autor može ugovorom ili drugim pravnim poslom preneti na drugo lice pojedinačna imovinska ovlašćenja (autorska imovinska prava) i druga prava autora. Nemogućnost prinudnog izvršenja: Predmet prinudnog izvršenja mogu da budu samo imovinske koristi koje potiču od korišćenja autorskog dela.

Autorsko ugovorno pravo Prenošenje autorskog prava: Prenos pojedinačnih autorskih imovinskih prava ili pojedinačnih drugih

Autorsko ugovorno pravo Prenošenje autorskog prava: Prenos pojedinačnih autorskih imovinskih prava ili pojedinačnih drugih prava autora može biti sadržajno, prostorno ili vremenski ograničen. Neisključivi prenos prava ovlašćuje nosioca da na ugovoreni način iskorišćava autorsko delo, pored autora i drugih nosilaca prava (Važi u Bi. H). Isključivi prenos prava ovlašćuje nosioca da samo on na ugovoreni način iskorišćava autorsko delo uz isključivanje autora i svih drugih lica od korišćenja dela. Pojedinačna autorska imovinska prava ili pojedinačna druga prava autora prenose se zasebno. Lice na koje je preneseno autorsko imovinsko pravo ili drugo pravo autora ne može to pravo preneti dalje na treća lica bez dozvole autora Ništava je svaka ugovorna odredba čiji je cilj da autor prenese na drugo lice: a) autorsko pravo kao celinu, b) moralna autorska prava, c) autorska imovinska prava na svim svojim budućim delima, d) autorska imovinska prava za još nepoznate načine iskorišćavanja svog dela.

Autorsko ugovorno pravo Pravni poslovi kojima se prenose autorska imovinska prava ili druga prava

Autorsko ugovorno pravo Pravni poslovi kojima se prenose autorska imovinska prava ili druga prava autora, ili kojima se daju dozvole za iskorišćavanje autorskih dela moraju biti u pisanoj formi. Smatra se da se prenos autorskih imovinskih prava ili drugih prava autora uvek vrši uz naknadu, osim ako se dokaže suprotno. Ako naknada nije bila odredjena, ona se odredjuje prema uobičajenim visinama naknada za pojedinu vrstu dela, prema obimu i trajanju iskorišćavanja dela i prema drugim okolnostima slučaja. Ako se iskorišćavanjem autorskog djela ostvari prihod koji je očigledno nesrazmeran ugovorenoj ili odredjenoj naknadi, autor ima pravo tražiti izmenu ugovora radi odredjivanja njegovog pravičnijeg udela u tom prihodu, odnosno ponovno odredjivanje visine naknade. Autor se ne može odreći ovog prava. Autor može jednostranom izjavom volje raskinuti ugovor kojim je na isključiv način preneo autorsko imovinsko pravo, ako druga strana to pravo vrši u nedovoljnom obimu ili ga uopše ne vrši, pa su zbog toga opravdani interesi autora ozbiljno ugroženi. Raskid ugovora nije moguć pre nego što isteknu dve godine od prenosa tog prava. Ako se isključivo pravo odnosi na novinske članke, taj rok je šest meseci.

Autorsko ugovorno pravo Pravo pokajanja: Autor ima isključivo pravo jednostranom izjavom volje raskinuti ugovor

Autorsko ugovorno pravo Pravo pokajanja: Autor ima isključivo pravo jednostranom izjavom volje raskinuti ugovor kojim je preneo autorska imovinska prava i uskratiti dalje iskorišćavanje svog dela ako za to ima ozbiljne moralne razloge i ako prethodno nadoknadi običnu štetu nosiocu tih prava. Autor se ne može odreći ovog prava Nosilac prava iskorišćavanja mora, u roku od tri meseca od dana prijema izjave o raskidu, saopšiti autoru obim obične štete. Ako nosilac prava iskorišćavanja to ne učini, izjava o raskidu ima učinak istekom tog roka.

Izdavački ugovor Autor se obavezuje da prenese na izdavača pravo reprodukovanja svog dela štampanjem

Izdavački ugovor Autor se obavezuje da prenese na izdavača pravo reprodukovanja svog dela štampanjem ili drugim sličnim postupkom i pravo distribucije primeraka dela (pravo izdavanja), a izdavač se obavezuje da delo na ugovoreni način reprodukuje i distribuira (izda) i autoru za to plati ugovorenu naknadu. Ako izdavačkim ugovorom nije drugačije utvrdjeno, izdavač ima pravo samo na jedno izdanje dela. Ako rok za izdavanje dela nije drugačije ugovoren, on iznosi godinu dana od kada je autor predao izdavaču primerak dela u odgovarajućem obliku. Dok važi izdavački ugovor, autor ne može preneti na drugo lice pravo izdavanja istog dela na istoj teritoriji i na istom jeziku, osim ako je izdavačkim ugovorom drugačije odredjeno. Pravo izdavanja novinskih članaka autor može preneti istovremeno na više lica, osim ako izdavačkim ugovorom nije drugačije odredjeno. Ako izdavačkim ugovorom nije drugačije odredjeno, izdavač je obavezan u slučaju novih izdanja dela omogućiti autoru da unese poboljšanja ili druge izmene u autorsko delo pod pretpostavkom da to ne menja karakter autorskog dela i ne uzrokuje nesrazmerne troškove izdavaču.

Izdavački ugovor Ako je rukopis ili drugi original dela nakon njegove predaje izdavaču uništen

Izdavački ugovor Ako je rukopis ili drugi original dela nakon njegove predaje izdavaču uništen krivicom izdavača ili zbog više sile, autor ima pravo na naknadu koja bi mu pripala da je autorsko delo izdato. Izdavački ugovor prestaje: a) smrću autora pre završetka autorskog dela, b) iscrpljenjem tiraža svih ugovorenih izdanja, c) istekom roka važenja ugovora. Izdavač koji namerava neprodate primerke dela prodati kao papir za preradu ili ih na drugi način uništiti, dužan je da otkup tih primeraka ponudi prvo autoru po ceni koju bi ostvario za takvu prodaju. Ako autor ne prihvati ponudu izdavača ili je prihvati samo za odredjeni broj primeraka, preostale primerke djela izdavač može slobodno prodati kao papir za preradu ili ih uništiti.

Ugovor o izvodjenju Autor prenosi korisniku pravo javnog recitovanja, javnog izvodjenja ili javnog scenskog

Ugovor o izvodjenju Autor prenosi korisniku pravo javnog recitovanja, javnog izvodjenja ili javnog scenskog prikazivanja svog dela, a korisnik se obavezuje da će delo na ugovoreni način koristiti i za to autoru platiti naknadu. Korisnik je dužan omogućiti autoru pristup izvodjenju dela, ostvariti tehničke uslove za izvodjenje koji osiguravaju poštovanje autorskih moralnih prava, te autoru ili njegovom zastupniku dostaviti program, druge publikacije i javne kritike izvodjenja, ako ugovorom nije drugačije odredjeno. Ako korisnik ne izvede delo u ugovorenom roku, autor može raskinuti ugovor o izvodjenju i tražiti naknadu štete a, uz to, može i zadržati naknadu, odnosno tražiti isplatu ugovorene naknade.

Ugovor o stvaranju dela po narudžbini Ugovorom o stvaranju autorskog dela po narudžbini autor

Ugovor o stvaranju dela po narudžbini Ugovorom o stvaranju autorskog dela po narudžbini autor se obavezuje da stvori odredjeno autorsko delo i primerak tog dela preda naručiocu, a naručilac se obavezuje da će autoru za to platiti ugovorenu naknadu. Naručilac ima pravo da nadzire posao i daje autoru uputstva i zahteve u vezi sa izgledom i sadržajem dela ako time ne zadire u nerazumnoj meri u autorovu slobodu naučnog ili umetničkog stvaralaštva. Autorsko pravo na delu po narudžbini, osim prava distribucije, zadržava autor. Kolektivnim autorskim delom smatra se delo stvoreno na podsticaj i u organizaciji fizičkog ili pravnog lica (naručilac) u čijem stvaranju je učestvovao veliki broj lica, te koje se objavljuje i koristi pod imenom naručioca (enciklopedije, leksikoni, zbornici, almanasi i slično). Za stvaranje kolektivnog dela zaključuje se poseban ugovor. Ako ugovorom nije drugačije odredjeno, smatra se da su sva autorska imovinska prava i druga prava autora na kolektivnom delu isključivo i neograničeno prenesena na naručioca.

Kompjuterski programi zaštićeni su kao pisana autorska dela ako predstavljaju vlastitu intelektualnu tvorevinu njihovog

Kompjuterski programi zaštićeni su kao pisana autorska dela ako predstavljaju vlastitu intelektualnu tvorevinu njihovog autora. Autor kompjuterskog programa isključiva prava koja obuhvataju: a) reprodukovanje sastavnih delova ili celog kompjuterskog programa bilo kojim sredstvima i na bilo koji način, nezavisno od toga da li se radi o privremenom ili trajnom reprodukovanju; ako učitavanje, prikazivanje, stavljanje u rad, prenošenje ili pohranjivanje programa zahteva njegovo reprodukovanje, za te radnje traži se dozvola autora kompjuterskog programa, b) prevodjenje, prilagodjavanje, obradu ili bilo koju drugu preradu kompjuterskog programa i reprodukovanje rezultata tih prerada, s tim da ostaju netaknuta prava lica koje je preradilo program, c) distribuiranje originala ili primeraka kompjuterskog programa u bilo kojem obliku, uključujući njihovo davanje u zakup. Ovlašćeni korisnik kompjuterskog programa može bez dozvole autora da reprodukuje najviše jednu sigurnosnu kopiju programa, ako je to potrebno radi njegove upotrebe. Povredom prava na kompjuterskom programu smatraju se naročito i sledeće radnje: a) bilo koja distribucija primerka kompjuterskog programa za koji se zna ili za koji se osnovano sumnja da povredjuje autorsko pravo, b) posedovanje primerka kompjuterskog programa u komercijalne svrhe za koji se zna ili za koji se osnovano sumnja da povredjuje autorsko pravo.

Audiovizuelna dela Kinematografski, televizijski, dokumentarni, crtani, reklamni i kratki muzički videofilmovi, te druga audiovizuelna

Audiovizuelna dela Kinematografski, televizijski, dokumentarni, crtani, reklamni i kratki muzički videofilmovi, te druga audiovizuelna dela izražena slikama koje u sledu stvaraju utisak pokreta sa zvukom ili bez zvuka, nezavisno od vrste nosača na kojem su fiksirana. Zaključenjem ugovora o audiovizuelnom prilagodjavanju smatra se da je autor izvornog dela preneo na filmskog producenta pravo prerade i uključivanja izvornog dela u audiovizuelno delo, svoja autorska imovinska prava na tom audiovizuelnom delu, njegovom prevodu, njegovim audiovizuelnim preradama i na fotografijama nastalim u vezi s produkcijom audiovizuelnog dela, ako ugovorom nije drugačije odredjeno. Koautorima audiovizuelnog dela smatraju se: a) autor prilagodjavanja, b) glavni režiser, c) autor scenarija, d) autor dijaloga, e) glavni snimatelj (direktor fotografije), f) kompozitor filmske muzike, stvorene posebno za korišćenje u tom djelu.

Audiovizuelna dela Odnosi izmedju filmskog producenta i koautora audiovizuelnog dela i autora doprinosa tom

Audiovizuelna dela Odnosi izmedju filmskog producenta i koautora audiovizuelnog dela i autora doprinosa tom delu, kao i odnosi izmedju samih autora uredjuju se ugovorom o filmskoj produkciji, koji mora biti u pisanoj formi. Audiovizuelno delo smatra se dovršenim kada je, u skladu s ugovorom izmedju glavnog režisera i filmskog producenta, izradjen prvi standardni primerak dela koje je predmet ugovora o produkciji. Zabranjeno je uništenje matrice prvog standardnog primerka audiovizuelnog dela. Ako filmski producent ne dovrši audiovizuelno delo u roku od pet godina od dana sklapanja ugovora o produkciji, ili ako dovršeno audiovizuelno delo ne počne da iskorišćava u roku od dve godine od dana njegovog dovršenja, koautori mogu tražiti raskid ugovora, ako nije ugovoren neki drugi rok. U tom slučaju koautori dela i autori doprinosa zadržavaju pravo na naknadu.

Srodna autorska prava Rim, 1961. Međunarodna konvencija za zaštitu umetnika-izvođača Prava proizvođača fonograma Prava

Srodna autorska prava Rim, 1961. Međunarodna konvencija za zaštitu umetnika-izvođača Prava proizvođača fonograma Prava filmskih producenata Prava organizacija za radiodifuziju Prava izdavača Prava proizvođača baze podataka

Prava izvođača Izvodjači, u smislu zakona, jesu glumci, pevači, muzičari, plesači i druga lica

Prava izvođača Izvodjači, u smislu zakona, jesu glumci, pevači, muzičari, plesači i druga lica koja glumom, pevanjem, sviranjem, pokretima, recitovanjem ili interpretiranjem na drugi način izvode autorska ili folklorna dela. Kao izvodjači, smatraju se i režiseri pozorišnih predstava, dirigenti orkestara, vodje pevačkih horova, i varijetetski i cirkuski umetnici. Izvodjač koji individualno izvodi autorska ili folklorna dela ima isključivo pravo da bude priznat i naznačen kao izvodjač, odnosno da odluči da li će njegovo ime ili druga oznaka identiteta biti navedeni pri korištenju njegove izvedbe. Izvodjač ima isključivo pravo: a) snimanja svog živog izvodjenja, b) direktnog ili indirektnog reprodukovanja snimka svog izvodjenja na bilo koji način i u bilo kojem obliku, c) prenošenja javnosti svog živog izvodjenja, d) radiodifuznog emitiranja svog živog izvodjenja, osim reemitiranja od organizacije ili uz dozvolu organizacije koja vrši emitovanje, e) činjenja dostupnim javnosti snimaka svog izvodjenja, f) distribuiranja primeraka snimka svog izvodjenja, g) davanja u zakup primeraka snimka svog izvodjenja. Prava izvodjača traju 50 godina od dana izvodjenja. Ako je snimak izvodjenja u tom roku zakonito izdat, ili zakonito saopšten javnosti, prava izvodjača traju 50 godina od dana prvog izdanja ili prvog saopštavanja, zavisno od toga koji je dan bio ranije.

PRAVA PROIZVOĐAČA FONOGRAMA "Proizvodjač fonograma", u smislu zakona, jeste fizičko ili pravno lice koje

PRAVA PROIZVOĐAČA FONOGRAMA "Proizvodjač fonograma", u smislu zakona, jeste fizičko ili pravno lice koje preduzme inicijativu i snosi odgovornost za prvo snimanje zvukova jednog izvodjenja ili drugih zvukova, ili onoga što predstavlja zvukove. "Snimanje", u smislu zakona, znači fiksiranje zvukova ili onoga što predstavlja zvukove na nosač s kojeg se oni mogu slušati, reprodukovati ili saopštavati putem odredjenog uredjaja. "Fonogram", u smislu zakona, jeste snimak zvukova izvodjenja ili drugih zvukova ili onoga što predstavlja zvukove, osim ako se radi o snimku koji je uključen, odnosno ugradjen u audiovizuelno delo. Proizvodjač fonograma isključivo pravo: a) direktnog ili indirektnog reprodukovanja svojih fonograma, na bilo koji način i u bilo kojoj formi, b) distribuiranja svojih fonograma, c) davanja u zakup svojih fonograma, d) činjenja dostupnim javnosti svojih fonograma. Prava proizvodjača fonograma traju 50 godina od dana prvog fiksiranja. Ako je fonogram u tom roku zakonito izdat, prava traju 50 godina od dana prvog izdanja. Ako fonogram u tom roku nije zakonito izdat, ali je zakonito saopšten javnosti, prava traju 50 godina od dana takvog prvog saopštavanja javnosti.

Prava filmskih producenata Filmski producent (proizvodjač videograma) je fizičko ili pravno lice koje u

Prava filmskih producenata Filmski producent (proizvodjač videograma) je fizičko ili pravno lice koje u svoje ime daje inicijativu, prikuplja finansijska sredstva, organizuje, rukovodi i preuzima odgovornost za fiksiranje audiovizuelnog dela ili sleda pomičnih slika praćenih zvukom ili bez zvuka (videogram). Filmski producent ima isključivo pravo: a) reprodukovanja svojih videograma, b) distribuiranja svojih videograma, c) davanja u zakup svojih videograma, d) javnog prikazivanja svojih videograma, e) činjenja dostupnim javnosti svojih videograma. Prava filmskog producenta traju 50 godina od dana prvog fiksiranja videograma. Ako je videogram u tom roku zakonito izdat ili zakonito saopšten javnosti, prava traju 50 godina od dana takvog prvog izdanja ili dana takvog prvog saopštavanja, zavisno od toga koji dan je bio ranije.

Prava organizacija za radiodifuziju Organizacija za radiodifuziju je pravno lice koje preduzima inicijativu i

Prava organizacija za radiodifuziju Organizacija za radiodifuziju je pravno lice koje preduzima inicijativu i snosi odgovornost za proizvodnju emisije. Emisija je zvučni, vizuelni, odnosno zvučno-vizuelni sadržaj pretvoren u električni, elektromagnetni ili drugi signal koji se emituje radi saopštavanja javnosti. Organizacija za radiodifuziju ima isključivo pravo: a) reemitiranja svojih emisija bežično ili putem žica, b) sekundarnog korišćenja svojih emisija, ako se to radi uz naplatu ulaznica, c) snimanja svojih emisija, d) reprodukovanja snimaka svojih emisija, e) distribuiranja snimaka svojih emisija, f) činjenja dostupnim javnosti svojih emisija. Prava organizacije za radiodifuziju traju 50 godina od dana prvog emitovanja.

Prava izdavača Izdavači imaju pravo na naknadu za reprodukovanje svojih izdanja za privatnu ili

Prava izdavača Izdavači imaju pravo na naknadu za reprodukovanje svojih izdanja za privatnu ili drugu vlastitu upotrebu. Pravo na naknadu traje 50 godina od zakonitog izdanja dela. Lice koje prvi put zakonito izda ili saopšti javnosti još neobjavljeno autorsko delo na kojem su autorska prava već istekla , stiče prava koja odgovaraju autorskim imovinskim pravima i drugim pravima autora. Ta prava traju 25 godina od prvog zakonitog izdanja dela ili prvog zakonitog saopštavanja javnosti. Lice koje pripremi izdanje autorskog dela na kojem su autorska prava već istekla, a koje je rezultat naučnog istraživanja ili obrade i bitno se razlikuje od postojećih izdanja tog dela stiče prava koja odgovaraju autorskim imovinskim pravima i drugim pravima autora. Ta prava traju 30 godina od prvog zakonitog izdanja dela.

Prava proizvođača baze podataka Baza podataka jeste zbirka samostalnih dela, podataka ili druge gradje

Prava proizvođača baze podataka Baza podataka jeste zbirka samostalnih dela, podataka ili druge gradje u bilo kojem obliku koja je sistematski ili metodički uredjena i pojedinačno pristupačna putem elektronskih ili drugih sredstava i kod koje je pribavljanje, verifikacija ili predstavljanje njenog sadržaja tražilo kvalitativno ili kvantitativno značajno ulaganje ljudskih, tehničkih ili finansijskih sredstava. Proizvodjač baze podataka je pravno ili fizičko lice koje preduzima inicijativu i preuzima rizik ulaganja sredstava u njeno izradjivanje. Proizvodjač baze podataka ima isključivo pravo: a) reprodukovanja svoje baze podataka, b) distribuiranja primeraka svoje baze podataka, c) davanja u zakup primeraka svoje baze podataka, d) činjenja dostupnim javnosti svoje baze podataka, e) drugog oblika saopštavanja javnosti svoje baze podataka. Prava proizvodjača baze podataka traju 15 godina od završetka njene izrade. Ako je u tom roku baza podataka zakonito objavljena, prava traju 15 godina od takvog prvog objavljivanja.

Ostvarivanje autorskog prava Autor može da ostvaruje svoja autorska prava sâm ili posredstvom zastupnika.

Ostvarivanje autorskog prava Autor može da ostvaruje svoja autorska prava sâm ili posredstvom zastupnika. Zastupnik može da bude fizičko ili pravno lice kojeg autor ovlasti za zastupanje. Autorska prava mogu se ostvarivati za svako pojedinačno autorsko delo (individualno ostvarivanje prava) ili za više autorskih dela više autora zajedno (kolektivno ostvarivanje prava). Individualno ostvarivanje autorskih prava posredstvom zastupnika obuhvata zastupanje autora u pravnim poslovima s korisnicima, odnosno naručiocima njihovih dela, uključivši naplatu autorskih naknada i zastupanje autora u sudskim ili drugim službenim postupcima radi zaštite njihovih autorskih prava. Ako autor ostvaruje svoja autorska prava pred sudom ili drugim državnim organom posredstvom zastupnika koji je pravno lice, takav zastupnik ima pravo tražiti nagradu za svoje usluge i vraćanje troškova u vezi s obavljanjem tih usluga prema važećoj advokatskoj tarifi, ako ovlaš’eno lice pravnog lica ispunjava uslove za zastupanje pred sudovima ili drugim državnim organima.

Zaštita autorskog prava Lice čija su prava povredjena može tražiti zaštitu tih prava i

Zaštita autorskog prava Lice čija su prava povredjena može tražiti zaštitu tih prava i naknadu štete od njihovog povredioca prema opštim pravilima o naknadi štete. Jednaku zaštitu može tražiti lice kojem preti stvarna opasnost da će njegova prava biti povrijedjena. Solidarna odgovornost: Ako je više lica ovlašćeno da traži zaštitu prava, svako od njih može da traži zaštitu tog prava u celini. Ako je više lica povredilo pravo, svako od njih odgovara za načinjenu povredu u celini. Ako je isključivo pravo povredjeno, nosilac tog prava može zahtevati: a) utvrdjivanje učinjene povrede, b) zabranu daljeg vršenja učinjene povrede i budućih sličnih povreda prestankom ili suzdržavanjem od radnji koje to pravo vredjaju, c) uklanjanje stanja nastalog povredom prava, d) povlačenje predmeta povrede iz privrednih tokova uz uvažavanje interesa trećih savesnih lica, e) potpuno uklanjanje predmeta povrede iz privrednih tokova, f) uništenje predmeta povrede, g) uništenje sredstava koja su isključivo ili u pretežnoj meri namenjena ili se upotrebljavaju za činjenje povreda i koja su svojina povredilaca, h) prepuštanje predmeta povrede nosiocu prava uz plaćanje troškova proizvodnje, i) objavljivanje presude.

Zaštita autorskog prava Za sve povrede autorskog prava važe opša pravila o naknadi štete

Zaštita autorskog prava Za sve povrede autorskog prava važe opša pravila o naknadi štete i odgovornosti za štetu, ako zakonom nije drugačije odredjeno. Povredilac prava dužan je platiti nosiocu prava odštetu u obimu koji se odredjuje prema opšim pravilima o naknadi štete, ili u obimu koji odgovara ugovorenoj ili uobičajenoj naknadi za zakonito korišćenje dela ili predmeta srodnih prava odredjene vrste. Ako je autorsko imovinsko pravo povrijedjeno namerno ili krajnjom nepažnjom, nosilac prava može od povredioca tražiti naknadu do trostrukog iznosa ugovorene, a ako nije ugovorena, od odgovarajuće uobičajene naknade. Nezavisno od naknade imovinske štete, kao i u slučaju da takve štete nema, autor ili izvodjač mogu tražiti da se dosudi pravična novčana odšteta za pretrpljenu duševnu bol zbog povrede moralnih prava. Pri odlučivanju o zahtevu sud će uzimati u obzir sve okolnosti slučaja, a naročito intenzitet i trajanje duševne boli uzrokovane povredom moralnih prava.