Intelektualna svojina Industrijska svojina Autorsko pravo Izvori autorskog

Intelektualna svojina Industrijska svojina Autorsko pravo Izvori autorskog prava P. autora na djelo koje je stvorio Apsolutno pravo – erga omnes Pripada fizičkom licu Autorsko djelo je objavljeno ako je učinjeno prist. javn. uz saglasnost autora Autorsko djelo je izdato ako je uz prist. ponuđ javnosti ili stavljeno u prom u dovoljnoj količini koja zadovoljava potrebe javnosti Bernska konvencija 1886. Osnovna načela konvencije 1. Načelo asimilacije 2. Načelo zaštite autora i njihovih djela bez formalnosti 3. Načelo minimalne zaštite

Pogrešno se naziva vlasnikom Lice koje je stvorilo djelo Autorsko pravo Koautor Da je djelo stvoreno i da ispunjava uslove Da bi bilo priznato subj. Autorsko pravo – da se učešće može podvesti pod intel. stvaralaštvo Označavanje autora je pravo ali ne i Dužnost Za anonimnog autora AP ostvaruje: 1. Izdavač – ako je djelo izdato 2. Za objavljeno ali neizdato djelo – lice koje je objavilo djelo Najmanje dva autora – nepodijeljeno pravo Po doprinosu ili jednako Neophodna saglasnot svih Nužni su suparničari u sporu za objavljivanje

Autorsko pravo Autorsko djelo 1. Pisana djela (knjig, čl, rač. pr) 2. Govorna djela 3. Dramska, koreografska i pantoma 4. Muzička djela 5. Likovna djela 6. Kartografska djela 7. Filmska djela 8. Djela arhitekture, primijenjene umjetnost i industrijskog oblikovanj 9. Planovi, skice, makete i fotografij 10. Pozorišna djela Ne smatr. se autorskim dj. 1. Zakonska i podzakonska akta i pravni propisi 2. Službeni materijali državnih organa 3. Službeni prevodi propratni materijali 4. Podnesci i drugi akti u upravnom i sudskom postupku

Prava autora Imovinska Prenosiva poslovima inter vivos i mortis causa Autorsko djelo se iskorišćava: 1. Objavljivanjem 2. Reprodukovanjem i umnožavanjem 3. Stavljanjem u promet 3. 1. Nuđenje primj. radi stavljanja u promet 3. 2. Skladištenje primj. radi stavlj. u promet 3. 3. Uvoz primjeraka djela 4. Prikazivanjem 5. Izvođenjem 6. Prenošenjem ili dr. obavještavanjem javnosti 7. Prevoženjem 8. Prilagođavanjem 9. Obradom Isključivo je pravo autora da dozvoli bilježenje ili umnožavanje djela. Moralna Nijesu prenosiva poslovima inter vivos Djelimično prenosiva mortis causa 1. Priznanje autorstva 2. Objavljivanje djela 3. Zaštita integriteta djela 3. 1. Suprost. izmjenama djela 3. 2. Suprost. javnom saopštavanju djela 3. 3. Da daje dozvolu za preradu svog djela 4. Suprost. iskorištavanju djela na određ. način Naslednici mogu vršiti sva moralna prava osim 1. Objavljivanja djela koje je autor zabranio 2. Izmjena djela Povreda moralnih prava: 1. Prava paterniteta 2. P. na naznačav. Imena 3. P. na objavljivanje 4. Zaštitu integriteta 5. Suprostavljanje nedostižnom iskorišć. djela

Isključivi i neisključivi prenos Predmetno, prostorno i vremensko ograničenje Moralna prava se ne mogu ugovorom prenositi Prenos autorskih prava Pisani ugovor sadrži: ugovorne strane, identifikaciju autorskog dj. , prava koja se ustupaju, autorsku naknadu i ograničenja ako postoje Autorski ugovori se zaključuju u pism. formi U sluč. sumnje pretpostavlja se da je ustupljeno manje prava Autorski ugovori: izdavački, o predstavljanju i izvođenju, o preradi, o filmu, o narudžbi a. dj Naknada za korišćenje autorskog prava naziva se autorski honorar

Imovinska prava autora – za života i 70 god. nakon smrti Moralna prava autora – traju i nakon smrti autora Koautorstvo – 70 god. od smrti koaautora koji je poslednji umro Ako se ne zna autor djela 70 godina od objave Filmsko djelo – 70 god. od smrti režisera, scenariste, kompozitora muzike zavisno od toga ko od njih poslednji umre Trajanje autorskih prava Rokovi se računaju od 1. januara godine koja neposredno slijedi za godinom u kojoj se desio događaj relevantan za početak roka Srodna prava 1. P. interpretatora; 2. Prava proizvođača fonograma; 3. Prava proizvođača videograma; 4. Prava prozvođača emisije; 5. Prava prozvođača baze podataka; 6. Prava izdavača slobodnih djela

Zaštita autorskih prava Zbog povrede imovinskog ili neimovinskog prava Povreda autorskih imovinskih prava najčešće nastaje zbog neovl. korišć ili neplać. nakn. Povreda autorskih neimovinskih prava najčeš nastaje zbog povrede ugovora ili zakona Nosilac autorskog ili srodnog prava može T da traži: 1. Utvrđivanje povrede prava; 2. Prestanak povrede prava; 3. Uništenje ili preinačenje predmeta kojim je učinjena povreda; 4. Uništenje ili preinačenje alata i opreme kojim je učinjena povreda prava; 5. Naknadu imovinske štete; 6. Objavljivanje presude o trošku tuženog. Autor odn. interpretator može tužbom da traži i zaštitu svojih moralnih prava Umjesto zahtjeva za uništenje ili preinačenje pred. . može da traži predaju tih predmeta Autorsko parvo interpretatora ne mogu biti predmet izvršenja Tri metode vještačenja: diferencijala, metora analogije sa naknadom za ust. i metoda protivp. dobiti Prosječna ugovorna naknada + razlika od tog položaja i položaja kada bi primio tu naknadu i kada bi primio naknadu štete

Izvori pr. – Pariska kon. 1883 Načela: nacionalnog tret, acimilacije, minimalnih pr. P. ind. svojine Pronalasci Patent, mali pat, tehn. unap know-how, dizajn, biljne sorte, topografija integr. kola Znaci razlikovanja Robni i usl. žigovi i geog. oznake porijekla koji je. . . Patent Isključ. pr. nos. povod. iskoriš. pron. Nema u Ni. T: Dostup. javn Sadrž. u prij. pron Nov Ako za struč. iz odg. obl. nije očigl. iz stanja Ni. T Inventivan nivo Ako se može primij. u ind. ili poljoprivr Industrijski primjenjiv Pravila konkurencije Neovlašć. korišć pronalazaka, p. na znak. razlikovanja povodom korišć patenata i znakova razlikovanja Nije 1. Otkriće u N. teoriji 2. Estetske kreacije 3. Prikaz informacija 4. Programi računara 4. Planovi, prav. i post. za obavlj. intel. djelatn Patenti u zavisnosti o zemlje proijekla Nacionalni patenti Nadnacionalni patenti Uobičajena podjela patenata Osnovni patent Mali patnet Dopunski patent Zavistan patent Povjerljivi patent Iz radnog odnosa: 1. Nastao u izvrš. redov. obav. 2. Nast. u vezi sa aktiv. poslod. 3. 1 god od prestanka R. odn Evropski patent (evrop. prijava pat, proširena evr. prij. p, nacion. prijava i nac. patent)

Prava pronalazača i nosioca patenta Sertifikat o dodatnoj zaštit Nosilac patenta ima p. da podnese T protiv svakog lica koje nema njegovu saglasnost da: 1. proizvodi, upotrebljava ili nudi za prodaju, stavlja u promet, izvozi, uvozi, skladišti u navedene svrhe proizvod izrađen po patentu; 2. Primjenjuje post. zaštić. patentom; 3. Nudi postupak zaštićen patentom; 4. proizvodi, nudi, stavlja u promet, uvozi, izvozi, ili skladišti za te svrhe proizvod dobijen postupkom koji je zaštićen patentom; 5. Nudi proizvode koji su bitni elem. pronalas. licima koja nijesu ovlaš. za korišćenje tog pronalaska ako mu je poznato ili mu je iz okol. sl. moralo biti poznato da je taj proizvod namijenjen za primjenu tuđeg pronalska -Patentnom zaštit. obuhv. lijek za ljude ili sreds za zaštitu bilja, čije stav. u prom. Podlijež dob. dod. dozv, može biti predmet zaštite So. DZ -Za svaku primjenu tog proizv. za koju je dozv. dobijena prije isteka roka trajanja sertifikata -Priznaje se nosiocu patenta ili p. Sljedbeniku -Ako 2 ili više prij. 2 lica – isti S za svak. od njih

Zaštita patenta i licence Tužbom se može zahtijevati: utvrđ. postojanja povrede pat; zabr. radnji kojima se povr. pat; Naknada štete; objavl. pres. o trošku tuženog; oduzimanje odn. uništenje, bez nakan, proizv. koji su nastali ili stečeni povredom patenta Ak oje pov. učinjena namj. Ili kraj. nepažnjom može se tražiti 3 X iznos stvar. št. i izmakle dob Ugovorna licenca U pismenoj formi; prenosi se p. iskorišćavanja u cjelini ili djelimično; može biti isklj. i neisklj. ; p. iskor. može biti i prostorno ograničeno; Davalac je dužan da predmet u roku, daje upustva i obavještenja, garantuje teh. izvodljivost i upotrebljivost predmeta licence, da nema tereta ili pretenzija 3 L

Prinudna licenca 1. U cilju iskorišć. pron; 2. da bude zašt. pat; 3. da podnosilac bude kvalif. za iskorišć. pat; 4. odluka organa; 5. naknada Dodjeljuje se na zahtjev zaint. ako: nosilac ne iskorišć. pat ili ne u dovoljnoj mjeri; ako je bez tog. nemog. ek. iskorišć. dr. koji je kasn. zašt. 2 L Zaint. lice može biti nosilac kasnijeg ako: 1. Kasniji predstav. značajniji teh. napr. od pos. ekon. značaja u odn. ranijeg zašt. pronal. i da 2. Nosilac ranijeg ima pravo na unakrsnu licencu za korišć. kasnijeg zaštić. pron Dizajn 3 D ili 2 D izgled proizv. ili dij. Određ. vizuelnim karak. , linijama, kontur, bojom, obl. , tekstur. i mater. od kojih je sač. Ili ukraš. kao i njih. komb NOV – ako nije poznat javnosti IND. karak – utisak na informisanog korisnika Nosilac prava ima isključp. na: upotrebu, skladištenje, ponudu radi stavljanja u promet, stavljanje u promet, uvoz i izvoz P. se stiče upisom u registar - traje 25 godina Autor ima moralna i imovinska prava

Žig Znak razlikovanja robe, odn. usluga koji se može grafički predstaviti (riječ, slogan, broj) Funkcije žiga: 1. porijeklo robe; 2. individ. robe; 3. garancija kval; 4. reklama novog proizv; 5. omoguć. lakše identif. Vrste žiga – individ. , kolektiv. i žig garancije Žigom se ne smatraju štambilj, pečat i punc Prava: 1. stavlj. zašt. zn. na robu i njeno pakov; 2. Nuđenje robe ili stav. u prom. Ili njeno sklad, obavljanje usl. pod zašt. znakom; 3. uvoz ili izvoz; 4. korišć. zašt. znaka u posl. dokum Oznaka geog. porijekla Koriste se za obiljež. prir, polj i indus. proizv ili pro. dom. radinosti Ime porij. je država, region ili lokal čija su svojstva bitno uslov. ge. sred. Ako sirovina potiče sa šireg područja ili različito od područja prerade ako: 1. Područje proizvodnje ograničeno; 2. Posebni uslovi za proizvodnju; 3. Sis. kontrole u proizvodni OGP čini i naziv koji nije admin. geog. naziv određ. drž, reg. ili lokal, koji je upotr. postao opštepoz. tradic. naziv proiz. ili je u pitanju istorijski naziv tog područja.

Imovina Skup imovinskih Pi. O jednog lica Čine je aktiva i pasiva Uvijek pripada nekom licu Kad lice umre pripada naslednicima Odvajanje imovine za života: 1. Potpuna konfiskacija 2. Nacionalizacija 3. Stečaj Imovinska masa je ekonomski pojam Imovinsko pravna cjelina Formiraju se primj. raz kriterijuma: otuđenja, upravljanja, raspolaganja, eventualna p. 3 L na prinudno izvršenje Unutar p. rež. ovih cjel. važe pravila o real. Subrogaciji Im. p. cjel razlikovati od faktičk. cjel FC su mehanički skupovi istovrsn. stv. Ili komplement. stv - važi pos. p. režim Nema pravila o realnoj subrogaciji FC mogu postati PC kad ime se Z ili. UG odredi pos. p. rež ili sudbina kao cjelini Značaj imovine: 1. Mogućn. hirograf. povj. da napl. potraž (opšta zaloga) 2. Objašnjava razl. pren. na naslednike (univer. sukces. ) 3. Njome se objašnjava mogućnost realne subrogacije Jedan subj. može imati samo jednu imovinu P. prom. nem auticaja na imovinu koja kao opšta ostaje (promjenj. sastojaka) Paulijanska tužba? Primjeri: zaostavština, zajed. im. BD, imovina maloljet. Pravni promet Prelazak subj. p sa prethodnika na sjedbenika (sukc) Nezavisno od volje prethodnika (zakonsko nasleđ, oduzim. stv i prel. u drž. svoj – nacional. i eksp. ) Jednostranom voljom imaoca (testament) Saglasnosšću volja dva lica (ugovorom) Slejdbenik može steći i samo dio pr. (singular. sukc) Prenos. i neprenos. p zaplenjiva i nezaplenjiva p. Pri prenosu nekih p. dovoljan je samo UG a za neka P. je UG samo p. osn. – potreb. je (modus aquirendi) Promjena elemenata p. odnosa P. odn zadrž. svoj inedntitetbez obz. da li je došlo do promjene akt. ili pas. subj, objekta ili sadržaja odn.

Sukcesija Nasleđivanjem, p. prometom ili prinud. Niu svi odnosi podložni sukcesiji Aktivni – p. ličn, por. p, lična imov. prava Pasivni – stvarna pr. i porod. p Nekad je neophodna Vrste: inter vivos i mortis causa Univerzalna i singularna sukcesija Univerzalna – u sva Pi. O prethodnika Sukces. zbog smrti je neoph (ZN ili Test) U pojam sukc. zbog smrti ne ulaze stic. koja ne proizil. iz imov. umr. (npr. penzija) iure proprio za razl. od iure successionis Univ. GP sukc dovodi do univ. proc. p sukc Singularna –u d. ili cij. p. preth. ili u više ind. p Svaka sukc. koja nije univ. je singularna Singularna MC je legat

Translativni i konstituitivni prenos Transl – sticanje p. u cjelini (prenos svoj) Konst – 1 ii više ov. iz 1 p. (svoj. ovlašć) Konst prst. – smrt, istek vr, konfuzija, odricanje, sporazumno Za oba važi Nemo pls iuris ad alium. . Restutivni – povratni translativni Derivativno i originarno sticanje Derivativno – izvodi svoje p. iz p. prethodnika Ne mora niti voljna – nasleđivanje i eksproprijacija Važi pravilo Nemo pls iuris ad alium transfere. . Mogu se stic. stvana, obligac, imov. p. tvorca int. svoj Vrste: inter vivos i mortis causa Kod svoj. UG je p. osn. – potr. je (modus aquirendi) – predaja za pokretne a upis u KN za nepokretne Originarno – sticanje na osn. dr. činj. određ zakonom Nije bitno da je prethonik imalac p. Ne važi pravilo Nemo pls iuris ad alium transfere. .

Personalna (subjektivna) subrogacija Pers. u už. sm – po z. kad neko isplati dug drugog lica Pers. u šir. sm – kad god dođe do promjene subjek Ne može se vršiti na štetu povjerioca Cesija - na osn. ug povj i 3 L ili na osnovi Zakona Ran. povjer. više ne odg. za isp. ali ako je osn. ug odgov. cesionaru za postoj. tražb. u mom. ustupanja Ug. -urediti da li prelaze sva ili neka sporedna prava u ovom sl. subrog nastupa ispunjenem Ako neko ima p. int za ispunj. ob dr. lica – prelaze sva spor. p. –zakonska subrogacija Ako je djelim. isp – sporedna p. ili garan. srazmj. dio ili ovo lice ima prvenstvo naplate

Realna (objektivna) subrogacija Slučajevi zamjene jednog objekta drugim Slučajevi: kad je objek. potpadao pod poseban p. režim (p. svoj i s. p. trećeg lica) ili kad je pravno taj objekat pravno ili faktički iščezao (eksprop, uništenje stv i dr) Ako je na mjesto tog stupila istovrsna stvar – u p. 3 L se ne mijenja ništa Ako dođe do adekv. izmjene i prava – 3 L (plodouživ) ima p. na kamatu od nakn. za eksproprisanu vrijednost Objekat je moguće modifik – voljom stranaka ili zakonom, kvalitativno i kvantitativno Ako bi modif. mijenjala prir. odnosa- taj se gasi i supstituiše drugim odnosom Da bi govorili o modif. voljom str – mora biti jasno izražena