10 POSTANAK I RAZVOJ SAMOSTALNE HRVATSKE DRAVE Prvi

10. POSTANAK I RAZVOJ SAMOSTALNE HRVATSKE DRŽAVE

Prvi je zakon povijesti: bojati se reći nešto neistinito a drugi: ne bojati se reći nešto istinito. Ciceron

Tito umire 1980; iz bolnice u Ljubljani do Beograda je prevezen posebnim vlakom

Predznaci sloma postojećeg sustava u SFRJ • Kriza - društvena i gospodarska • Veliko zaduženje kreditima • Inflacija - 1989. - 2000% • Nestašica osnovnih životnih potrepština • Nestašica naftnih derivata (bonovi, parnepar)

• Nakon Titove smrti - jačanje velikosrpske politike

Sjedište SANU • Krugovi unutar Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) 1986. izradili su “Memorandum”. Njime su zagovarali velikosrpski nacionalizam ističući navodno zapostavljanje Srba u SFRJ. • Iznijeli su tvrdnju da postoje organizirane antisrpske snage, stoga se svi Srbi pozivaju na ujedinjenje.

• Zemljovid jasno pokazuje do kuda su velikosrpski ideolozi zamislili zapadnu granicu Srbije.

• Velikosrpska je politika dobila dodatni zamah kada je na čelo srpskog partijskog vodstva došao Slobodan Milošević. • Njegov politički uspon povezan je s borbom za "zaštitu" srpske manjine na Kosovu.

• Slobodan Milošević na Gazimestanu 28. lipnja 1989. prigodom 600. obljetnice bitke na Kosovu. U svom je govoru izjavio da „. . . ni oružane bitke nisu isključene. “

Miloševićev govor na Gazimestanu 1989. (Kosovo)

• Konačni cilj bilo je nametanje srpske prevlasti nad ostatkom Jugoslavije. • Počeo je s rušenjem autonomije pokrajina (Vojvodine i Srbije), a nastavio s rušenjem legitimno izabranih rukovodstava u drugim republikama (Crna Gora).

• Nakon što je dobio 4 glasa u Jugoslavenskom predsjedništvu (od ukupno 8), i dobio potporu zapovjedne strukture Jugoslavenske narodne armije, koju su uglavnom činili Srbi, pokušao je srušiti Ustav iz 1974. koji mu nije odgovarao.

• Komunistička vodstva Slovenije i Hrvatske na to su reagirala otporom, a stanovništvo tih republika zahtjevima za promjenama u društvu i za uvođenjem višestranačke demokracije.

• U svibnju 1989. osnovana je prva politička stranka u Hrvatskoj poslije Drugoga svjetskog rata – Hrvatski socijalno liberalni savez. On je kasnije promijenio naziv u Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS).

• Zahtjevi za uvođenjem višestranačja bili su sve glasniji. • Zbivaju se i promjene u Savezu komunista Hrvatske, vodstvo SKH preuzima Ivica Račan.

• 14. Kongres SKJ održan u Beogradu početkom 1990. bio je definitivan početak kraja Jugoslavije. • Milošević i njegovi suradnici pokušali su preuzeti nadzor nad SKJ. • Nakon oštrog sukoba predstavnici Slovenije, Hrvatske i na kraju Bosne i Hercegovine napuštaju Kongres.

• Raspad Saveza komunista Jugoslavije, ali i raspad socijalističkih sustava u istočnoj i srednjoj Europi značili su potpuno novi politički odnos snaga u Europi.

• Dok su komunističke stranke Slovenije i Hrvatske, na vrijeme prihvatile promjene, komunističko vodstvo Srbije, mijenja samo ime stranke, ali ne i politiku.

Prvi višestranački izbori • U Hrvatskoj je u međuvremenu osnovano nekoliko stranaka, tadašnji je Sabor početkom 1990. legalizirao i registrirao novonastale stranke. • Gotovo sve stranke zalažu se za: demokratski ustroj vlasti, višestranački sustav, tržišno gospodarstvo i građanska prava.

Zahtjevi za demokracijom u Hrvatskoj

• Tada nastaje i jedna od najjačih političkih stranaka u demokratskoj Hrvatskoj - HDZ (Hrvatska demokratska zajednica). • I postojeći SKH prihvaća promjene, te mijenja ime u Stranku demokratskih promjena (SDP). • Na svim demokratskim izborima od osamostaljenja te dvije stranke osvajat će najviše glasova.

• Prvi višestranački izbori u Hrvatskoj poslije Drugoga svjetskog rata održani su 22. travnja i 6. svibnja 1990. • Izbornu pobjedu ostvarila je Hrvatska demokratska zajednica predvođena prvim predsjednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom.

• Franjo Tuđman • Prvi hrvatski predsjednik (Veliko Trgovišće, 14. svibnja 1922. – Zagreb, 10. prosinca 1999. )

Franjo Tuđman i HDZ dobili su prve višestranačke izbore u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata

• U Drugom svjetskom ratu sudionik je antifašističkog partizanskog pokreta u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Od kraja rata do 1961. godine u Beogradu je na različitim funkcijama u Ministarstvu obrane i Generalštabu JNA. Završava Vojnu akademiju, a 1960. dobiva čin generala.

• Već sljedeće godine napušta vojnu službu i seli u Zagreb gdje je obavljao funkciju direktora Instituta za historiju radničkog pokreta. Od 1965. do 1969. bio je zastupnik u Saboru SR Hrvatske. U tekstovima iz povijesti i vojne doktrine isticao je pravo da svaki narod ima svoju oružanu silu i naglašavao je doprinos Hrvatske pobjedi Saveznika u Drugom svjetskom ratu.

• Protivio se nametanju krivnje hrvatskom narodu zbog uloge NDH u svjetskom ratu te je upozoravao da preuveličavanje jasenovačkih i drugih ratnih žrtava produbljuje međunacionalne mržnje. Zbog takvih je shvaćanja izbačen iz Komunističke partije i prisilno umirovljen u 45. godini života. Zbog zalaganja za hrvatske nacionalne interese, a osobito tijekom hrvatskog proljeća, više je puta osuđivan na zatvorske kazne.

• Godine 1989. sa svojim je istomišljenicima osnovao u Zagrebu Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ), koja je kao politička stranka pobijedila na izborima za Hrvatski sabor 1990. , 1992. i 1995. Nakon donošenja “božićnog” Ustava proglašen je prvim predsjednikom Republike Hrvatske. Na taj je položaj izabran na predsjedničkim izborima 1992. i 1997. Dužnost predsjednika Republike Hrvatske obnašao je do smrti. Uz hrvatske branitelje, najzaslužniji je za stvaranje samostalne i suverene Republike Hrvatske.

• Od šest republika Jugoslavije nekomunističke stranke ostvarit će pobjedu na izborima u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji. • Komunisti, pod novim imenom socijalisti, zadržat će vlast u Srbiji i Crnoj Gori.

Demokratska vlada i Ustav Republike Hrvatske • Dana 30. svibnja 1990. počeo je svoje zasjedanje novi višestranački Sabor. • Predsjednik Predsjedništva Republike Hrvatske postao je Franjo Tuđman. • Za predsjednika Sabora imenovan je Žarko Domljan. • Prvi predsjednik Vlade RH postao je Stjepan Mesić.

• Konstituiranje višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990.

• Istodobno su izabrani članovi Predsjedništva Republike i članovi Vlade, dopredsjednici Sabora te predsjednici i članovi pojedinih komisija i odbora.

• Zastava predsjednika Republike Hrvatske

• U ljeto 1990. iz Ustava su izbačene neke ideološke odrednice. • Novi Ustav Republike Hrvatske usvojen je 22. prosinca 1990. - nazvan je Božićnim ustavom.

• Grb Republike Hrvatske

• Već od 1988. dolazi do izrazite velikosrpske promidžbe, koja širom SFRJ organizira narodne zborove. Na njima se čuju uzvici i parole „Ovo je Srbija“ itd. i vrijeđa se sve što ima hrvatski predznak. U takvoj atmosferi odigravalo se i nogometno prvenstvo u SFRJ. • Dana 13. svibnja 1990. u Zagrebu se trebala odigrati nogometna utakmica između zagrebačkog „Dinama“ i beogradske „Crvene zvezde“.

• No navijači beogradskog kluba izazvali su nerede na tribinama, a jugoslavenska milicija nije protiv njih ništa poduzela. Naprotiv, nasrnula je na navijače „Dinama“, „Bad Blue Boyse“. U njihovu obranu stao je i kapetan „Dinama“ Zvonimir Boban, nasrnuvši na milicionera koji je pendrekom tukao jednog od domaćih navijača, koji su utrčali u teren. Bila je to ujedno zadnja nogometna utakmica održana između ovih dvaju klubova u prvenstvu SFRJ.

"Navijači" Crvene zvezde (Beograd), izazvali su sukob na utakmici s Dinamom u proljeće 1990.

Pregovori o novom obliku zajedništva • Pregovori predstavnika jugoslavenskih republika o preuređenju zajedničke države nisu donijeli rezultate.

Predsjednici republika Jugoslavije nisu uspjeli dogovoriti se

• Predstavnici Srbije i Crne Gore zalažu se za formalno očuvanje Jugoslavije, koja bi ustvari bila pod nadzorom Srba. • Predsjednici Slovenije i Hrvatske zagovaraju konfederalan ustroj države.

• U međuvremenu Srbija i Crna Gora, uvele su carinu na robu iz Hrvatske i Slovenije, otuđile imovinu hrvatskih poduzeća u Srbiji i iz Narodne banke ukrali 800 milijuna dolara.

ZAPIŠIMO • 10. POSTANAK I RAZVOJ SAMOSTALNE HRVATSKE DRŽAVE

Predznaci sloma postojećeg sustava • - memorandum SANU - isticao velikosrpski nacionalizam • - 1989. - osnovana prva politička stranka u Hrvatskoj ( Hrvatski socijalno liberalni savez )

Prvi višestranački izbori • - 1990. - pobjeda HDZ-a na prvim višestranačkim izborima • - 30. svibnja počeo zasjedanje prvi višestranački Sabor

Demokratska vlada i Ustav Republike Hrvatske • - 22. prosinca, na saborskom zasjedanju usvojen novi Ustav (prvi Ustav Republike Hrvatske)

Pregovori o novom obliku zajedništva • 1991. - pregovori s ostalim jugoslavenskim republikama o preuređenju zajedničke države • konfederacija - Hrvatska i Slovenija svaka republika bila bi suverena na svom području - Franjo Tuđman, Milan Kučan • federacija - Srbija i Crna Gora očuvanje jugoslavenske federacije u kojoj bi se provela još jača centralizacija - Slobodan Milošević