TO JE KOLA POSTANAK I RAZVOJ KOLE ODGOJNOOBRAZOVNI

  • Slides: 27
Download presentation
ŠTO JE ŠKOLA? POSTANAK I RAZVOJ ŠKOLE ODGOJNO-OBRAZOVNI POTENCIJALI ŠKOLA I DRUŠTVENO OKRUŽENJE

ŠTO JE ŠKOLA? POSTANAK I RAZVOJ ŠKOLE ODGOJNO-OBRAZOVNI POTENCIJALI ŠKOLA I DRUŠTVENO OKRUŽENJE

POSTANAK I RAZVOJ ŠKOLE ü institucionalizacija → odvajanje duhovnog od manualnog rada, a društvo

POSTANAK I RAZVOJ ŠKOLE ü institucionalizacija → odvajanje duhovnog od manualnog rada, a društvo se dijeli na klase ü prve su škole nastankom prvih civilizacija Na početku nastajanje škola se diferencira na dvije vrste obrazovanja: Praktični cilj →pripremao mlade za potrebe praktičnog radnog života Duhovni cilj → pripremao mlade za poslove vladajuće klase HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2019. . 2

ü klasno obrazovanje obilježeno je religioznim sadržajima (radi reprodukcije svećeničkog kadra) i viteškim obrazovanjem

ü klasno obrazovanje obilježeno je religioznim sadržajima (radi reprodukcije svećeničkog kadra) i viteškim obrazovanjem (za više slojeve) ü kmetovima školovanje nije omogućeno, osim izuzetne djece kmetova koja su se obrazvala za svećenički kadar → javljanje progresivnih ideja: ↓ M. Luther 1524. godine zahtijeva otvaranje škola za svu djecu bez obzira na spol J. Komensky → ideja omasovljenja školovanja HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2019. 3

ü nastanak cjelovitih školskih sistema uglavnom se veže za vrijeme industrijske revolucije, iako je

ü nastanak cjelovitih školskih sistema uglavnom se veže za vrijeme industrijske revolucije, iako je i prije u pojedinim razdobljima bilo uređenih i međusobno povezanih škola ü prve obvezne osnovne škole koje je subvencionirala država osnovane su u Prusiji i Danskoj u 18. stoljeću; a vojnopolitički motiv osmišljavanja školstva bio je prisutan i u Engleskoj HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2019. 4

ü PRILIKE U HRVATSKOJ; Učiteljski pokret, na čelu Ivan Filipović – zahtijeva otvaranje javnih

ü PRILIKE U HRVATSKOJ; Učiteljski pokret, na čelu Ivan Filipović – zahtijeva otvaranje javnih škola→ Škola mora biti državna briga i slobodna ustanova! ü značajan napredak je i osnivanje Hrvatskog pedagoško- književnog zbora 1871. ü prvi školski zakon 1874. / osnovna škola postala državna i opća javna ustanova ü bogata izdavačka djelatnost HPKZ-a pridonijela je emancipaciji moderne pedagogije te emancipaciji škole od utjecaja crkve HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2019. 5

ŠTO JE ŠKOLA? üne postoji općevažeće određenje škole (problem njenog određenja i funkcija, sadržaja

ŠTO JE ŠKOLA? üne postoji općevažeće određenje škole (problem njenog određenja i funkcija, sadržaja i metode rada te drugih aspekata uvijek je prisutan i nema perioda u razvoju civilizacije u kojem škola nije proučavana) üu početcima svoga nastanka → mjesto dokolice; mjesto masovnog odgoja i obrazovanja üznanstveni pristup određivanju škole, odnosno njene funkcije u društvu počinje nakon ekspanzije državnog (odgoja) i obrazovanja ( 20. stoljeće) HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2019. 6

 ŠKOLA je institucija za obrazovanje ( T. Ballanf), odnosno mjesto stjecanja temeljnih znanja

ŠKOLA je institucija za obrazovanje ( T. Ballanf), odnosno mjesto stjecanja temeljnih znanja potrebnih za nastavak školovanja, vještina i navika ali i mjesto stjecanja profesionalnih znanja. Škola se određuje kao mjesto učenja i igre! ( E. Weigner, H. Nohl i dr. ) HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2019. 7

Odnos škole i društva→ J. GEBHARDT ‘’O smislu škole’’ Škola se u svojim teorijama

Odnos škole i društva→ J. GEBHARDT ‘’O smislu škole’’ Škola se u svojim teorijama škole sagledava kao granično područje sociologije obrazovanja i pedagogije! ŠKOLA HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2019. . DRUŠTVO 8

ULOGA ŠKOLE U DRUŠTVU ü FUNKCIONALISTIČKI PRISTUP →ističe pozitivan doprinos škole održanju društvenog sustava;

ULOGA ŠKOLE U DRUŠTVU ü FUNKCIONALISTIČKI PRISTUP →ističe pozitivan doprinos škole održanju društvenog sustava; škola se određuje kao mjesto socijalizacije mladih naraštaja. ü Kroz školu se osigurava daljnji opstanak i razvoj društva. ü Škola je važno mjesto ‘’državne predstave’’. ü T. Parsons, američki sociolog školu određuje kao ‘’žarišno sredstvo socijalizacije’’ koja se odvija nakon primarne socijalizacije u obitelji. U školi se socijalnostatusna diferencija vrši na temelju zasluga i nije biološki bazirana. HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2019. 9

ü Diferencirajući učenike na temelju ocjenjivanja i uspjeha →škola određuje učenike za buduće poslove

ü Diferencirajući učenike na temelju ocjenjivanja i uspjeha →škola određuje učenike za buduće poslove koji najbolje odgovaraju sposobnostima koje učenik ima. ↓ ŠKOLA JE GLAVNI MEHANIZAM PODJELE RADA! H. Fend → Škola je mjesto planiranog i svrhovitog procesa učenja u kojem se učenici razvijaju u poželjnom smjeru. Preduvjeti: ü SISTEMATIZACIJA UVJETA UČENJA ü FORMULIRANJE CILJEVA UČENJA ü STALNO PODIZANJE RAZINE UČENJA ü KONTROLA USPJEHA UČENIKA HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2019. 10

ü INTERAKCIONALISTIČKI PRISTUP- škola je ustanova kojoj obilježje daju njeni članovi svojim interakcijama, a

ü INTERAKCIONALISTIČKI PRISTUP- škola je ustanova kojoj obilježje daju njeni članovi svojim interakcijama, a služi predaji kulturnih dobara. ü Škola je mjesto ‘’kulturne reprodukcije’’ ( P. Bourdie) tj. kulture vladajuće klase. Što je stil ponašanja više nalik stilu dominantne klase, veća je mogućnost učenikovog uspjeha→ŠKOLA →MJESTO DRUŠTVENE ELIMINACIJE! HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2019. . 11

ü LIBERALNI PRISTUP - škola je mjesto osobnog razvoja pojednica. U njoj se omogućava

ü LIBERALNI PRISTUP - škola je mjesto osobnog razvoja pojednica. U njoj se omogućava razvoj spoznajnih, duhovnih, tjelesnih i drugih potencijala. ü Besplatno obrazovanje omogućava svima jednake šanse za razvoj i zauzimanje pozicija u društvu koje nisu povezane s podrijetlom. HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2019. 12

ŠKOLA je ustanova u kojoj se realiziraju: MATERIJALNI ZADACI FUNKCIONALNI ZADACI ODGOJNI ZADACI HRVATSKI

ŠKOLA je ustanova u kojoj se realiziraju: MATERIJALNI ZADACI FUNKCIONALNI ZADACI ODGOJNI ZADACI HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2019. 13

FUNKCIJE ŠKOLE U DRUŠTVU: KVALIFIKACIJASKA FUNKCIJA SELEKTIVNO-ALOKACIJSKA F. INTEGRACIJSKA FUNKCIJA HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA,

FUNKCIJE ŠKOLE U DRUŠTVU: KVALIFIKACIJASKA FUNKCIJA SELEKTIVNO-ALOKACIJSKA F. INTEGRACIJSKA FUNKCIJA HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 14

VRSTE ŠKOLA ü KRITERIJ OBVEZNOSTI: obvezne i neobvezne Obvezno obrazovanje nije identično s osnovnim

VRSTE ŠKOLA ü KRITERIJ OBVEZNOSTI: obvezne i neobvezne Obvezno obrazovanje nije identično s osnovnim obrazovanjem ( uglavnom traje od 8 do 12 godina) Neobvezno obrazovanje slijedi nakon obveznog i zbog nepohađanja (ne)polaznik nema zakonskih sankcija. ü KRITERIJ RAZINE: osnovne, srednje, više i visoke. HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2019. 15

ü PREMA KARAKTERU OBRAZOVANJA (SADRŽAJNOJ ORJENTACIJI): Općeobrazovne škole → u školskim sustavima u svijetu

ü PREMA KARAKTERU OBRAZOVANJA (SADRŽAJNOJ ORJENTACIJI): Općeobrazovne škole → u školskim sustavima u svijetu različito se nazivaju; gimnazije, koledži, liceji, gramatičke škole i sl. ; Stručne škole i škole koje objedinjuju opće i stručno obrazovanje ( Comprehensive school; Gesamtschule) ü PREMA DOBI UČENIKA: škole za mladež (djeca i adolescenti) i škole za odrasle ü PREMA VREMENU ( trajanju) : stalne i povremene ( sezonske , periodične) HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2019. . 16

ü PREMA VREMENU RADA (održavanju nastave) Dnevne i večernje škole, poludnevne škole, cjelodnevne škole,

ü PREMA VREMENU RADA (održavanju nastave) Dnevne i večernje škole, poludnevne škole, cjelodnevne škole, škole produženog boravka, škole internati i poluinternati. ü PREMA OSNIVAČU: državne , privatne, alternativne, ambulantne ili pokretne škole, civilne, vojne, svjetovne i vjerske ü Različita je terminologija kojom pojedine zemlje označavaju privatne škole. U Velikoj Britaniji su u početku nazvane ‘’public schools’’ čime su ukazivale na elitnost i ekskluzivnost ↓ kasnije neovisne škole ili ‘’independent schools’’ HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2019. 17

ŠKOLA DRUŠTVENO OKRUŽJE HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2019. 18

ŠKOLA DRUŠTVENO OKRUŽJE HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2019. 18

ü Škola nije izolirana od okružja u kojem je nastala, u kojem se razvijala

ü Škola nije izolirana od okružja u kojem je nastala, u kojem se razvijala ili stagnirala ü Škola je civilizacijsko- kulturni izraz jednog vremena što znači da u sebi nosi njegova kulturna, ideološka, politička, ekonomska i druga obilježja. ü Kakvo je društvo takva je i škola; mijenjajući društvo, mijenjamo i školu! ü Promjene u društvenom okružju ne idu paralelno s promjenama škole→raskorak→KRIZA ŠKOLE. ü U društvima gdje postoje bogati pojedinci i siromašna većina, škole su ‘’podešene’’ prema potrebama bogatih i služe im kao mehanizmi reprodukcije. (bogati se školuju u elitnim školama→osigurana elitna mjesta u svijetu rada; siromašnima su nedostupni viši stupnjevi obrazovanja→zatvorena su im vrata elitnih škola). HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2019. 19

ü Carnoy, Levin i Bourdieus osvijetlili su načine na koje škole reproduciraju postojeću klasnu

ü Carnoy, Levin i Bourdieus osvijetlili su načine na koje škole reproduciraju postojeću klasnu strukturu društva → učenicima iz različitih socioekonomskih grupa pružaju različita znanja (oblike obrazovanja), a odabir sadržaja je po spolu, klasi ili rasi. ü Bowles i Gintis dokazali su da je sadržaj formalnog obrazovanja usklađen s klasama učenika, tj. razvijaju se one sklonosti i vještine koje će biti potrebne za preuzimanje odgovarajućih položaja među radnom snagom. ‘’KULTURNI STANDARD’’ predstavlja elemente okružja→ materijalno bogatstvo, struktura društva, vladajuća ideologija, način proizvodnje, tradicija, religija, tip obitelji i sl. HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2019. 20

SIROM AŠNA DRUŠT VA Nerazvijena mreža škola; obuhvat stanovniš tva form obrazovanjem je n

SIROM AŠNA DRUŠT VA Nerazvijena mreža škola; obuhvat stanovniš tva form obrazovanjem je n alnim izak nizak standard, ne razv tehnologija; ne po ijena tiču se istraživanja; stvara se zavisnost od bogatih zemalja HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2019. BOGATA DRUŠTVA razvijeniji školski su st obuhvat populacij avi i visok e obveznim školovanjem razvijena mreža i d ob drugih oblika i inst ra organiziranost itucija za neformalno obrazo edukaciju ( vanje) dobra opremljeno st škola suvremenom tehn ologijom znantvena istraživ , potiču anja 21

ŠKOLA HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. OBITELJ 22

ŠKOLA HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. OBITELJ 22

ŠKOLA I OBITELJ ü društvene zajednice → upućene su jedna na drugu ŠKOLA kao

ŠKOLA I OBITELJ ü društvene zajednice → upućene su jedna na drugu ŠKOLA kao i OBITELJ funkcionira u okviru društveno-ekonomsko-kulturnih prilika ü sve promjene u društvu odražavaju se na školu i obitelj ü S obzirom na to da je škola državna institucija, promjene okružja direktnije se održavaju na školu ( mora ih poštovati) ü obitelj može ostati dijelom zaštićena od vanjskih utjecaja zbog njene ‘’intimizacije’’ HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2019. 23

U obitelji se odvijaju procesi: → KULTURALIZACIJE → SOCIJALIZACIJE → PERSONALIZACIJE Obitelj je izvor

U obitelji se odvijaju procesi: → KULTURALIZACIJE → SOCIJALIZACIJE → PERSONALIZACIJE Obitelj je izvor odgojnih utjecaja na cjelokupnu čovjekovu osobnost. → sociologija obrazovanja upućuje na vezu između obitelji i školskog postignuća učenika → visoka povezanost socioekonomskog statusa obitelji i uspjeha u školi HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2019. 24

MODELI SURADNJE ŠKOLE I OBITELJI ü udruženje roditelja na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini

MODELI SURADNJE ŠKOLE I OBITELJI ü udruženje roditelja na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini koje ima savjetodavnu ulogu ü razredni forumi (savjeti) koji čine roditelji i razrednici ü školski forumi (savjeti) koje čine roditelji i svi nastavnici škole ü udruženja roditelja, nastavnika i učenika ü skupni ili/i pojedinačni sastanci nastavnika, razrednika, ravnatelja i drugih stručnjaka iz škole i roditelja ü udruženja roditelja kao osnivača škole HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2008. 25

KRIZA ŠKOLE I KRIZA OBITELJI ü kriza škole iskazuje se u prevelikom broju ‘’prijevremenih

KRIZA ŠKOLE I KRIZA OBITELJI ü kriza škole iskazuje se u prevelikom broju ‘’prijevremenih učenika’’, tj. učenika koji su napustili školu prije završetka obveznog obrazovanja, porastu broja neuspješnih učenika, porastu ‘’bolesti škole’’, bježanja od škole i drugih devijacija ü kriza obitelji iskazuje se u porastu maloljetničke delikvencije, porastu nasilja nad djecom i majkama, porastu narkomanije i alkoholizma, nepotpunih obitelji i raste brakova HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2019. 26

HVALA NA PAŽNJI!!! HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2019. 27

HVALA NA PAŽNJI!!! HRVATSKI STUDIJI, ŠKOLSKA PEDAGOGIJA, 2019. 27