Vanost ouvanja mentalnog zdravlja djece i mladih Kako

Važnost očuvanja mentalnog zdravlja djece i mladih Kako prevladati ispitnu tjeskobu Siniša Brlas PROFESOR PSIHOLOGIJE Djelatnost za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti sa zaštitom mentalnog zdravlja Zavoda za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije Ivana Martinušić MAG. PSYCH. Opća bolnica Virovitica

Što je mentalno zdravlje? Mentalno je zdravlje stanje u kojemu osoba može: - ostvariti svoje sposobnosti, - nositi se sa stresom svakodnevnog života, - raditi produktivno i plodno te pridonositi svojoj zajednici. Mentalno zdravlje dio je općeg zdravlja i bez mentalnog zdravlja nema niti općeg zdravlja.

Pozitivno mentalno zdravlje… …uključuje: • subjektivno dobar osjećaj o samom sebi, svijest o svojim pravima, osjećaj osobne vrijednosti i samopoštovanja uz svjesno razumijevanje i prihvaćanje mogućih psihičkih teškoća, • sposobnost prepoznavanja, prihvaćanja i iskazivanja misli i osjećaja (emocija, čuvstava) i svjesnost o drugima (stvaranje i održavanje prijateljstava i dobrih odnosa s ljudima oko nas), • sposobnost prilagodbe na životne promjene i djelotvorno suočavanje sa stresnim događajima, te korištenje ovih iskustava kao dijela procesa osobnog osnaživanja.

Problemi i poremećaji mentalnog zdravlja uključuju: • psihičke tegobe vezane uz razne životne situacije, događaje i probleme, • česte i akutne mentalne poremećaje (depresiju, anksiozne poremećaje), • teške i kronične mentalne bolesti (psihoze), • poremećaje ličnosti kao hendikepe za pojedinca (paranoja, narcisoidnost i sl. ) i • progresivne organske bolesti mozga (demencije).

Skrb o mentalnom zdravlju • • Reaktivna (pomoć kod opisanog narušenog mentalnog zdravlja) Proaktivna (očuvanje mentalnog zdravlja prije nego što se ono naruši) U posljednjim se godinama naglašava proaktivan pristup skrbi o mentalnom zdravlju. Temeljno polazište za to je Europski pakt za mentalno zdravlje i dobrobit iz 2008. godine koji je postavio smjernice za sve buduće nacionalne strategije u Europi, a te su smjernice: - prevencija depresije i suicida, - mentalno zdravlje u mladosti i obrazovanju, - mentalno zdravlje na radnom mjestu, - mentalno zdravlje starijih, te - suprotstavljanje stigmi i socijalnoj isključenosti. Dakle, sve su ovo područja proaktivnog djelovanja!

Područja proaktivnog djelovanja u skrbi o mentalnom zdravlju • Istraživanje činitelja koji djeluju na mentalno zdravlje • Kreiranje preventivnih programa (očuvanja mentalnog zdravlja) • Promocija zdravlja i zdravih stilova življenja • Psihoedukacija (znanja o vlastitim psihičkim procesima i ponašanju) • Specifična edukacija (rizična ponašanja, (re)socijalizacija, komunikacija i sl. ) • Probir (rano prepoznavanje osoba s teškoćama u mentalnom zdravlju, osobito djece i mladih) • Indicirana prevencija (kao dio tretmana osoba s narušenim mentalnim zdravljem) • Suradnja (međusektorska, interdisciplinarna)

Činimo li što? Nakon javne rasprave provedene 2010. godine usvojena je Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja za razdoblje od 2011. do 2016. godine Njome su definirani: – ciljevi i načela (smjernice za djelovanje) – područja i mjere (referentni okvir)

Ciljevi Nacionalne strategije (gdje to želimo biti) • • promocija mentalnog zdravlja za sve, pristup mentalnim poremećajima kroz preventivne aktivnosti, promocija rane intervencije i liječenja duševnih poremećaja, unaprjeđenje kvalitete života osoba s mentalnim poremećajima ili dizabilitetom kroz socijalnu inkluziju, zaštitu njihovih prava i dostojanstva, • usklađivanje s drugim specifičnim strategijama i programima koje se odnose na područje mentalnog zdravlja, • razvoj informiranja, istraživanja i sustava znanja na području mentalnog zdravlja. Ciljevi naglašavaju proaktivno djelovanje!

Područja i mjere Nacionalne strategije 1. Unapređenje mentalnog zdravlja u općoj populaciji 2. Unapređenje mentalnog zdravlja u dobno-specifičnim i vulnerabilnim populacijama 3. Unapređenje mentalnog zdravlja na radnom mjestu 4. Prevencija, liječenje i rehabilitacija duševnih poremećaja 5. Zaštita mentalnog zdravlja u zajednici 6. Suradnja s drugim sektorima, razmjena informacija i znanja, istraživanje Unutar svakoga područja je 6 -13 mjera. Područja zaštite mentalnog zdravlja obuhvaćena su nizom zakona iz područja zdravstva, sigurnosti na radu, socijalne skrbi, zaštite ljudskih prava, kaznenog zakonodavstva itd.

Jedno iskustvo dobre prakse… Projekt “Psihologija u zaštiti mentalnog zdravlja” 2010. -2016. 2010. – pokretanje stručne javne rasprave usporedno s javnom raspravom oko Nacionalne strategije Cilj: Osvijestiti kapacitete psihologije za djelotvorne intervencije u proaktivnoj skrbi o mentalnom zdravlju slijedom odrednica Nacionalne strategije.

www. zzjzvpz. hr sinisa. brlas@vt. t-com. hr

Polaganje ispita ugodno ili neugodno iskustvo?

Koliko je neugodno?

Autori: Siniša Brlas, prof. Ivana Martinušić, mag. psych.

Nakladnici: Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko -podravske županije

Sadržaj: 1. Predgovor (Vesna Bedeković) 2. Skrb o mentalnom zdravlju mladih (Siniša Brlas) 3. Tjeskoba, frustracija i stres prije polaganja ispita (Siniša Brlas) 4. Kako možeš prevladati ispitnu tjeskobu? (Ivana Martinušić) 4. 1. Kako si možeš pomoći već za vrijeme učenja? 4. 2. Umanjivanje tjeskobe pred ispit 4. 3. Umanjivanje tjeskobe za vrijeme ispita 5. Kome se možeš obratiti za pomoć? (Ivana Martinušić) 6. Pogovor (Miroslav Venus)

Rizici za mentalno zdravlje Pokretači ljudskog ponašanja su raznovrsne potrebe. Teškoće i prepreke koje stoje na putu zadovoljenja potreba kod čovjeka dovode do stanja čuvstvene napetosti, neugode, nemira i tjeskobe (anksioznosti). Tjeskoba ponekad može narušiti mentalno zdravlje i funkcioniranje osobe.

Ispitna tjeskoba • Ispitna tjeskoba je uobičajena pojava u situaciji kada trebamo iskazati svoje znanje ili vještine te se prezentirati pred nekim osobama koje nas procjenjuju. • U mnogim situacijama, kada je prisutna u malim ili umjerenim razinama, ispitna tjeskoba djeluje poticajno i motivira osobu na ulaganje truda i postignuće (facilitirajuća tjeskoba). • S druge strane, u velikim razinama ispitna tjeskoba djeluje ometajuće, paralizirajuće i obično zakoči osobu te ona ne uspijeva iskazati svoj puni potencijal (ometajuća tjeskoba).

Kako si učenici mogu pomoći kod pripremanja za polaganje ispita?

Za vrijeme učenja • • Početi učiti na vrijeme Organizirati se, pripremiti se Ne odgađati početak učenja Fokusirati se na učenje, ostalo neka pričeka Dobro naučiti gradivo Odmarati se za vrijeme učenja Nagraditi se za trud

Pred ispit • Naspavati se • Krenuti na ispit na vrijeme • Očekivati određenu razinu tjeskobe

Za vrijeme ispita • • • Koncentrirati se na zadatke/pitanja Prvo riješiti ono što znaju Misliti pozitivno Paziti na preostalo vrijeme na ispitu Disati mirno

Proaktivna uloga učitelja, nastavnika i odgajatelja • • • Učenje učenja Vođenje Edukacija o ispitnoj tjeskobi Ohrabrivanje i poticanje Motiviranje i nagrađivanje

Važno! Puno toga može pomoći kako bi ispit prošao u skladu s pozitivnim očekivanjima. Doprinos ovoga vodiča - preuzimanje aktivne uloge

Radionice Radionica I: Izraditi upitnik o ispitnoj tjeskobi za učenike Tipovi pitanja: • grafičke skale procjene Radionica II: Izraditi upitnik o ispitnoj tjeskobi za odgajatelje/stručne suradnike • pitanja višestrukog izbora Zadaće za obje radionice: Definirati broj pitanja u upitniku Koja pitanja postaviti Odrediti najprimjereniji tip pitanja za pojedino pitanje • pitanja otvorenog tipa • pitanja DA-NE