Funkcionalna obiteljtemelj mentalnog zdravlja Marina Stankovi Gjuretek dr

Funkcionalna obitelj-temelj mentalnog zdravlja Marina Stanković Gjuretek, dr. med. ZZJZ Krapinsko-zagorske županije

Obitelj u novijem povijesnom kontekstu Obitelj je nerazdvojiv dio društva stoga je nužno promatrati je kroz prizmu povijesnih razdoblja, društvenih uređenja, ideologija i sl. Iako je obitelj tijekom razvoja društva više-manje uspješno odolijevala izazovima (gospodarski, politički, kulturni, …), svaki od njih bio je novi ispit obiteljske prilagodljivosti, jer su trajno stavljani na kušnju struktura, vrijednosti i funkcije obitelji.

Promjena Vremenom su se zadaci i odnosi u obitelji bitno promijenili, ali je u našim vrijednostima i osjećajima, ostao pozitivan stav prema obitelji. Međutim promijenili su se uvjeti. U proteklih stotinu godina obitelj se radikalno promijenila.

Obitelj-osnovna jedinica društva Doživljava brojne promjene u svim segmentima 60 -ih godina tradicionalna obitelj (otac, majka, djeca) uglavnom jednohraniteljske

Širenjem urbanizacije i razvoj gospodarstva stvorilo je 2 velike društvene potrebe : Potrebu za ženskom radnom snagom Potrebu za visokoobrazovanim kadrom

Potreba za zapošljavanje žena proizvela je sve veću zastupljenost obrazovanih žena u društvu i veći udio žena u radnom kontingentu Posljedice: odgađanje roditeljstva, manji broj djece ili obitelji bez djece Obitelji postaju dvohraniteljske i javlja se žestok sukob radne i obiteljske uloge osobito kod žena

Promjene u stavovima: Smanjuje se važnost majčinstva kao elementa ženinog identiteta Opada vrijednost braka kao elementa identiteta i žene i muškarca Kohabitacija odrasle djece s roditeljima ne smatra se znakom nezrelosti nego prilagodbom na promijenjene okolnosti

Produženo obrazovanje mladih Kasno zasnivanje obitelji Povećanje broja samaca Produžen životni vijek (povišeno očekivano trajanje života pri rođenju), napredak medicine Ekonomska kriza-mladi duže ostaju u obitelji porijekla prebacujući teret školovanja na roditelje Nezaposleni mladi

Promjene na razini pojedinca: poteškoće u funkcioniranju obitelji, usklađivanje obaveza, veća potreba žena za neovisnosti Potrebe usklađivanja uloga u obitelji, samostalnosti žene i drugi unutarnji i vanjski pritisci na obitelji, a osobito oni izazvani ekonomskim teškoćama proizvode sve veći broj raspada brakova, čija je neposredna posljedica nastanak jednoroditeljskih obitelji, u kojoj sve uloge : radne, roditeljske i odgojne obnaša samo jedan roditelj, češće majka – raslojavanje-transformacija obitelji

Noviji su oblici i binukleusne obitelji, u kojima međusobno surađuju dvije obitelji koje iz različitih brakova imaju zajedničku djecu. Nastanak mnogobrojnih oblika obitelji je specifična reakcija na vanjske i unutarnje pritiske, ekonomske i ideološke, koje doživljava suvremena obitelj. Raslojavanjem obitelji i ekonomskim teškoćama najviše su pogođena djeca (smanjene mogućnosti brige za djecu koje se odražavaju kao nezadovoljavajući djetetov razvoj, nezadovoljavajuće bogatstvo iskustava, siromaštvo izvanškolskih aktivnosti, slab školski uspjeh, veća izloženost bolestima i povećana učestalost nesretnih slučajeva). Također, u tim je obiteljima veća izloženost zapuštanju i zlostavljanju djece, te roditeljsko preuzimanje strogog i

Izazovi s kojima se suočava suvremena obitelj su mnogobrojni. Svi oblici teškoća pojačani su s ekonomskim teškoćama koji su posljedica svjetske, pa i naše ekonomske krize koja se očituje kao povećan broj siromašnih obitelji, obitelji s nezaposlenim članom ili sa zaposlenim koji ne prima plaću. Za obitelji je najveći izazov usklađivanje radnih dužnosti, roditeljskih obveza i neodgodivih poslova u kućanstvu. Ukoliko nema ekonomskih teškoća, problemi su češće pitanja egalitarnosti uloga, pravedne raspodjele dužnosti između muža i žene, raspodjele moći unutar bračne dijade, te će sukobi unutar obitelji i nezadovoljstvo odnosima biti više prisutni nego problemi preživljavanja i ekonomske moći.

Navodeći samo jedan dio problema koji obilježavaju i neposredno ugrožavaju suvremenu hrvatsku obitelj, nemoguće je zaobići i onaj koji se odnosi na porast nasilja u obitelji. Danas policija u Hrvatskoj u prosjeku dnevno prijavljuje nešto više od triju zlostavljanja djece u obitelji i više od dvanaest slučajeva obiteljskog nasilja.

Zaključak Obitelj se polako, ipak transformira u strukturalnom pogledu (smanjena stopa fertiliteta, opadanje broja sklopljenih brakova, rast broja obitelji s jednim roditeljem, povećanje dobi pri sklapanju braka itd. ) moguće očekivati kako će se s poboljšanjem gospodarskih i društvenih prilika u Hrvatskoj obiteljska struktura još više pluralizirati.

Zdrava obitelj-temelj mentalnog zdravlja Sustav zaštite mentalnog zdravlja- zapostavljen Dominira „afirmacija bolesti”, promocija vrhunske medicine i hospitalni programi Promocija zdravlja, prevencija bolesti i zaštitni programi-neproporcionalno zastupljeni (veliki disbalans angažiranih resursa između preveniranja i liječenja)

Zdrava obitelj-temelj mentalnog zdravlja Dominira čekanje pojave bolesti (simptoma), umjesto proaktivnog djelovanja usmjerenog na čuvanje zdravlja i ranu intervenciju (aktivna briga za mentalno zdravlje rizične djece) Preventivne mjere – trebale bi biti usmjerene na obitelj i zaštitu mentalnog zdravlja obitelji, prevenciji rizičnog ponašanja Ponašanje je odraz kvalitete

Posljedica svega: slabo razumijevanje ljudskog ponašanja i interakcija

Najzastupljenije mentalne bolesti u absentizmu: Bolesti ovisnosti: pušenje, alkohol, lijekovi, droga, kocka (40% dijagnoza punoljetnog stanovništva) Psihofiziološki poremećaji i bolesti Somatoformni Anksiozni poremećaji (stres…) Poremećaji raspoloženja (depresija) Poremećaji hranjenja, sna, seksualnog funkcioniranja Poremećaji osobnosti i rizična ponašanja

kojren sistemskog mišljenja je - tzv. cirkularni model razumijevanja i mišljenja Sistemsko mišljenje je preuzeto iz prirodnih znanosti, matematike, teorije kaosa, fizike, ali i psihoanalize, antropologije i evolucijske psihologije CIRKULARNI KAUZALIET: razmatra pojavu simptoma u povezanosti sa drugima koji uzrokuju odgovor

razmatranje obitelji kao sustava pružaju mogućnost za bolju spoznaju i kompletnije razumijevanje nastanka individualnih osobina ličnosti, ali i simptoma kod pojedinaca. . . u obitelji odvijaju izuzetno raznovrsni i složeni biološki i psihološki, po mnogo čemu životno dragocjeni procesi kojima se osiguravaju vitalne potrebe i funkcije za pojedinca.

Procesi u obitelji se mogu oznaciti kao: Primarni procesi koje podrazumijevaju osiguravanje uvjeta za nastanak i opstanak članova obitelji pri čemu ove funkcije i procesi nisu samo biološke prirode, mada su pretežno takve. Sekundarni procesi obuhvaćaju osiguranje uvjeta vanjske sredine: kulture, tradicije, vjerovanja itd. i koje nemaju direktnu vezu sa opstankom, ali predstavljaju značajnu nadgradnju osobe

Obitelj kao osnovna jedinica društva prva je socijalna grupa u kojoj jedinka uspostavlja odnos sa drugim osobama, prva jedinica kroz koju se susreće i suočava sa širim društvenim okruženjem i drugim društvenim jedinicama/institucijama. - daje pečat svim aspektima života - naglasak je na interakcijama i - formiranju emocionalnih odnosa

. . . u obitelji se ne odvija jednostavna interakcija po sistemu dijadne razmjene. . Obitelj ima odlike (psiho)fiziološke tekućine ili matriksa koja nas obavija i gdje razmjenjujemo egzistencijalno važne informacije i energiju za dalji život. Novorođenčad ljudi, - razvijaju se sporije i kompleksnije nego druge životinjske vrste, imaju obitelj koja osigurava i njihove najranije biološke i psihološke potrebe, jedinstvena ljudska sposobnost da relacije pamti i konceptualizira, omogućava mu da "pripada" obitelji čak i kada nema nikakav stvarni kontakt sa njom, čak nekad i ako se izgubi kontakt s obitelji

Zbog toga je: nemoguće razumjeti pojedinca, ako ga izdvojimo iz obitelji, Nemoguće razumjeti obitelj ako njene članove izdvojimo iz konteksta u kojem je nastajalo njihovo pojedinačno pamćenje prošlosti i sadašnjosti . . . . ili od njihovog socijalnog i kulturnog okruženja.

To znači da se. . . simptom razvija 1. kada obitelj zbog svojih poremecenih interakcija ne može “dogovoriti” i riješiti razvojne zadatke ili 2. kad se pojavi nevoljna kriza koja ometa ili onemogućuje te interakcijske (horizontalne I vertikalne) procese

Interakcijska komponenta u pojavi simptoma bolesti…. . povezana je sa EMOCIONALNOM PRIRODOM međusobnih odnosa članova obitelji, značajne za nastanak i održavanje simptoma su i interakcije pojedinaca sa vanobiteljskim grupama, i obitelj zbog toga formira i održava procese uravnoteženja individualnog sustava sa procesima u samoj obitelji i obitelji sa socijalnim grupama (socioemocionalni procesi)

*** 1) Obitelj kao organizaciona cjelina ili sustav, koji u svom egzistiranju ima specifične razvojne ciljeve, i strategiju da te ciljeve ostvari kroz regulatorne i kontrolne mehanizme. 2) Obitelj kao proces izmenljivih relacija među njenim članovima koje se odvajaju kroz cikluse sa predvidivim promjenama i stadijima razvoja.

- SUSTAV …. se definira kao forma sastavljena od povezanih djelova i procesa koji su u uzajamnoj interakciji CJELINA se ne promatra kao zbroj svih njenih članova i njihovih osobina, već kao cjelovita organizacijska struktura, kao sustav sastavljen od djelova koji su u interakciji, koji ima međusobno uvjetovane djelove. Taj koncept cjelovitosti podrazumijeva da promjene u jednom dijelu imaju odjeka i izazivaju promjene u drugim djelovima i da nije moguća kontrola ili apsolutna moć jednog dijela nad svim ostalim djelovima

Komponente humanih komunikacija 1. Pošiljalac 2. Primalac 3. Relacija 4. Kontekst 5. Poruka - digitalni, informativni sadrzaj - analoški, relacijski sadržaj 6. posrednik, sredina 7. prenošenje poruke 8. kodiranje i dekodiranje (uvek netočno) 9. feed. back, povratna sprega

Pasivni utjecaj (odsutnost, ne davanje) Aktivni -II- (prisutnost, davanje) Nije moguće „ne utjecati” Ponašanje pojedinog člana obitelji može pokazati svoj učinak ako ostali članovi – svjesno ili nesvjesno-usklađeno djeluju s njime. Dominacija-podvrgavanje dominaciji (uz prosvjed ili bez),

PROMJENA je termin kojim se opisuje bilo koja izmjena u organizaciji sustava obitelji To je svaki odgovor ili reakcija, koja samo povremeno i samo privremeno prekida homeostazu

Promjene tokom životnog ciklusa Očekivane i neočekivane Očekivane- označavaju se kao nedostatak iznenađenja, više nego kao neki socijalni ili porodični “nalog” Tipični očekivani dogadjaji- brak, rodjenje djece, polazak u školu, odlazak djece itd. Smrt- nedeterminirana, ali očekivana Razvod-nepredvidljiva, ali u jednom trenutku očekivana

NEPREDVIDLJIVE I NEOČEKIVANE Ozbiljne bolesti, teške nesreće, neobični propusti ili trijumfi u školskoj ili profesionalnoj karijeri pljačka, nasilje Značaj dimenzije predvidljivost, očekivanost – stupanj pripreme koji je moguć, povećava spremnost da se izbori s promjenom Nepredvidljive i neočekivane- mogućnost pripreme minimalna, i doživljaj neopravdanosti i nepravednosti maksimalan

Obiteljska struktura, granice i hijerarhija

koncept GRANICA "pravila tko sudjeluje i kako" (Minuchin, one predstavljaju 1974. , p. 53). Ova pravila određuju tko je u, a tko je van operacije, a time se definiraju i uloge, koje svatko želi da ima prema drugom i prema vanjskom svijetu.

Klasifikacija obitelji prema kvaliteti granica izmiješane obitelji imaju difuzne granice - propustljive distancirane obitelji imaju rigidne granice zdrave obitelji imaju jasne i propustljive granice

NA taj način se formira propustljivost ili rigiditet granica porodice. To je ključno pitanje u procesima formiranja osobnosti umreženost, dezangažiranost, bliskost, fuzija, distanca, separacija.

Hijerarhija Tko ima kontrolu? Kakva je obiteljska hijerarhija? Uloge Tko je spasilac? Tko je rastrojen? Tko radi nevolje? Granice Jesu li granice izgubljene ili su rigidne? Izmješanost/umreženost Jesu li su članovi obitelji izdiferencirani ili su preterano bliski jedan s drugim?

Kontrola i zaštita

Faze razvoja moždanih strukturaizbjegnimo nerealna očekivanja

sukob Blokada u suodnosu (počinje signalom) Nastaje puno prije simptoma Signal nije uvijek u čistom obliku Uglavnom proizlazi iz osjećaja manje vrijednosti (nezadovoljstvo, povrijeđenost, agresivnost (djeca) Postupke („odgoja”, „obzirnost”) procjenjivati prema rezultatima a ne prema namjerama

U disfunkcionalnim obiteljima… izgleda da se sve ili većina interakcija i relacija pretvore u patološke s a v e z e: koalicije, patološke trokutove!!!! Što onemogućuje usuglašenost, kontroliranost i stabilnost relacija U konflikt između dvije strane umiješaće se i treća, koja će stati uz jednu od ove dvije, ili će privući pažnju na sebe;

. . i suprotno u obiteljima koje dobro funkcioniraju udruživanja su mnogo blaža i mnogo manje vezujuća. Zato je individui omogućeno da se udružuje u skladu sa neophodnim aktivnostima u datom trenutku ili fazi u kojoj su, a da potom napusti taj savez i formira drugi sa drugim članom obitelji ili izvan nje.

Funkcionalna obitelj I pored toga što se u vanjskoj sredini, kao i u unutarnjem ustroju obitelji događaju neminovne promjene i nepredvidive okolnosti i stresovi - obitelj koja je kao sustav u stanju da ostvaruje važne promene i istovremeno održava stanje zdrave funkcionalne ravnoteže

Hvala na pažnji