Osnove koncepta programa zatite mentalnog zdravlja pri slubama

Osnove koncepta programa zaštite mentalnog zdravlja pri službama ZJZ Prof. dr. sc. S. Sakoman Voditelj Referentnog centra za ovisnosti o drogama, MZSS, Zagreb, Vinogradska 29 E-mail: slavko. sakoman@gmail. com MZSS, travanj, 2010.

Važnost projekta zaštite mentalnog zdravlja • Unutar postojećih državnih institucija nadležnih za primarnu i sekundarnu zdr. zaštitu, nerazmjerno potrebama, somatska medicina orijentirana na kurativu, guta ogromne resurse. • Psihijatrija, kao specijalistička grana, je marginalizirana na razini primarne zaštite a u odnosu na druge somatske specijalizacije, na margini je sekundarne zaštite • Poseban je problem dječja i adolescentna psihijatrija i sveukupna amb. zaštita mentalnog zdravlja.

U zdravstvenoj politici. . • dominira “afirmacija bolesti” i promocija vrhunske somatske medicine i hospitalni programi, • dok su promocija zdravlja, izvan bolnički programi i primarno preventivno djelovanje marginalizirani • Koliko sredstava stoji jedna transplantacije jetre a koliko se nego izdvaja za prevenciju pijenja i HCV infekcije koja razara tisuće jetara….

Preveliki je disbalans angažiranih resursa; prevencija : bolest • Dominira čekanje pojave bolesti, umjesto proaktivnog djelovanja usmjerenog na čuvanje zdravlja i ranu intervenciju • Jer se na dijagnostici, zahvatima i lijekovima ostvaruje profit, a oni koji kontroliraju profit, imaju i MOĆ kojom utječu na zdravstvenu politiku a time i na distribuciju novca HZZO-a

Važna uloga sustava za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja • Djecu treba odgajati za samosvjesno i odgovorno ponašanje kojim čuvaju i unapređuju vlastito tjelesno ali i ment. zdr. Što je važnije od zdravlja i života? • Zdravlje čovjeka u značajnoj mjeri ovisi o ponašanju čovjeka (od hrane do droga. . ) • Ponašanje je odraz kvalitete funkcionalnosti mozga, njegovog mentalnog ustroja, koji se gradi odgojem

U dodiplomskoj izobrazbi … • Marginalni je prostor planiran za područje mentalnog zdravlja, psihološke medicine, psihijatrije (posljedica: slabo razumijevanje ljudskog ponašanja i interakcija…) • Liječnik i druge zdr. profesije slabo su educirani i motivirani za djelovanje na prostoru primarne prevencije poremećaja ponašanja i mentalnih poremećaja

Prevalencija mentalnih poremećaja (udio u apsentizmu, invalidnosti) • Bolesti ovisnosti; pušenje, alkohol, lijekovi, droge, kocka “osiguravaju” dijagnozu za gotovo 40% punoljetnog stanovništva. • Psihofiziološki poremećaji i bolesti • Somatoformni poremećaji • Anksiozni poremećaji (stres…) • Poremećaj raspoloženja (depresija) • Poremećaji hranjenja, sna, seksualnog funkcioniranja…. . Bol …. . • Poremećaji osobnosti i rizična ponašanja (od onih u prometu do rekreacije…. )

Današnja psihijatrija • Marginalno (i više verbalno) angažirana u programima zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja • Prevladava orijentacija na čekanje bolesnika (na “terenu” nije prisutna) • U liječenju dominira djelovanje na simptome a ne uzroke brojnih poremećaja • Pod prevelikim je utjecajem farmaceutske industrije (biološki pristup)

Mentalno zdravlje – u Zavode u javno zdravstvo (ZJZ), zašto? • Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja • ZJZ nisu ustanove za zaštitu zdravlja ako to ne uključuje i tu “komponentu” – mentalno zdravlje • Zato je logično da se proširilla djelatnost tih temeljnih državnih ustanova i na područje mentalnog zdravlja

Dobro je da se razvoj sustava za zaštitu mentalnog zdravlja povjerio ZJZ • Jer su Domovi zdravlja kao koncept razoreni i marginalizirani. • Jer su HZJZ i županijski zavodi opstali kao jedini siguran temelj državnog sustava za prim. zaštitu javnog zdravlja • Jer je zaštita mentalnog zdravlja marginalizirana u mreži drugih zdravstvenih ustanova nadležnih za zaštitu i unapređenje javnog zdravlja • Jer su Službe za prevenciju ovisnosti pri ZJZ potvrdile isplativost takvog koncepta interdisciplinarnog djelovanja u lokalnoj zajednici

Pretpostavke za razvoj Službi za mentalno zdravlje • Izraditi provedbeni program temeljem Strategije (pristup proaktivnog djelovanja na institucije i ciljne populacije na razini vrlo lokalne zajednice) • Osigurati dovoljno educiranih stručnjaka, psihologa, psihijatara… (za to treba nekoliko godina) • Osigurati sredstva za provođenje programa

Uloga i važnost psihologa • Liječnika nedostaje, psihijatara nema a za njihovu edukaciju potrebne su godine • Psiholozi su na neki način specijalisti za mentalno zdravlje i ljudsko ponašanje. • Modul izobrazbe prilagoditi potrebama društva • Prednost, “moraju” djelovati psihološkim metodama (jer ne mogu propisivati lijekove)

Psihološka komora bi trebala • Olakšati mladim psiholozima programe doedukacije za njihov rad u programima zaštite mentalnog zdravlja • Programi bi trebali biti dostupniji, jeftiniji

Što se ne smije dogoditi? • Da se djelovanje svede na “otvaranje” novih psihijatrijskih ambulanti “izvan sustava sadašnje psihijatrijske izvan-bolničke” službe • Da se aktivnost usmjeri na liječenje lijekovima • Da se gurne u drugi plan primarno preventivno djelovanje • i utjecaj na sustave preko kojih se pridonosi zaštiti mentalnog zdravlja pojedinih skupina ukupne populacije (škole, obiteljska medicina, poduzeća, razne druge državne institucije, sportski klubovi…. )

Važno je da se razradi mehanizam sustavnog i • što ranijeg otkrivanja pojedinaca, pripadnika vulnerabilnih skupina (najčešće djece disfunkcionalnih obitelji), te da se osigura personalno prilagođena stručna pomoć i zaštita • Da se organizira što jednostavnije dostupna savjetodavna pomoć i tretman stručno vođenim razgovorom za osobe koje imaju mentalne probleme koji se javljaju kao posljedica poremećenih interpersonalnih odnosa (posao…) • i za obitelji opterećene težim maritalnim problemima i problemima u svezi odgoja djece

Koje dijagnoze? • Zlouporaba sredstava ovisnosti • Obiteljska patodinamika i disfunkcionalnost • Psihofiziološki poremećaji, stres, anksiozni poremećaji • Somatoformni poremećaji, psihogena bol. . • Blaža reaktivna (psihička) stanja, teškoće prilagodbe (mobing, gubitak posla, smrt…) • Problemi radi konflikata, poremećaj spavanja, seksualnog funkcioniranja, hranjenja… • Poremećaji ponašanja dječje dobi…

Primjer; aktivna briga za mentalno zdravlje rizične djece • Razred. Koliko ih je kojima “danas” treba stručna pomoć (po procjeni razrednika)? • Kako ih uočiti pravovremeno? • Veza škole i Centra za mentalno zdravlje • Tim za dijagnostiku, procjenu potreba • Provođenje zaštitnog postupka (s djetetom i njegovom obitelji)

Zaključno (Sakoman, 2010. ) • Psihijatrija je opterećena stigmom • Novi sustav za mentalno zdravlje, u dijelu koji se tiče pomoći osobama “prije no što dobiju dijagnozu” mora biti afirmiran na način da se obitelji i osobe javljaju bez otpora i straha od stigme. • Vrlo važni dio programa je promocija mentalnog zdravlja i primarno preventivno djelovanje kroz škole ispred svega (model ŠPPO), kroz odgoj za zdravo, samozaštitno i nerizično ponašanje • Pritisak na poduzeća da brinu za ljudske resurse, programi kroz sportske organizacije….

HVALA NA PAŽNJI